Sredstva za svoje zelene projekte i nove zelene oaze osiguralo je 26 gradova, a šest njih i za po dva projekta. Najviše su povukli Zadar, Pula, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Dugo Selo, Jastrebarsko, Labin, Đurđevac i Ploče
Posljednjih dana pratimo najave iz dijela gradova koji kreću u velike projekte ozelenjavanja – u narednom periodu sadit će nove parkove, urbane šume, šetnice, zelene nadstrešnice, a u najavi je i pravi japanski vrt! Najveći dio svojih zelenih projekata gradovi će financirati će bespovratnim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Fond je, naime, u rujnu raspisao javni poziv za sufinanciranje ‘provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama’ težak preko 11 milijuna eura (84 milijuna kuna) preko kojega je bilo moguće ostvariti do 397.877,98 eura (3 milijuna kuna), a gradovi središta županija mogli su prijaviti dva projekta. Poziv je otvoren 21. rujna 2022., a zbog velikog interesa i prijava zatvoren je već nakon mjesec dana. te je zbog vrlo velikog interesa zatvoren nakon mjesec dana 21. listopada.
Odobrenim sredstvima realizirat će se zeleni projekti vrijedni više od 15 milijuna kuna – sadnji novih zelenih površina u gradovima, urbanih vrtova i urganih šuma, ozelenjivanju postojećih nadstrešnica na stajalištima javnog gradskog prijevoza kako bi se građanima pružila zaštita od sunca, gradnji javnih slavina sa zdravstveno ispravnom pitkom vodom, izgradnji pješačkih i biciklističkih staza s ciljem povećanja površina pod krošnjama u urbanim i periurbanim područjima te projekte informiranja javnosti i edukacije o klimatskim promjenama…
Kako doznajemo u Fondu, na natječaju je prošlo i sredstva za svoje zelene projekte osiguralo 26 gradova, a njih šest sredstva su dobili za po dva projekta. Najviše, 796.336,86 eura ostvario je Grad Zadar, druga je Pula sa 788.581.320 eura, a treći Slavonski Brod koji je za dva svoja projekta ostvario 647.016.230 eura. Split je ostvario 554.023.000 eura, a Šibenik 424.912.076 eura. Dugo Selo, Jastrebarsko i Labin osigurali su po 398.168.43 eura, Đurđevac 394.294,98 eura, a Ploče 392.600 eura.
Grad Zadar tako planira zasaditi 1.111 stabala i 1.440 grmova, urediti pješačke staze unutar zelenog pojasa Obale Petra Krešimira, biciklističke staze u sklopu nogostupa uz obodnu prometnicu, izraditi automatski sustav navodnjavanja zelenila duž cijelog obuhvata projekta te sadnju novih 50 stabala te 90 grmova.
Grad Pula će, pak, odobrenim sredstvima realizirati čak devet projekata – formirat će urbanu šumu Monvidal, park na Hidrobazi, zelene nadstrešnice, nove javne slavine na zelenim i rekreativnim površinama, drvored duž gradske obilaznice, ozeleniti javno parkiralište i pješačku stazu na Verudeli, urediti zelenu površinu na križanju Palisine i Ceste prekomorskih brigada, urbani vrtovi realizirat će se na novoj lokaciji na području Mjesnog odbora Vidikovac te provesti projekt razmjene znanja i iskustva u primjeni mjera prilagodbe klimatskim promjenama „Pula je zelena“.
Grad Slavonski Brod također je osigurao sredstva za dva projekta – za uređenje Tvrđave Brod dobili su 323.326 eura s kojima će urediti i prenamijeniti zelene površine veličine 12.000 m2, te zasaditi 218 sadnica biljnog materijala od čega će biti 172 sadnice stabala te 46 sadnica grmovitih vrsta, te za izgradnju pješačko-biciklističke staze u Ulici Vida Došena u ukupnoj dužini od 1.159 m. Osim izgradnje pješačko-biciklističke staze, uz cijelu dužinu staze će se urediti i krajobraz, odnosno zeleni biljni pojas sadnjom stablašica i travne površine. Gradu je za ovaj projekt odobreno 323.690,20 eura.
Grad Split putem jedne od dviju prijava planira sadnju stabala na 29 lokacija na području Grada te izgradnju javnih slavina i postavljanje klupa. Drugom prijavom planira se sadnja ukupno 842 stabla koja će se rasporediti na području Grada Splita na način da će se izgraditi urbane šume, drvoredi i točkaste grupacije soliternih stabala. Stabla će se posaditi tako da reguliraju količinu osunčanja ovisno o sezonama i dobu dana te će se njima zasjeniti zone boravka i koridori kretanja.
Grad Šibenik također ima dvije prijave i to za provedbu projekta krajobraznog uređenja Parka Rasadnik uz sadnju novih stabala te izvođenje sustava navodnjavanja. Također, planira se izrada Plana zaštite od suše i upravljanja vodom u poljoprivredi za Grad Šibenik te postavljanje 10 slavina za pitku vodu na javnim površinama. Ukupno će biti posađena 53 stabla. Drugom prijavom Grad Šibenik planira izgradnju dva protupožarna puta kojima će se pridonijeti sprečavanju širenja požara i omogućiti rad jedinica protupožarne auto-ophodnje koje se ustrojavaju s ciljem poduzimanja mjera za uklanjanje potencijalnih izvora opasnosti na posebno ugroženim područjima. Provedbom projekta smanjit će se ranjivost prirodnih sustava i društva na negativne utjecaje klimatskih promjena.
Projektom pod nazivom Šetnica Birtov Klanac Grad Dugo Selo planira izgradnju staze za pješačenje i biciklističke staze te sadnju drveća i grmlja zbog zasjene uz biciklističku stazu.
Grad Jastrebarsko planira obnovu šetnice drvoreda u parku oko dvorca Erdödy, zonu zelenila na otocima parkovnog jezera/ribnjaka te aktivnosti usmjerene na informiranje i edukaciju građanstva i djecu predškolske dobi. Ukupno će biti posađena 54 stabla.
Drvored bijelog bora (Pinus sylvestris), kombiniran s crnim borom (Pinus nigra), koji se proteže uz dio Ulice I.B. Mažuranić jedini je sačuvani autentični drvored parka Erdödy. Osim značaja koji ima u prostorno-oblikovnom artikuliranju južne granice parka, te kao dio šireg koncepta zelene infrastrukture grada, izuzetno je važan i kao element memorije mjesta. Današnji izgled drvoreda pokazuje njegovu potpuno narušenu strukturu zbog uklanjanja većeg broja bolesnih i oštećenih stabala. Preostala stabla također su značajno narušenog vitaliteta, kao i zeleni fond zone parkovnog jezerca/ribnjaka s manjim otocima.
Predloženim rješenjem uklonit će se postojeći dotrajali borovi i strukturirati novi drvored, a na otocima parkovnog jezerca također se predviđa uklanjanje bolesnih i oštećenih stabala uz nadomjesnu sadnju te orezivanje krošnji stabala koja se zadržavaju. U sklopu radova uredit će se i pješačka staza uz južnu granicu parka te travnjaci, a predviđene su i edukativne i informativne aktivnosti za građane.
Podsjetimo kako je Grad Jastrebarsko prije 10-ak godina krenuo s obnovom i uređenjem te je park ponovo zasjao u punom sjaju, a prošle je godine prema mišljenju krajobraznih arhitekata u izboru gradonačelnik.hr-a proglašen najljepšim parkom u Hrvatskoj.
Sa odobrenih gotovo 400 tisuća eura Grad Labin će revitalizirati svoj park Pineta. Ukupna vrijednost projekta je 735.699 eura, a odobreni iznos od 398.198 eura je jedan od najvećih odobrenih pojedinačnih projekata u Labinu. Zbog kompleksnosti i značaja same Pinete kao iznimno važnog dijela spomeničke cjeline starogradske jezgre Labina održivo korištenje i sama obnova podijeljena je u više koraka odnosno faza. Prvo će se krenuti sa uklanjanjem opasnih stabala lošeg zdravstvenog stanja, a nakon toga ide obnova kroz tri pojasa oko starogradske jezgre. Cijeli proces obnove trebao bi biti realiziran kroz dvije i pol godine.
Urbana park šuma Pineta okružuje urbanu cjelinu starogradske jezgre Labina koja je zaštićena kao kulturno dobro i dio je značajnog krajobraza „Labin-Rabac-Prklog“. Starost Pinete procjenjuje se na oko 120 godina i naravno da je to razdoblje nakon kojeg je sanacija i obnova park šume nužna. Pineta se sastoji od 1.201 stabla i većina je u dobrom stanju, a za uklanjanje je predviđeno njih 156. Umjesto njih zasadit će se nova stabla, a plan je da to budu crnogorične vrste koje su već prisutne u Pineti – crni bor (Pinus nigra), obični čempres (Cupressus sempervirens) te himalajski i atlaski cedar (Cedrus deodara i C. atantica). Od listača, preporučeno je korištenje autohtonih vrsta poput hrasta medunca (Quercus pubescens), maklena (Acer monspessulanum) te javora klena (Acer campestre).
Osnovni kriteriji kod odabira novih stabala osim autohtonosti bili su zdravstveni kriterij, otpornost na moguće napade štetnih organizama te ekstremne klimatske uvjete, uvažavanje dosadašnjeg izgleda Pinete u vizuri grada Labina te lokalni ekološki uvjeti staništa. Kod sadnje kao vrlo važan uvjet istaknuta je obveza poštivanja potrebnog razmaka između biljaka kako bi imale dovoljno prostora da razviju svoje nadzemne dijelove i pokažu svoju ljepotu zbog koje su i sađene.
Grad Đuđevac ovim će sredstvima urediti i ozeleniti svog Središnji trg. Trg, površine veće od 3.500 m2, opločen betonskim opločnicima te omeđen poslovnim i javnim zgradama, sada nema zelenih otoka niti zaklona od sunca te su stoga građani, turisti i korisnici usluga obližnjih objekata prepušteni suncu i njegovim neumoljivim zrakama.
Pristupni pravci trgu, pješačke i biciklističke staze, također su opločene ili asfaltirane te nemaju prirodnog hlada. Stoga, kažu nam, Grad planira ozeleniti trg izgradnjom 3 uzdignute zelene površine oko 960 m2 kako bi se osigurao hlad i ozelenio trg, te sadnju drveća uz pristupne pravce trgu kao što su šetnica uz dječje igralište čime bi se osigurao hlad za djecu i roditelje na igralištu, sadnju drveća između prometnice i pješačke/biciklističke staze koja vodi do trga uz gradsku upravu što čini nastavak drvoreda koji je posađen uz zgradu Poduzetničkog inkubatora, sadnju drveća uz stazu koja vodi do Osnovne škole čime će se osigurati hlad za sve polaznike Osnovne škole Đurđevac te sadnju drveća uz pješačku stazu koja vodi do Posjetiteljskog centra Đurđevačkih pijesaka kako bi se dodatno ozelenio dio koji čini komunkacijski pravac do utvrde Stari grad.
Okvirni plan i vizualizacija Središnjeg trga u Đurđevcu
Ukupno će biti posađeno 77 stabala autohtonih sorti drveća te trajnice na površini od 880 m2, te grmlje na 440 m2. Uz navedene zelene površine postavit će se mala komunalna infrastruktura koja obuhvaća klupe i koševe za smeće. U planu je i na mjestu stare fontane izgraditi novu i veću fontanu koja će svojim izgledom privlačiti ljude na okupljanje i druženje u hladovini parka. Navedenim aktivnostima smanjit će se negativni utjecaji klimatskih promjena te pridonijeti stvaranju zelenog grada. Posađena stabla kartirat će se i registrirati na platformi MAPMyTree kako bi se doprinijelo provedbi Europskog zelenog plana, kažu iz Grada Đurđevca.
Grad Ploče ostvario je 392.600 eura.
Virovitica će se, pak, tijekom ove i sljedeće godine „zazelenjeti“ i to s više od 1300 stabala kojima će se na području grada i prigradskih naselja stvoriti nove zelene površine, a urbanoj sredini, osim hlada, omogućiti i prekrasan živi ukras u ulicama, trgovima, parkovima. Za projekt ‘Grad koji diše vrijedan preko 443 tisuće eura osigurali su 354.917 tisuća bespovratnih eura iz Fonda. Kroz novi projekt Grad će posaditi nove drvorede i popuniti postojeće s onim sadnicama koje će biti sigurnija, više ekološka i zdravija varijanta postojećima.
– Posadit ćemo one sadnice, isključivo iz rasadnika, koje ne izazivaju štetu na našoj komunalnoj infrastrukturi, osobito vodovodu i kanalizaciji, ali ni objektima koji se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini. Sadnice će biti otpornije i na bolesti i izazove koje donose klimatske promjene kako bismo šteta i intervencija nakon sadnje imali što manje – ističe gradonačelnik Ivica Kirin. U posljednje tri godine na području Virovitice već je zasađeno oko 700 stabala, a na novim lokacijama u sklopu projekta sadit će se javor, žestija, hrast cer, javor klen, crni javor, javor mliječ, srebrnolisna lipa, malolisna lipa, obični grab, obična bukva, nizinski brijest i druge vrste.
Ove i sljedeće godine na redu su i novi parkovi koji će nastati u Južnom bloku, uz Spojnu cestu, ispred OŠ Ivane Brlić-Mažuranić u Virovitici, uz biciklističke staze… Iz Grada najavljuju i pravi japanski vrt, kao i druge zelene površine na mjestima na kojima su danas građevinske ili poduzetničke parcele. Gdje god postoje zelene površine i gdje su ostvareni uvjeti, u budućnosti će se ondje posaditi stabla. Suradnjom s poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima planiraju zazeleniti i zone, ali i poljske puteve, a ondje gdje je zbog infrastrukture nemoguće posaditi drvo u tlo, sadit će ih u teglama kao što je to već napravljeno u Strossmayerovoj ulici gdje je zasađen drvored od osam stabala stupastog graba (Carpinus betulus Frans Fontaine) posađenih prošle godine u velike posude, po uzoru na Osijek.
Preko 300 tisuća eura ostvario je još i Grad Križevci, točnije 318.291 eura za projekt vrijedan 397.864 eura kojim će se kroz grad izgraditi 3,65 kilometara biciklističke infrastrukture te posaditi 100 stabala i različitog grmlja.
Uz biciklističke staze od željezničkog kolodvora do novog rotora na križanju Ulice Marcela Kiepacha, Ulice Ivana Gundulića i Ulice kralja Tomislava, na kolniku od Trga J. J. Strossmayera, Trgu A. Nemčića pa kroz Ulicu Ivana Zakmardija Dijankovečkog, te između prometnice i parka duž cijele istočne strane Ulice Franje Markovića, posadit će se stabla i grmlje, formirati odmorišta, a stabla će se zasaditi i na samom Strossmayerovom trgu čime će građani biti zaštićeni od toplinskih valova.
Sredstva za svoje zelene projekte osigurali su još Trogir, Vrbovec, Kastav, Makarska, Pazin, Opatija, Čakovec, Vinkovci, Karlovac, Velika Gorica, Koprivnica, Prelog i Bjelovar. (m.p.d.)
