Pobjednike izbora za Najbolji grad kojeg organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom i agencijom Ipsos proglasit ćemo krajem mjeseca

U završnicu proglašenja najboljeg velikog grada u gospodarstvu, izbora kojeg zajednički organiziraju Jutarnji list, portal Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos, ušao je prošlogodišnji pobjednik – Grad Krk, a uz njega u izboru su Buzet, Hvar, Mali Lošinj i Novalja. Hvar i Novalja su uz Krk bili u izboru i lani, a preklani Krk, Hvar i Mali Lošinj.

Ovogodišnji pobjednici bit će proglašeni krajem tekućeg mjeseca.

Pri izračunu najboljih gradova u ekonomskoj kategoriji korišteni su konsolidirani izvještaji gradova o izvršenju proračuna dobiveni od FINA-e te podaci Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva regionalnog razvoja, Hrvatskoj zavoda za zapošljavanje te Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Buzet: 20 proizvodnih i zanatskih zona, gradi se i oprema poduzetnički inkubator, uspostavljeno i Gospodarsko vijeće

Buzet je Grad koji već nekoliko godina zaredom nije zadužen, a nalazi se u top 5 u kategorijama Prosječni dohodak po stanovniku  (37.551 kuna), Broj nezaposlenih per capita (1,2 posto) te Najmanja stopa siromaštva (6,9%).

Aduti Buzeta u trci za naslov najboljeg u ovoj konkurenciji su I programi potpore poduzetništvu, uređenje čak 20 poduzetničkih zona na području grada i izgradnja poduzetničkog inkubatora ‘Verzi’ uz gradsku investiciju od 4,1 milijun kuna.
– U ovih deset godina otkako se provode mjere potpore poduzetništvu osnovano je 107 novih tvrtki i obrta, otvoreno 206 novih radnih mjesta, realizirano 311 kapitalnih potpora za povećanje konkurentnosti i dodijeljeno 718 potpora za razvoj poduzetništva, za što je ukupno izdvojeno 5,2 milijuna kuna – izvijestili su nas u gradskoj upravi Buzeta, napomenuvši i kako je u suradnji s Istarskom Razvojnom agencijom  IDA na raspolaganje buzetskim poduzetnicima stavljen kreditni potencijal od 385 milijuna kuna od čega je 35 milijuna iz buzetskog gradskog budžeta.

Grad Buzet dugi niz godina ulaže u mjere i aktivnosti te različite infrastrukturne projekte kako bi što intenzivnije poticao razvoj gospodarstva na svojem području. Godinama je to sredina s najnižom stopom nezaposlenosti u RH te vrlo visokom stopom zaposlenosti. Zahvaljujući svom geografskom položaju, prometnoj povezanosti, ali i mjerama za razvoj gospodarstva Buzet je mjesto s povoljnim poslovnim okruženjem

Mjere poticanja poduzetništva Grada Buzeta na snazi su od 2010. godine i provode se sve do danas, mijenjajući se tijekom godina i prilagođavajući se potrebama gospodarstvenika. S obzirom na pozitivno iskustvo i veliki broj korisnika mjera, iste se planiraju provoditi i u narednim godinama.

Provide I Program kreditiranja poduzetnika „Poduzetnik Istarska županija 2020“u suradnji sa gradovima u Istarskoj županiji, Istarskom Razvojnom Agencijom IDA d.o.o., Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak i drugim poslovnim bankama sa svrhom da se obuhvati što veći broj korisnika na što širem području. Ukupan kreditni potencijal Programa iznosi  385.000.000 kuna od čega Grad Buzet sudjeluje s iznosom od 35.000.000 kuna.

Na području grada Buzeta postoji 20 proizvodnih i zanatskih zona od kojih je 7 smješteno u gradu Buzetu (Drvoplast, CIMOS, Irsa, Mala Huba I i II, Baraka I i II), a ostalih 13 se nalazi izvan grada. Dvije najveće zone su gospodarska zona Mažinjica te proizvodna zona Mala Huba II.

U tijeku je izgradnja i opremanje poduzetničkog inkubatora Verzi. Sufinanciranje projekta ostvareno je putem Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014-2020. Godine, a ukupna vrijednost projekta je 4,1 milijun kuna, od kojih udio bespovratnih sredstava iznosi 3,9 milijuna kuna. Projektom će se provesti građevinski radovi rekonstrukcije zgrade Palače Verzi i potom opremiti prenamijenjenu zgradu opremom za pružanje usluga Poduzetničkog inkubatora koji će biti na raspolaganju novoosnovanim poduzetnicima i onima koji su aktivni više od 3 godine.

U Gradu Buzetu uspostavljeno je Gospodarsko vijeće kojega čine predstavnici najvećih poslovnih subjekata na području grada, predstavnici udruženja obrtnika te djelatnici gradske uprave. Gospodarsko vijeće održava komunikaciju između poduzetnika i lokalne vlasti i osigurava da procesi lokalnog razvoja budu transparentni i nepristrani.

Treću godinu zaredom organiziraju I Startup akademiju. Za poduzetnike početnike Startup akademija je edukativno-mentorski program koji im može pružiti podršku za početnu fazu poslovanja, dok postojeći poduzetnici na Startup akademiji mogu upoznati brojne inovativne modele i njihove primjene u praksi.

Hvar: Gotovo 4,9 milijuna kuna za financijsko rasterećenje gospodarstvenika u krizi zbog korone

 I Grad Hvar već nekoliko godina zaredom nije zadužen, Grad je bez prireza, a u top pet je u kategorijama Prosječni izvorni prihodi po stanovniku (7.318 kuna) i Broj obrtnika na 1.000 stanovnika (100).

Grad Hvar promptno je reagirao na očekivanu gospodarsku krizu izazvanu pandemijom koronavirusa te već u travnju donio prvi paket mjera za smanjivanje financijskog opterećenja građana i poslovnih subjekata, a za njih je dosad izdvojio 4,9 milijuna kuna. Mjere su uključivale  oslobađanje plaćanja zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu Grada (osim prodavaonica prehrambenih i higijenskih artikala) za travanj, svibnja i lipanj 2020. Pa su tako zakupnici javnih površina koji temeljem sklopljenog Ugovora s Gradom Hvarom koriste javnu površinu za potrebe obavljanja svojih djelatnosti, bili oslobođeni plaćanja prvog obroka, koji iznosi 50 posto godišnje zakupnine, a rok plaćanja drugog obroka bio je odgođen za 1. rujna 2020. godine. Razrez poreza za korištenje javnih površina za sve zakupnike javnih površina bio je obustavljen do 1. srpnja 2020. godine, dok su za obveznike komunalne naknade poslovnih i stambenih prostora na području grada Hvara rokovi plaćanja bili odgođeni. Također, donesena je odluka o obustavi prisilne naplate dospjelih obveza na ime komunalne naknade i komunalnog doprinosa za vrijeme trajanja posebnih okolnosti u svezi s epidemijom koronavirusa, a smanjena je i naknada za odvoz smeća.

Već 2. lipnja donesen je drugi paket mjera koji je uključivao djelomično oslobađanje od plaćanja komunalne naknade za poslovne prostore na području grada Hvara te su obveznici plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor i građevinsko zemljište koje služi za obavljanje djelatnosti, koji na dan 30. lipnja 2020. godine nisu imali dug prema Gradu Hvaru na ime komunalne naknade, bili oslobođeni plaćanja drugog i trećeg obroka za 2020. godinu.

Također, zakupnici javnih površina koji koriste javnu površinu za potrebe obavljanja svojih djelatnosti oslobođeni su plaćanja 75% poreza na korištenje javnih površina za 2020.godinu, a privremeno je bio obustavljen i razrez poreza na korištenje javnih površina za sve zakupnike javnih površina.

Ukupni iznos financijskog rasterećenja za gospodarstvenike iznosio je ukupno 4,8 milijun kuna, od čega je na zakup poslovnog prostora išlo 168.018,32 kn, smanjenje poreza i naknade za korištenje javne površine 3,9 milijun kuna, a za smanjenje komunalne naknade za poslovne prostore: 715.866,18 kn.

Krk: Grad bez prireza, ulaže u infrastrukturu,  zbog korone uveo promptne mjere

Grad Krk je bez prireza, u top pet gradova je po prosječnoj zaposlenosti per capita (0,37), po broju obrtnika 1.000 stanovnika  (65), te je među deset najboljih po izvornim prihodima po stanovniku (6.450 kuna).

Grad Krk kroz konstantna ulaganja u infrastrukturu utječe na stvaranje preduvjeta za razvoj gospodarstva, a također pruža i olakšice u vidu oslobođenja plaćanja dijela komunalne naknade/doprinosa.

Grad kontinuirano ulaže sredstva u gradnju novih prometnica te prateće komunalne infrastrukture što je osnovni preduvjet za razvoj gospodarstva. Dovršen je veliki projekt ”Gradnja nerazvrstane ceste na području Mali Kartec u gradu Krku” koji je odobren za financiranje iz EU fondova, a grade se i ostale prometnice unutar naselja na području Grada Krka.

Dostupnost javnih usluga je bitan preduvjet za poslovanje poduzetnika i tvrtki s obzirom na potrebu za obavljanjem svakodnevnih administrativnih poslova te se u Gradu Krku kao administrativnom središtu otoka Krka i nalaze najvažnije ispostave županijskih tijela i onih državne uprave.

Godina 2020. obilježena je pandemijom COVID_19, a Grad Krk pokušava, koliko je moguće, olakšati određenim mjerama – kojima se potiče gospodarstvo i olakšava (u ovoj godini) izazovno poslovanje.

U skladu s nacionalnim naporima za suzbijanje ekonomskih šteta nastalih kao posljedice epidemije korona virusa, Grad Krk, kao i ostale JLS otoka Krka, objavio je 23. ožujka 2020. mjere za pomoć poduzetnicima koji su pogođeni odlukom Nacionalnog stožera civilne zaštite o obustavi nekih djelatnosti, odnosno zabrani rada. Poduzetnike su oslobodili od obveze plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor i građevinsko zemljište koje služi za obavljanje poslovne djelatnosti, za vrijeme trajanja epidemije COVID-19, te plaćanja zakupnine za zakupnike javnih površina na području Grada Krka koji neće obavljati djelatnost u istom razdoblju.

Poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti koje su obuhvaćene mjerom zabrane rada odlukom Nacionalnog stožera civilne zaštite, odobrena je odgoda plaćanja svih računa, ne samo zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu JLS, zakupnine za korištenje javnih površina za terase i montažne objekte te komunalne naknade, već i odgoda za plaćanje spomeničke rente, javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada. Za vrijeme trajanja odgode plaćanja obveza nije se obračunavala zakonska zatezna kamata.

Također, Grad je pomno pratio kako će pravovremeno donijeti odluku o produljenju odgoda plaćanja obveza. Riječ je o prvim mjerama kojima se nastojala osigurati likvidnost poslovanja poduzetnika, a sve naredne mjere su se razmatrale i donosile u skladu s razvojem situacije i mjerama i preporukama donesenima na državnoj razini.

Svim se navedenim mjerama stvara povoljna klima za ulaganja lokalnih gospodarstvenika te se i njima tako pruža prilika za daljnji rast i razvoj, svakako i nova zapošljavanja, što u konačnici vodi svemu onome što karakterizira Grad Krk kao grad s niskom stopom nezaposlenosti kao i djelovanju velikog broja poduzetnika te pozitivnom poslovanju gospodarstvenika.

Mali Lošinj: Osam mjera za poticanje poduzetnika, 15 milijuna kuna za prvi set mjera zbog korone

 Mali Lošinj nema prirez i već nekoliko godina zaredom nije zadužen. U top pet gradova je po izvornim prihodima po stanovniku (6.600 kuna) te u top 15 u  kategoriji nezaposlenost per capita (2,1%).

Aduti Malog Lošinja u Primorsko-goranskoj županiji u pokušaju da se domogne naslova najboljeg malog grada u gospodarstvu su osam mjera za poticanje poduzetništva, olakšice gospodarstvenicima za vrijeme pandemije te ulaganja u poljoprivrednu i turističku infrastrukturu na području grada.
– Prvi set mjera za olakšice poduzetnicima za vrijeme pandemije vrijedan 15 milijuna uključivao je, među ostalim, zaustavljanje prisilnih mjera naplate, oslobađanje plaćanja dječjeg vrtića, besplatan parking prvih nekoliko mjeseci, dok su gradskoj upravi i ustanovama smanjene plaće do 30 posto – navode u gradskoj upravi Malog Lošinja.

Grad ima 8 mjera poticaja poduzetništva – potpore novoosnovanim tvrtkama/obrtima, potpore za zapošljavanje, potpore za financiranje pripreme i kandidiranje EU projekata, potpore jačanju poduzetničkih kompetencija i konkurentnosti na tržištu, potpore za jačanje promotivnih aktivnosti, potpore za nabavu strojeva i opreme, potpore za očuvanje i razvoj tradicijskih i deficitarnih obrtničkih zanimanja te potpore poljoprivredi.

Od 2012. do danas isplaćeno je oko 5 milijuna kuna.

Kako bi se omogućilo jednostavnije i kvalitetnije bavljenje poljoprivredom za više od 100 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Grad je 2019. godine uložio više od milijun kuna u poljoprivrednu infrastrukturu na dijelu Ćunskog, u Punti križa i u Velom Lošinju..

‘Na taj način otvarali smo mogućnost privođenja većeg broja novih parcela poljoprivrednoj proizvodnji, a postojećima se olakšava svakodnevno funkcioniranje.’ – kažu u Gradu Malom Lošinju.

Uz to, poduzetnicima se subvencioniraju i kamate na kredite te se subvencioniraju i vožnje prijevoznika Autotransa s ciljem približavanja malih mjesta središtu Malog Lošinja i olakšavanje otočne izoliranosti.

Unatoč svim lošim  najavama i predsezonom koje praktički nije niti bilo zbog čitave situacije sa koronavirusom, U Gradu su iznimno zadovoljni  ovogodišnjim rezultatima. U jeku sezone bili su iznad 70% prošlogodišnjih rezultata, a na bazi cijele godine očekuju da će biti iznad 50%.

 Novalja: Pola milijuna kuna za potpore poduzetnicima

Novalja također nema prirez, u top pet gradova je po izvornim prihodima po stanovniku (9.063 kune) i po broju obrtnika na 1.000 stanovnika (88), a u top 20 su u kategoriji nezaposlenost per capita (2,6%).

Neki od važnih projekata za razvoj poduzetništva jesu izgradnja poduzetničkog inkubatora „Ragan“ u poslovnoj zoni Čiponjac – poslovna zgrada sa 16 poslovnih jedinica za mlade startup poduzetnike u kojoj se planiraju poslovni prostori,  uslužne djelatnosti, IT djelatnosti i manje proizvodne djelatnosti. Vrijednost projekta je 10,5 milijuna kuna. Nadalje, 10 milijuna kuna vrijedan je projekt proširenja poduzetničke zone Čiponjac.

Potpore poduzetnicima i obrtnicima iznose pola milijuna kuna. Za izgradnju građevine za gospodarenje otpadom (sortirnica) ulaže se 8,5 milijuna kuna. Jedan od najbitnijih projekata je Aglomeracija Novalja ukupne procijenjene vrijednosti oko 310,4 milijuna.

Hoće li Krk zadržati naslov najboljeg u ovoj konkurenciji ili će to prvi put postati neki drugi grad, biti će poznato krajem tekućeg mjeseca kada će biti proglašeni najbolji u svim kategorijama ovogodišnjeg izbora. (Lidija Kiseljak, Vedran Marjanović/Jutarnji list)