Pobjednici ovogodišnjeg izbora za Najbolji grad kojeg organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom i agencijom Ipsos bit će proglašeni krajem listopada.

U izboru najboljih srednjih gradova po kvaliteti života stanovništva i ove godine, već treći put zaredom, ogledat će se Poreč i Rovinj, a ostatak društva petorice najboljih čine  Sveta Nedelja, Umag i Zaprešić koji se u samoj završnici nalaze po drugi put.

Kvaliteta života, kao najelitnija kategorija, objedinjuje sve ostale i eksplicitnije govori o razini zadovoljstva građana  uvjetima življenja unutar pojedinih gradova budući su i oni sami, putem anketa, uključeni u izbor. Osim mišljenja građana, u izračun je uvršteno 26 kriterija poput, primjerice, prosječne zaposlenosti, izdvajanja za obrazovanje, indeksa općeg kretanja stanovništva, prosječnog dohotka, izdvajanja za očuvanje okoliša..

Poreč: Grad nadstandarda i po mjeri čovjeka, imaju jedan od najkvalitetnijih socijalnih programa u zemlji, najveće stipendije za koje se izdvaja preko milijun kuna godišnje, preko deset posto proračuna ulažu u sport…

Poreč svoje mjesto među najboljima duguje visokoj prosječnoj zaposlenosti per capita što u ovom slučaju znači 43 zaposlena na svakih 100 stanovnika, izdašnim stipendijama i školarinama (57 kuna po stanovniku) te izdvajanju za sport u koji grad ulaže 10,4 % proračuna. Nadalje, Poreč se može pohvaliti brojem obrtnika kojih je 56 na tisuću stanovnika, a sustavna briga za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade, za što izdvaja 40,29 % proračuna, svrstava ga također u sam vrh, gdje pripada i po indeksu općeg kretanja stanovništva (105,91%).

Brojni se epiteti već godinama vežu uz Poreč, ali brojke daju najjasniju sliku; od 2011. godine broj stanovnika porastao je za 18 %, broj upisane djece u školama i vrtićima raste iz godine u godinu, porečki su poduzetnici po neto dobiti drugi u državi, odmah iza Zagreba te se gospodarske zone kontinuirano šire.

Grad je to s najmlađim stanovništvom u Istri ukojem su u četiri godine izgrađene dvije nove škole i tri nova vrtića, a ujedno je i grad bez prireza, s jednim od najkvalitetnijih socijalnih programa u zemlji.

Sve navedeno, ali i brojni drugi faktori utjecali su na to da Poreč ove godine ponovno brani titulu grada s najboljom kvalitetom  života u kategoriji srednjih gradova. Upravo je veliki porast broja stanovnika promijenio prioritete rada te se najveća ulaganja provode na izgradnji škola i vrtića u što je u dvije godine uloženo sto milijuna kuna proračunskog novca.

„Nakon otvorenja škole za stotinjak učenika u Žbandaju, okrenuli smo se kapitalnom projektu te financirali izgradnju nove osnovne škole Finida koju polazi 600 učenika. Njenim otvorenjem 2018. godine, postavljen je novi standard i postignut zadani cilj; više od 1300 svih porečkih osnovnoškolaca nastavu polazi u jednoj, jutarnjoj smjeni, a na taj način ostaje im dovoljno vremena za slobodne aktivnosti i druženje s obitelji“ – kažu nam iz gradske uprave.

Za organizaciju slobodnog vremena u Poreču je zaduženo više od 200 različitih udruga i više od 50 sportskih klubova, a svima je za korištenje dostupno čak šest javnih sportskih dvorana. U Poreču djeluje  i iznimno uspješna i nagrađivana Umjetnička škola Poreč, koja je nove prostore dobila 2014. godine i danas okuplja tristotinjak polaznika. U 2019. dovršene su nove  jaslice u Velom Maju, ove je godine otvoren novi vrtić i jaslice u Dračevcu za što su dobivena i bespovratna sredstva Ministarstva poljoprivrede, a proteklog tjedna krenula je i zgradnja vrtića u naselju Žbandaj, kako bi se udovoljilo potrebama i stalnom povećanju broja stanovnika.

Uz to, Poreč stipendira stotinu učenika i studenata i to s najvećim stipendijama u zemlji za što izdvaja preko milijun kuna godišnje, a istovremeno je izuzetno osjetljiv na potrebe svojih najstarijih građana pa tako sam sufinancira boravak 76 korisnika u gradskom Domu za starije. Postoje i brojni izvaninstitucionalni projekti koji olakšavaju svakodnevicu starijim sugrađanima; s više od milijun kuna godišnje sufinancira se dopunsko zdravstveno osiguranje osobama starijim od 65 godina i to u iznosu od po 339 kuna za one s mirovinama ispod pet tisuća kuna.

Na godišnjoj razini Poreč bilježi investicije javnog i privatnog sektora u vrijednosti većoj od milijardu kuna, pa je tako u tijeku realizacija jednog od najvećih EU projekata na ovim prostorima. Naime, kroz EU Projekt Poreč izgradit će se sustav za odvodnju s pročistačima, a pokrivenost kanalizacijskom mrežom premašit će 90 %. U pripremi i provedbi je više od 50 različitih EU projekata, za koje Grad povlači sredstva unatoč visokom indeksu razvijenosti. Uz dovršenu izgradnju prometne infrastrukture i rješavanje crnih točaka u prometu, gotovo 20 milijuna kuna uloženo je u proteklih pet godina u uređenje osam gradskih plaža, čime je razina ponude dovedena na jednu novu razinu.

Ove godine jedan od kapitalnih i vrlo zahtjevnih projekata je i uređenje dijela gradske rive čija je vrijednost 26 milijuna kuna, a za čiju realizaciju je bilo potrebno uskladiti zahtjeve konzervatora i svih dionika uključenih u infrastrukturu budući sam projekt inzistira da riva u što većoj mjeri nalikuje nekadašnjoj. U ovoj fazi, a postoje četiri, uređen je najširi dio rive, koji je inače i mjesto na kojem se održavaju brojne manifestacije. Time je dobiven funkcionalniji i uređeniji prostor koji je u kratkom roku postao svojevrsni dnevni boravak građana i mjesto druženja.

 Sve su to prijeko potrebni projekti koji jednom turističkom gradu olakšavaju svakodnevicu. Naime, Poreč sa svojih 20 tisuća stanovnika, ljeti postaje grad kojem gravitira gotovo 150 tisuća ljudi. Infrastruktura to treba podnijeti, a da se pritom ne naruši kvaliteta i svakodnevno funkcioniranje života, što je u Poreču i postignuto. Čak i ove godine, koja je obilježena pandemijom korona virusa, Poreč je bio među najposjećenijim destinacijama, a svojim uređenjem, ponudom i razvitkom to nastoji i ostati.

Kako za potrebe tijekom turističke sezone, a posebno zbog potrebe za deficitarnim kadrovima, Poreč svake godine izdvaja gotovo milijun kuna za nadstandard u zdravstvu. U to ulazi financiranje dodatnih timova hitne medicinske pomoći, kako bi vrata porečke hitne pomoći vijek bila otvorena, ali i nabava medicinske te zaštitne opreme i plaćanje mještaja deficitarnim kadrovima poput liječnika.

„Poreč je grad po mjeri čovjeka, grad u kojem svatko može pronaći svoje mjesto, grad bez prireza i s visokom socijalnom osjetljivošću za sve generacije. Odlično je povezan s većim gradovima u blizini, ugodnom klimom, visokom komunalnom uređenošću i brojnim nadstandardima koji ga čine kvalitetnim gradom za život. Međutim, kako bi kvaliteta života bila na najvišoj mogućoj razini, jednaka pažnja mora se posvetiti kapitalnim, ali i onim malim projektima koji mogu, primjerice, stanovnicima jedne ulice značajno olakšati svakodnevicu. Također, jako je važno ustrajati na suradnji javnog i privatnog sektora te zajedničkom suradnjom kreirati projekte za bolje sutra svih stanovnika Poreča – poručuju iz gradske uprave.

Rovinj: Samo ove godine izdvojeno 52,8 milijuna kuna za obrazovanje, građanima starije životne dobi dostupne brojne pogodnosti

Rovinj se, poput Poreča, u finalu izbora za najbolji srednji grad u kategoriji kvaliteta života, nalazi  već treću godinu zaredom. Takav status zaradio je činjenicom da se nalazi u top pet gradova po prosječnom dohotku (39.438 kuna) te prosječnoj zaposlenosti per capita (34 zaposlena na 100 stanovnika), a jednako je rangiran i po broju obrtnika, kojih je 50 na tisuću stanovnika. Može se pohvaliti svakim šestim visokoobrazovanim stanovnikom, brojem odgojitelja u vrtićima (4,9 djece po odgojitelju) te iznosom stipendija i školarina (127 kuna po stanovniku).

Demografske mjere neizostavna su stavka unutar kategorije u kojoj se Rovinj natječe za prvo mjesto pa u tom kontekstu spomenimo novorođenačke naknade za koje Grad ove godine izdvaja 310 tisuća kuna, a čime su se povećali iznosi koji se dodjeljuju za prvo (2.000,00 kn), drugo (3.000,00 kn), treće i svako sljedeće dijete (4.000,00 kn). Grad sufinancira boravak djece u predškolskim ustanovama s otprilike 75%, a osigurava i rad stručnog suradnika-kineziologa u dječjim vrtićima kao i pomagače za devetoro djece s poteškoćama u razvoju u dječjim vrtićima, a 1300 mališana daruje poklon paketima povodom božićnih i novogodišnjih blagdana.

U osnovnim školama za 11 grupa omogućen je produženi boravak koji je za roditelje besplatan, učenicima s poteškoćama sufinanciraju se potrebni pomoćnici u nastavi, a prehrana se, kao i prijevoz financira odnosno sufinancira. Grad se brine i za nabavu knjiga namijenjenih školskim knjižnicama te omogućuje provedbu programa „Dječja ljetna kolonija“, financira nabavu opreme i radnih bilježnica kao i rad četiri stručna suradnika (logoped, pedagog i psiholozi) čime se osigurava pedagoški nadstandard. Nadalje, Grad Rovinj izdvaja 1.800.000,00 kn za 168 novčanih potpora učenicima i studentima te financira stipendije studentima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, a ove godine izdvojio je 52,8 milijuna kuna za obrazovanje.

Za građane starije životne dobi Grad sufinancira Dnevni boravak unutar Doma za starije i nemoćne  „Domenico Pergolis“ kao i njegovo opremanje, a sa 270 tisuća kuna sufinancira programe unapređenja kvalitete života starijih osoba.

Rovinj za rekreaciju, kulturu i religiju izdvaja 21,1 milijun kuna, a s 4,8 milijuna financira djelovanje Sportske zajednice odnosno aktivnosti sportskih udruga. Upravo je u tijeku   izgradnja biciklističkih traka prema kampovima Polari i Vešta te izgradnja bazenskog kompleksa.

Unutar brige o zdravlju svojih građana, spomenimo kako Grad Rovinj financira rad Savjetovališta za prehranu, Gradskog psihološkog savjetovališta,  Program ranog otkrivanja tumora prostate, besplatne mamografske preglede za sve rovinjske žene iznad 40 godina starosti, osigurava nadstandard hitne medicinske pomoći tijekom godine te financiranjem dodatnog tima tijekom ljetne sezone, sufinancira programe udruga osoba s invaliditetom kao i  rad ustanove Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda u Puli. Također, iznosom od 1.06 milijuna kuna osigurava mjesečnu potporu za otprilike 200 socijalno najugroženijih građana.

Za zaštitu okoliša Grad Rovinj izdvaja oko 15 milijuna kuna, a trenutno sanira i zatvara prvo polje odlagališta Lokva Vidotto uz sufinanciranje EU fondova. U 2020. godini predviđeno je 95,7 milijuna kuna za usluge unapređenja stanovanja i zajednice te 27,8 milijuna kuna za opće javne usluge.

Sveta Nedelja: Ukinuli prirez i namete poduzetnicima, jedini u Hrvatskoj omogućili plaćanje kriptovalutama, prvi uveli mjerenje elektromagnetnog zračenja, među najtransparentnijim su jedinicama lokalne samouprave

Sveta Nedjelja u finalu je za najbolji srednji grad po kvaliteti života drugu godinu zaredom, a u kategoriji gospodarstvo brani titulu pobjednika. Takvo „stanje na semaforu“ rezultat je, između ostalog, visokog dohotka po stanovniku (43.803 kune), nezaduženosti grada, prosječne zaposlenosti per capita (38 zaposlenih na 100 stanovnika) i sufinanciranju cijene prijevoza za što se izdvaja 2% proračuna. Sveta Nedjelja je i među deset najboljih gradova po visini porodiljne naknade po novorođenom djetetu, a koja iznosi 4.386 kuna.

Sveta Nedelja jedan je od transparentnijih hrvatskih gradova; transparentna javna nabava uvedena je u više gradskih institucija poput same Gradske uprave, Dječjeg vrtića Slavuj, komunalnog poduzeća Svenkom d.o.o., Kulturnog centra, Sportske zajednice Grada kao i Vatrogasne zajednice Grada Svete Nedelje. Građanima i svima zainteresiranima tako je dostupan pregled svih ugovora, narudžbenica i faktura što zasad još uvijek predstavlja raritet u jedinicama lokalne samouprave.

Ovaj grad jedan je od prvih u svijetu i zasad jedini u Hrvatskoj koji je uveo plaćanje javnih usluga kriptovalutama odnosno bitcoinima. Tvrtka Electrocoin d.o.o. pruža uslugu procesiranja kriptovalute pri plaćanjima javnih usluga gradu Sveta Nedelja. Procesiranje znači konverziju kriptovalute u HRK prema važećem tečaju u trenutku izvršenja usluge, a vrši se preko platforme za procesiranje plaćanja u kriptovalutama PayCek tvrtke Electrocoin. Ova specifičnost Svete Nedelje svakako ga svrstava u grupu gradova koji konkuriraju i u Smart City kategoriji.

Unutar ovog područja spomenimo i kako je uveden e-referendum putem kojeg su građani uključeni u proces donošenja odluka, a odnedavno je korisnicima usluga dostupna mogućnost ocjenjivanja gradskih službenika, o čemu ovisi varijabilni dio njihove mjesečne plaće. Grad je također uveo i jedinstveni GIS sustav putem kojeg je svim građanima, ali i potencijalnim investitorima omogućen brz i jednostavan pregled prostornih planova, poljoprivrednih zemljišta, komunalne infrastrukture te drugih podataka na administrativnom području Grada. Dostupna je i online prijave problema putem aplikacije Popravimo.hr, a otvorena je i e-Tržnica koja, s namjerom da potakne proizvodnju i prodaju domaćih proizvoda, spaja domaće OPG-ove i druge proizvođače s kupcima.

Grad Sveta Nedjelja tehnologiju koristi i kako bi svojim srednjoškolcima olakšala polaganje državne mature pa su za tu svrhu uvedene besplatne aplikacije ePripreme, Ovaj grad prvi je u Hrvatskoj uveo i mjerenje elektromagnetnih polja u realnom vremenu postavivši Končarov inovativni uređaj koji ne mjeri samo zračenje antena za mobitele nego i za druge uređaje poput radija i televizije. Kako bi bili valjano informirani o razini zračenja, građanima je dostupna poveznica na gradskoj internetskoj stranici gdje mogu provjeriti stanje koje se ažurira svakih sat vremena.

Kvaliteta života građana Svete Nedelje ogleda se i u visokim ulaganjima u predškolski odgoj i obrazovanje; vrtićki kapaciteti povećani su otvaranjem jednog novog objekta te skorim završetkom gradnje drugog.

S obzirom na pandemiju korona virusa i okolnosti koje su zbog nje proizišle, Grad je proveo brojne mjere kako bi zaštitio građane i gospodarstvo. Neke od njih su ukidanje naplate javnih površina i najma javnih prostora na tri mjeseca, ukidanje naplate vrtića proporcionalno periodu nekorištenja usluge, prestanak ovrha tijekom tri mjeseca kao i ukidanje naplate komunalne naknade za poslovne subjekte. Za sve zdravstvene djelatnike s područja Svete Nedelje osiguran je taksi prijevoz u vrijeme obustave javnog prijevoza, a svim građanima podijeljene su zaštitne maske dok su vrtićima i školama osigurana i dezinfekcijska sredstva.

 Umag: Besplatan vrtić za svu djecu, rekordne stipendije, sami grade srednju školu, a sami su izgradili i Dom za starije i korisnicima sufinciraju i do 100 % cijene

Grad Umag drugi put se nalazi u utrci za prvo mjesto najboljeg srednjeg grada unutar kategorije kvaliteta života. Ulazak u finale rezultat je visokog plasmana po nekoliko odlučujućih kriterija poput indeksa općeg kretanja stanovništva od 104,61 %, broja odgojitelja u vrtićima (5,1 djece po odgojitelju) te broja obrtnika na tisuću stanovnika (47). Među deset je najboljih gradova i po prosječnom dohotku od 35.107 kuna po stanovniku, prosječnoj zaposlenosti per capita (29 zaposlenih na svakih 100 stanovnika) kao i po izdvajanjima iz proračuna za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade (33,66 % proračuna).

Mjerljivi i objektivni uvjeti kvalitete života, usporedivi s troškom u odnosu na pogodnosti, čine Umag jednim od najpoželjnijih gradova za život u Hrvatskoj i to ne samo za građane Hrvatske, već i za niz stranaca koji u Umagu prepoznaju kvalitetu za ugodna i bezbrižan život. Počevši od mogućnosti zapošljavanja i rješavanja stambenog statusa, Umag je grad koji nudi sigurnost i perspektivu zbog dobro izgrađenog sustava. Polazeći od ulaganja u obrazovanje, koje je veće od hrvatskog i europskog prosjeka te skrbi i pogodnosti za djecu, mlade i umirovljenike, uz niz infrastrukturnih i gospodarskih rješenja, Umag prednjači na listi gradova s najkvalitetnijim uvjetima života.

Umag je grad koji, uz opću sigurnost, sustavno osigurava kvalitetno odrastanje svojih najmlađih stanovnika, od jaslica do fakulteta. Paleta pogodnosti i kvalitete polazi od besplatnih vrtića gdje vrijedi standard jedna odgajateljica na osmero djece (u prosjeku), besplatnih udžbenika, besplatnog prijevoza, sufinanciranje produženog boravka, jednosmjenske nastave, besplatnog toplog obroka i školskog pribora za djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, sufinanciranja prijevoza za učenike srednjih škola, potpora za učenike i studente iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, stipendija za izvrsnost i za studente, a koje su među najvišima u Hrvatskoj, čak do 30 tisuća kuna. Uz navedeno, kao jedini grad u Hrvatskoj, rekonstruirali su i izgradili osam škola i osam vrtića, a sad nastavljaju izgradnju područnog vrtića u Murinama čiji se dovršetak očekuje tijekom 2021. godine. Pri kraju je i najveća investicija u Istri po pitanju energetske obnove, odnosno, energetska obnova OŠ Marije i Line vrijedna čak 22 milijuna kuna.

„Za bezbrižno i veselo djetinjstvo, u 10 godina izgradili smo ili rekonstruirali i preko 40 dječjih igrališta. Kao jedini grad u Hrvatskoj, samostalno smo započeli s realizacijom projekta izgradnje srednje škole iako je to u obvezi Županije, a radovi su u punom jeku“ – kažu nam iz uprave Grada Umaga.

U Umagu se vodi osobita skrb i o socijalno osjetljivim sugrađanima te aktivno financiraju programi ustanova i udruga za djecu s teškoćama u razvoju i  osobe s invaliditetom. Nadalje, obiteljima slabijeg imovinskog stanja dodijelili su preo 20 socijalnih stanova. U programu za mlade obitelji izgradili su 121 stan u okviru Programa društveno poticane stanogradnje dok je u tijeku projekt izgradnje novih devedesetak stanova za mlade.

Samostalno su izgradili Dom za starije i nemoćne osobe, vrijedan gotovo 40 milijuna kuna, za čiji godišnji rad se izdvaja desetak milijuna kuna dok je smještaj za građane Grada Umaga sufinanciran čak i do 100 % cijene. Svojim potrebitim umirovljenicima osiguravaju dodatak na mirovine do četiri tisuće kuna godišnje, zdravstvenu njegu u kući, sanitetski prijevoz, smještaj u specijalizirane socijalno-zdravstvene ustanove, uslugu pučke kuhinje, uslugu besplatne limfne drenaže te jednokratne i druge pomoći bolesnim, nemoćnim i socijalno ugroženim osobama.

U sferi gospodarstva, nastavili su sa sustavnim ulaganjima u poslovne zone te osiguravanjem uvjeta za mlade poduzetnike, a pri samom su vrhu u povlačenju korištenja fondova Europske Unije.

U sklopu održivog razvoja grada i projekta „Smart City – Green City“, naglasak je stavljen na izgradnju vodozaštitnog sustava, plinofikaciju i sanaciju odlagališta komunalnog otpada te izgradnju odlagališta otpada građevinskog materijala. Ističu provedbu mega projekta vodno-komunalne infrastrukture, teškog gotovo 412 milijuna kuna, koji je uvršten na Listu strateških projekata RH te će pridonijeti poboljšanju kanalizacijskog sustava i sustava odvodnje na području grada i naselja. Po dovršetku tog projekta 2023. godine svaka će kuća imati svoj spoj na kanalizacijsku mrežu. U vidu stvaranja što zelenijeg i ekološki osvještenijeg grada, tijekom 2019. godine proveli su niz akcija u koje su bili uključeni i građani, od čišćenja podmorja u Savudrijskoj vali i čišćenja šuma do sadnje drveća. U suorganizaciji s Greenpeace-om, tijekom srpnja prošle godine na umaškoj obali postavljena je i šestmetarska skulptura kitova, a u okviru kampanje protiv plastike za jednokratnu upotrebu.

Što se tiče komunalne infrastrukture, sustavnim planiranjem stvorili su održivu mrežu prometnica, biciklističkih i pješačkih staza koja odgovara najvišim standardima, a proglašeni su i gradom primjerom u upravljanju imovinom prema ocjeni Državnog ureda za reviziju.

Prošle godine Umag je konačno dobio i dugo iščekivani te potpuno novi gradski trg, koji na najvidljiviji način pokazuje odnos prema zajednici te razinu i kvalitetu društvenog, infrastrukturnog i vizualnog identiteta novog Umaga. Grad Umag 2017. proglašen je  „gradom sinergije“ za najbolju suradnju države i jedinice lokalne samouprave, a godinu kasnije i europskim gradom sporta.

Lokalni porezi i davanja, od komunalne naknade do cijene odvoza otpada i pogrebnih usluga, u prosjeku su najniži u Istri, a kada je u pitanju sigurnost građana na samom su vrhu ljestvice istarskih gradova.

„Osvrnemo li se na financijsku stabilnost, veseli činjenica kako se Umag nalazi među tri grada s najvišim proračunskim prihodima, uz napomenu da se Proračun u posljednjih deset godina i više nego udvostručio“ – ponosno ističu iz umaške gradske uprave.

Zaprešić: Obnovili, uredili i dogradili sve škole, unatoč krizi nastavljaju gradnju dvorane,  kreće i projekt aglomeracije

Drugi put u finalu, Zaprešić je svoje mjesto među pet najboljih srednjih gradova u kategoriji kvaliteta života osigurao našavši se pri vrhu liste po kriterijima prosječnog dohotka po stanovniku (39.017 kuna), niskoj stopi siromaštva (10,3 %) te prosječnom vitalnom indeksu (107,6 %). Među top pet je gradova i po broju visoko obrazovanih stanovnika (što je u Zaprešiću svaka 6,2 osoba), izdvajanjima za sufinanciranje cijene prijevoza od 3 % proračuna te po efikasnosti gradske uprave odnosno prosjeku ukupnih prihoda grada po zaposlenom (3.073.752 kune).

Zahvaljujući Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture u Zaprešiću se provode dva velika projekta koja će svakako utjecati na kvalitetu života u gradu. Izgradnja nove dionice južne obilaznice grada još će dodatno smanjiti protok vozila kroz strogi centar koji je do prije nekoliko godina bio zagušen tranzitnim prometom. U tijeku je i modernizacija dviju željeznica, dionice od Zaprešića do Zaboka i dionice od Zagreba do Savskog Marofa, zahvaljujući kojima će Zaprešićani dobit uređena stajališta te bržu i kvalitetniju vezu sa Zagorjem i hrvatskom metropolom, u čiji se centar stiže za dvadesetak minuta.

Uskoro u realizaciju kreće i projekt Forest ride, sufinanciran sredstvima EU, ukupne vrijednosti 8,5 milijuna kuna. Riječ je o izgradnji nove pješačko-biciklističke staze koja će povezati centar grada s novouređenim željezničkim stajalištem Novi Dvori kako bi se stvorili preduvjeti za intermodalni prijevoz.

Projekt poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Zaprešić također će uskoro početi s provedbom. Njime će se, pojašnjavaju u gradskoj upravi, povećati priključenost stanovništva javne kanalizacijske sustave, omogućiti pročišćavanje otpadnih voda, osigurati racionalnije korištenje vode i u konačnici pridonijeti očuvanju zdravlja ljudi, zaštiti vodnih resursa i okoliša. Grad Zaprešić proveo je i projekt kojim su sve postojeće svjetiljke na njegovom i području okolnih naselja, njih 4380, zamijenjene LED rasvjetom, a u konačnici bi se modernizacijom sustava moglo uštedjeti čak 80 % u odnosu na prijašnju godišnju potrošnju

Počela je i izgradnja nove plohe za odlaganje komunalnog otpada, vrijednost projekta je 8,6 milijuna kuna, 35 % troškova sufinancirat će se sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok će ostatak podmiriti Grad Zaprešić i općine korisnice usluge prikupljanja otpada. Izgradnjom nove plohe ispunit će se odredba o napuštanju odlaganja na postojeće odlagališne plohe te ostvariti uvjet za apliciranje na EU fondove iz kojih bi se konačno zatvaranje sufinanciralo.

Komunalno poduzeće Zaprešić d.o.o. kontinuirano postavlja nove komplete podzemnih spremnika za potrebe odlaganja otpada korisnika iz višestambenih zgrada, a svaki komplet sastoji se od odvojenih spremnika za odlaganje miješanog komunalnog otpada, stakla, papira, plastike i biootpada. Namjera je kroz podzemne spremnike poboljšati kvalitetu usluga gospodarenja otpadom, podići higijenski standard i svjesnost korisnika o važnosti razvrstavanja otpada, ali i omogućavanje pravednijeg načina obračuna odvoza odloženog otpada. Stanari se spremnicima koriste pomoću čip-kartice, a otpad je moguće odložiti u podzemni spremnik na bilo kojoj lokaciji jer se njome korisnici identificiraju i automatski zadužuju prema stvarnoj količini odloženog miješanog komunalnog otpada. Kada je riječ o spremnicima za plastiku , papir, staklo i biootpad, odlaganje je potpuno besplatno.

Projekt Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Zaprešića – izgradnja NGA mreža projekt je u kojem je Grad Zaprešić nositelj, u partnerstvu s općinama Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća. Izgradnja mreže nove generacije omogućit će pristup Internetu u bijelim zonama u Gradu Zaprešiću i općinama u kojima ne postoji komercijalni interes od strane operatera.

„Odabrani partner za prijavu na Ograničeni poziv je Hrvatski Telekom d.d. koji je upravo prije nekoliko dana potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije za naš projekt zaprešićkog kraja. Projekt je prošao sve faze evaluacije, bez umanjenja planiranih troškova u proračunu, ukupne vrijednosti 64.271.194,37 kuna za 13307 korisnika zaprešićkog kraja“ – rekli su nam iz gradske uprave.

Razvojem optičke infrastrukture stvaraju se preduvjeti za pametna rješenja pa je Grad Zaprešić pokrenuo i izradu Strategije pametnog grada koja je u završnoj fazi te se do kraja godine očekuje i njeno usvajanje. Cilj strategije je u narednih pet godina digitalizirati gradske procese te integrirati smart rješenja u obrazovanje, promet, kulturu, turizam i gospodarstvo.

Unatoč koronakrizi, Grad Zaprešić nije zaustavio kapitalni projekt u obrazovanju, izgradnju trodijelne sportske dvorane OŠ Antuna Augustinčića. Nastavak je to velikih ulaganja u obrazovanje i sada su sve zaprešićke osnovne škole obnovljene, uređene i dograđene. U OŠ Ljudevita Gaja prije nekoliko godina izgrađen je dodatni aneks, stara škola u Kupljenovu zasjala je novim sjajem, obnovljena je i dograđena te su djeca dobila novo igralište i sportsku dovoranu, dok su energetski obnovljene i područne škole u Jablanovcu i Pojatnu.

Dodajmo i da Zaprešić postaje sve poznatiji zahvaljujući jedinstvenom povijesnom kompleksu u kojem je nekada živio hrvatski ban Josip Jelačić. „Cijeli kompleks sa svim objektima čeka na obnovu kroz apliciranje projekta „Novo ruho Novih dvora“ na europske natječaje, a do tada Grad ulaže svoja sredstva znajući kako su Novi dvori u srcu svih Zaprešićana“ – pojasnili su iz Grada.

Nakon obnove jedinstvenog objekta u kojem se nekada vršilo žito, Vršilnice, uskoro u obnovu kreće Kukuružarnik u kojem će se smjestiti informativni centar za posjetitelje. Ove godine izgrađena je i pristupna cesta kojom će se lakše pristupati objektima unutar samog kompleksa. Napravljena je i poučno-povijesna staza čime je upotpunjena ponuda Novih dvora. (Vedrana Humski)