Koliko smo još daleko od ostvarivanja iz EU propisanih 50 posto odvojeno prikupljenog otpada najbolje govori podatak da je tek 11 hrvatskih gradova premašilo stopu od 40 posto odvojeno prikupljenog otpada, samo četiri grada su na stopi iznad 30 posto, 20 gradova je na stopi između 20 i 30 posto, a svi ostali ispod toga, s tim da je 40 gradova ostalo ispod 10 posto odvojeno prikupljenog otpada, a četiri su još uvijek na nuli.

Iako je preko polovice gradova i u prošloj godini zabilježila rast stope odvojenog prikupljanja otpada, podaci Ministarstva gospodarstva za 2020. pokazuju kako nema značajnijeg napretka u dostizanju ključnog cilja – EU normom propisane stope od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada. I dalje su samo tri hrvatska grada premašile ovaj postotak, dva su nadomak pa vjerujemo da će analiza podataka za 2021. pokazati da su i oni prešli zacrtanu granicu i udovoljili EU standardima, ali ukupni prosjek je poražavajućih 15 posto odvojeno prikupljenog otpada.

Prelog je, tako, i dalje prvak i rekorder sa stopom od 70,98 posto odvojeno prikupljenog otpada (2019. su zaključili sa stopom od 66,69 posto). Koprivnica je, pak, u međuvremenu prestigla Krk pa je sada ona drugi najuspješniji grad sa stopom od 55,75 posto (2019. su imale 50,96 posto), a Krk je treći sa stopom od 53,29 posto (2019. su imali 51,92 posto). Čakovec je četvrti, u 2020. dosegnuli su stopu od 48,95 posto odvojeno prikupljenog otpada (2019. su imali 47,02 posto), a peti najuspješniji grad je Cres sa stopom od 44,49 posto. Cres je ujedno i grad rekorder po količini odvojeno prikupljenog otpada po stanovniku –  lani je odvojeno prikupljeno čak 385 kilograma po stanovniku, 40 kilograma više nego u drugoplasiranom Malom Lošinju. Nastave li ovim tempom i oni će do kraja godine zadovoljiti EU normu. Cres je, naime, u našoj prošloj analizi bio grad s uvjerljivo najvećim napretkom i skokom ostvarenim u godini dana – sa 20,60 posto odvojeno prikupljenog otpada u 2018., 2019. su završili sa stopom od 40,47 posto i tako ušli u top 10 najuspješnijih gradova.

U top 10 najboljih još su Križevci, Varaždin, Mali Lošinj, Buzet i  Ludbreg, ujedno i posljednji grad koji je uspio premašiti stopu od 40 posto. Samo četiri grada – Osijek, Đurđevac, Samobor i Labin, odvojeno su prikupili iznad 30 posto otpada, 20 gradova je na stopi između 20 i 30 posto, a svi ostali ispod toga, s tim da je 40 gradova ostalo ispod 10 posto odvojeno prikupljenog otpada, a četiri su još uvijek na nuli.

Najveći napredak lani su, pak, postigli Nova Gradiška, Đurđevac, Daruvar, Samobor, Ozalj, Vrlika, Osijek, Križevci, Rovinji Sisak.

Nakon Cresa, najviše odvojeno prikupljenog otpada po stanovniku imaju, pak, Mali Lošinj, Krk, Novalja, Prelog, Koprivnica, Čakovec, Rovinj, Rab i Novigrad.

Prelog: U dvije godine u gospodarenje otpadom uložili 15,6 milijuna kuna, osigurali prikupljanje otpada na kućnom pragu, sortirnicu i kompostanu…

Prelog uspješno drži poziciju uvjerljivo najnaprednijeg hrvatskog grada kad je u pitanju odvojeno prikupljanje otpada – sa stopom od 70,98 posto i 263 odvojeno prikupljena kilograma otpada po stanovniku odavno su već zadovoljili EU norme i postavili primjer svim ostalima.

‘Posebno smo ponosni na rezultate objavljene za 2020. godinu. Ovaj rezultat je ostvaren stalnim ulaganjem u sustav gospodarenja otpadom. U zadnje dvije godine uloženo cca. 15,6 milijuna kuna kroz brojne projekte (edukacija korisnika 1,2 milijuna kuna, nabava plavih i žutih spremnika 4 milijuna kuna, opremanje i modernizacija kompostane 4,4 milijuna kuna, izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad 4,2 milijuna kuna, nabava 2 komunalna vozila 1,8 milijuna kuna). Drugi ključni faktor jest da se sav otpad sakuplja na kućnom pragu korisnika te sakupljeni korisni otpad GKP Pre-kom d.o.o. samostalno obrađuje u svojim pogonima: sortirnici, pogonu za obradu glomaznog otpada, centru za ponovnu uporabu, kompostani.

Svaki uspješni sustav gospodarenja otpada počiva na tri stupa (korisnici, jedinice lokalne samouprave, komunalno poduzeće) i u Prelogu je ta suradnja na visokom nivou te svi dionici ovog sustava zajedno nastoje čuvati okoliš za mlađe naraštaje’, kaže nam gradonačelnik Ljubomir Kolarek.

Inače, za gospodarenje otpadom u Prelogu zaduženo je Gradsko komunalno poduzeće Pre-kom koje pruža uslugu na području dvanaest jedinica lokalne samouprave (Grad Prelog, općine Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija, Goričan, Donji Kraljevec, Belica, Dekanovec, Domašinec, Podturen, Martijanec). U ožujku je obavljena primopredaja dva nova komunalna vozila, a potkraj travnja potpisan je i ugovor o opremanju i modernizaciji kompostane, koja će biti uređena prema svim vrhunskim, europskim, standardima. Naposljetku, tu je i projekt opremanja reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.

Koprivnica: Inovativan komunalni sustav, s radom krenula najsuvremenija kompostana u Hrvatskoj

Grad Koprivnica 2019. je premašio zadanu stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, a u 2020. su dodatno povećali stopu na 55,75 posto, prestigli Grad Krk i pozicionirali se kao drugi najuspješniji grad u zemlji. Inače, Koprivnica je i u našem velikom izboru za najbolji grad pobijedila u kategoriji Eco-city, te je ovo još jedna potvrda da je riječ o gradu koji iz godine u godinu pametnim ulaganjima i projektima napreduje i podiže standarde na polju zaštite okoliša i gospodarenja otpadom.

‘Ponosni smo što smo drugi grad po razvrstavanju otpada u Hrvatskoj, a sve je to zasluga naših sugrađana i stručnih timova ljudi koji rade na projektu razvrstavanja otpada. Isto tako, projektom nabavke novih komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje vozila i projektom nove kompostane u Herešinu dokazali smo da smo u prvih deset gradova po povlačenju europskih sredstava u Republici Hrvatskoj. Pokazujemo da smo sustav koji je spreman na inovacije uz praćenje trendova koje nosi Europska unija kroz New green deal, ali da smo i sustav koji zna kako to staviti na korist onima koji trebaju biti najvažniji u procesima, a to su građani. Pokazali smo da naš komunalni sustav ide naprijed, ali smo pokazali i da je sustav danas spreman biti inovativan uz postojanje mogućnosti gospodarenja otpadom. I ono najvažnije, pokazali smo da smo spremni složiti jedan sustav koji će na najvišim mogućim razinama čuvati okoliš koji imamo. Sve to je rezultat brojnih aktivnosti te pokazuje spremnost Grada za novo proračunsko razdoblje  u EU i gospodarske aktivnosti nakon što završi situacija s COVID-om u pogledu dodatnih inovacija i iskoraka u području zelene ekonomije i održivog razvoja’, kaže gradonačelnik Mišel Jakšić.

 Što se tiče projekata kojima su u 2020. dodatno povećali standarde i stopu prikupljanja otpada ističu projekt nabave novih komunalnih vozila za  odvojeno prikupljanje otpada vrijedan 2,6 milijuna kuna, od čega je njihov  Komunalac ostvario 1,4 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava, što je ujedno i najviši mogući iznos sufinanciranja ukupno utvrđene vrijednosti prihvatljivih izdataka projekta. Komunalna vozila za odvojeno prikupljanje otpada koriste se za odvoz papira, plastike i biorazgradivog s kućnog praga na području grada Koprivnice i svih osam općina uključenih u uslužno područje Komunalca.

Ove je, pak godine, u probni rad puštena Kompostana Herešin kojom upravlja tvrtka Komunalac Koprivnica i koja je ujedno kompostana s najmodernijim sustavom kompostiranja u Hrvatskoj. Projekt modernizacije i proširenja postojeće kompostane vrijedan je 14,3 milijuna kuna od čega je 4,5 milijuna kuna sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda.

Projektom su izgrađene dvije hale na postojećoj kompostani na površini od 4017 metara kvadratnihkoje će služiti za zaprimanje i obradu biootpada te proizvodnju komposta. U sklopu hala smješten je laboratorij za praćenje samog procesa kompostiranja tako da će se u svakom procesu dobiti kvalitetan kompost. Ugrađene su dvije sabirne jame za tehničke vode, a napravljena je i recirkulacija vode za daljnje zalijevanje.

Uz dvije hale sagrađen je i natkriveni dio gdje će se skladištiti gotov kompost, nova pakirnica za vreće od 50 litara, a nabavljeno je i novo sito za prosijavanje, drobilica za usitnjavanje, novi utovarivač za manipulaciju biorazgradivim otpadom te automatska praonica za pranje podvozja vozila. Kapacitet postrojenja je 9000 tona biootpada godišnje.

Nova tehnologija omogućava znatno kraće kompostiranje biorazgradivog komunalnog otpada. Do sada se kompost uobičajeno proizvodio u roku od 10 do 12 tjedana, dok će se u ovakvom pogonu kvalitetan eko kompost proizvesti u gotovo upola kraćem vremenu, odnosno za 6 do 8 tjedana.

Novi način kompostiranja, osim što smanjuje vrijeme potrebno za dobivanje kvalitetnog komposta, neizostavan je dio modernih svjetskih pogona za kompostiranje jer omogućuje bolju kontrolu koja se odnosi na zaštitu okoliša kao što je nastajanje mirisa, plinova, prašine i izgleda okoliša, pojašnjavaju u gradskoj upravi.

Nadalje, Komunalac Koprivnica je od 1.6.2021. počeo provoditi pilot projekt sakupljanja metala na kućnom pragu,  najprije u dva rajona, a prema iskazanom interesu i odazivu građana, projekt će se proširiti i na ostale rajone. Prikupljanje metala i metalne ambalaže obavljat će se jednom mjesečno, a građani će uz obavijesti dobiti i raspored odvoza (odvajanje metalnog otpada u sivim vrećama – besplatne od strane Komunalca).

 Osim toga, do 1.7.2021.,  Komunalac Koprivnica podijelio je 8.500 žutih spremnika za odvojeno prikupljanje plastike na kućnom pragu, nakon što je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dao suglasnost za podjelu. Svim građanima koji stanuju u kući u Koprivnici i svim prigradskim naseljima žuti spremnik zaposlenici Komunalca su ostavili na kućnoj adresi. Svi spremnici su čipirani, a praznit će se prema redovnom rasporedu odvoza plastike. Uz spremnike u koje nije potrebno stavljati žute vreće, plastiku je i dalje moguće odložiti u žute vreće u slučaju viška plastičnog otpada, a njih je moguće kupiti na blagajnama Komunalca.

Žuti spremnici su nabavljeni preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu Javnog poziva za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada od 2018. godine. Ugovor s Fondom potpisao je Grad Koprivnica, a nabavljeno je 8500 spremnika za plastiku. Postotak sufinanciranja Fonda za zaštitu okoliša iznosi 85 posto, dok je ostatak podmirio Grad Koprivnica.

Postavljeno je i 27 novih spremnika na 17 lokacija gradskih zelenih otoka.

Krk: Odavno pozicionirani kao eko destinacija

Grad Krk je lani bio na stopi od 53,29 posto odvajanja sakupljenog otpada, a u vrhu su i po količini odvojeno prikupljenog otpada po stanovniku – 333 kilograma.

‘Na otoku Krku imamo uspostavljen sustav gospodarenja otpadom od 2005. godine. Razlog zbog kojeg smo sustav uveli ponajviše je bio u činjenici da smo imali rizik od zapunjenja odlagališta te je trebalo poduzeti mjere da se odlagalištu produži vijek trajanja kako bi izdržao do otvaranja regionalnog centra.
S obzirom da se je regionalni centar otvorio tek 2018. i zbog nedovoljnog kapaciteta i dalje ne prima otpad s Krka mislim da možemo slobodno konstatirati da je naš projekt uspio u cijelosti jer još uvijek imamo mjesta za odlaganje za još cca 1-2 godine.

Sustav je baziran na način da na terenu imamo organizirarano odvojeno prikupljanje otpada u 5 frakcija (biootpad,papir, plastika imetal, staklo i miješani kom otpad).
Tako odvojeno prikupljeni otpad dovozi se na centralno reciklažno dvorište gdje se na sortirnici i kompostani vrši dodatna obrada odvojenog prikupljenog otpada dok se miješani kom otpad odlaže na plohu.
Osim centralnog reciklažnog dvorišta osigurano je i ukupno 7 lokacija-reciklažnih dvorišta diljem otoka tako da korisnici mogu sav svoj glomazni i opasni otpad koji se ne može i ne smije odlagati u individualne posude i na zelenim otocima, dovoziti na reciklažno dvorište.

Osnovna računica je da svaka aktivnost u odvojeno prikupljanje otpada jeftinija od zbrinjavanja tone miješanog otpada u regionalnom centru. Trenutna cijena centra je 470 kn/t, a od 1.10.2020 1180 kn/t.
Osim direktne uštede zbog smanjenja količina miješanog kom otpada, zbog stupnja odvojenog prikupljanja, JLS otoka Krka ne plaćaju poticajnu naknadu za prekomjerne količine otpada.
Imamo i turistički efekt jer smo se pozicionirali kao eko destinacija koja pravilno gospodari otpadom.
Veliku pažnju dajemo na edukaciju na svim razinama, imamo i eko patrolu koja komunicira direktno s korisnicima i rješava individualne probleme na terenu. Sve navedeno ima i svoje troškove, ali daje u konačnici rezultate.
Trenutno imamo oko 60% rezultat u primarnoj selekciji, nadamo se da ćemo do 2022 godine to još podignuti do 80%. U sustav je do sada tijekom proteklih 18 godina uloženo oko 60 milijuna kuna, od sanacije starog odlagališta, do izgradnje i opremanja reciklažnog dvorišta, nabave kanti i kamiona,…’ – komentira pomoćnik direktora komunalnog poduzeća Ponikve Ivan Jurešić.

Cres: U pretovarnu stanicu, reciklažno dvorište i sanaciju odlagališta otpada uloženo 21 milijun kuna

S odvojenih 40,47 posto otpada Grad Cres u 2019. bio je šesti, a prošle godine sa postignutih 44,49 posto odvojeno prikupljenog otpada popeli su se na peto mjesto, i uvjerljivo prvo po količini odvojeno prikupljenog otpada – čak 385 kilograma po stanovniku.

‘Grad Cres je na području gospodarenja otpadom u samom hrvatskom vrhu jer smo među prvima uveli suvremeni sustav odvojenog prikupljanja otpada i kontinuirano ga nadograđujemo. Na cijelom otoku postavili smo polupodzemne spremnike velikog kapaciteta za odvojeno prikupljanje otpada, te prvi u županiji izgradili pretovarnu stanicu i tako stvorili uvjete da se još od 2017. godine na otoku više ne odlaže komunalni otpad već se on odvozi u županijski centar.

Nabavka polupodzemnih spremnika s odgovarajućim kamionima za njihovo pražnjenje koštala je oko 2 milijuna kuna uz 60-postotno sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Prošle godine izgradili smo reciklažno dvorište kako bi se naš sustav odvojenog prikupljanja otpada podigao na još višu razinu. Projekt „Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta Pržić“ sufinanciran je iz Kohezijskog fonda u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020“. U sklopu projekta izgrađeno je i opremljeno reciklažno dvorište Pržić i na taj način dovršena infrastruktura neophodna za uspostavu cjelovitog sustava odvojenog prikupljanja otpada na području Grada Cresa. Uz izgradnju reciklažnog dvorišta lani smo proveli niz aktivnosti radi informiranja i edukacije stanovništva o projektu, korištenju reciklažnog dvorišta i pravilnom odvajanju otpada – tiskani su leci i brošure koje su sva kućanstva dobila uz račune za komunalne usluge, snimljen je video-film o pravilnom odvajanju otpada koji je distribuiran preko društvenih mreža, te su održane edukacije za djecu i odrasle.

Smatram da su lani provedene informativno-edukativne aktivnosti značajno doprinijele povećanju stope odvajanja i recikliranja otpada i smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagalište. Ukupna vrijednost projekta izgradnje reciklažnog dvorišta je 3.076.290,25 kn, a iznos EU bespovratnih sredstava 2.577.680,00 kn.

Osim toga, prošle godine smo uložili dodatnih 300.000 kuna u opremanje novih lokacija sa spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada, posebice u manjim mjestima na otoku. U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i taj je projekt financiran europskim sredstvima.

Prošle godine u kolovozu započeli smo još jedan važan projekt na području nekadašnjeg creskog smetlišta Pržići, sanaciju i zatvaranje odlagališta otpada, ukupno vrijedan 10,8 milijuna kuna. Od tog iznosa se 85 posto bespovratno sufinanciralo iz europskog Kohezijskog fonda, 10 posto su sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok je ostatak uložio Grad Cres.

Sanacijom je postojeći otpad prikupljen na manju površinu, a potom prekriven gornjim brtvenim sustavom koji će se na kraju ozeleniti travom te će tako umjesto hrpe smeća na tom mjestu osvanuti zeleni brežuljak. Zatvaranje odlagališta značajno doprinosi „ublažavanju negativnih učinaka na javno zdravstvo i ljudsko zdravlje, okoliš, klimu i na turizam“, kako je navedeno u cilju projekta. Ugradnjom završnog pokrovnog sloja spriječeno je procjeđivanje oborinske vode kroz odloženi otpad, a odlagališni plin se skuplja i obrađuje na biofilterima. Time je ostvaren zadani cilj jer podaci monitoringa pokazuju da metana ima samo u tragovima, a sve se otpadne vode prikupljaju i odvode u taložnik’, kaže nam gradonačelnik Marin Gregorović.

Križevci: Uveli spremnike za biootpad, posebne akcije za skupljanje stakla i tekstila na kućnom pragu

Grad Križevci u godinu dana je ostvario jedan od najvećih skokova u odvojenom prikupljanju otpada te su se, sa dosegnutom stopom od 42,99 posto pozicionirali kao šesti najuspješniji grad i jedan od tek 10 gradova sa stopom iznad 40 posto.

‘Ovo je prvenstveno zasluga svih sugrađanki i sugrađana koji su usvojili naviku odvojenog prikupljanja otpada, kao i našeg Komunalnog poduzeća d.o.o. Križevci. Postotak odvojeno sakupljenog otpada svakako smo povećali uvođenjem dodatnog spremnika za odvojeno sakupljanje biootpada.  S obzirom da biootpad čini preko 30 % otpada, bez njegovog odvojenog sakupljanja nemoguće je postići zadane ciljeve odvajanja otpada.

Provedene su i dodatne akcije sakupljanja stakla i tekstila na kućnom pragu korisnika usluge, a Komunalno poduzeće d.o.o. Križevci intenzivno je radilo na odvajanju korisnih frakcija iz glomaznog otpada te se tako povećao postotak korisnog otpada koji je predan na daljnju oporabu.

Osim navedenog, godinama se provodi sustavna edukaciju o održivom gospodarenju otpadom u vrtićima, školama i među našim sugrađanima u vidu predavanja, terenskih nastava, radionica, radijskih emisija, letaka i brošura kako bi se podigla svijest o važnosti odvojeno sakupljenog otpada.

Uskoro će svi na području grada Križevaca dobiti na korištenje plave spremnike za odvajanje papira i kartona te će se i dalje nastaviti sustavna edukacija djece i odraslih kako bi pravilnim postupanjem s otpadom doprinijeli čišćem okolišu i ostvarili zadane ciljeve vezane uz gospodarenje otpadom’, kaže nam gradonačelnik Mario Rajn.

Varaždin: Najuspješniji među gradovima s preko 40 tisuća stanovnika, odvajaju otpad još od 1997. godine

Sa stopom od 42 posto odvojeno prikupljenog otpada Grad Varaždin sedmi je najuspješniji grad u zemlji, u samom je vrhu i po količini odvojeno prikupljenog otpada, a kada bi se uspoređivalo gradova s istim ili većim brojem stanovnika, Varaždin se nalazi na prvom mjestu među gradovima s preko 40 tisuća stanovnika.

U gradskoj upravi kažu kako je nedvojbeno da se u naseljima gdje obitava manji broj ljudi može kvalitetnije uspostaviti sustav gospodarenja otpadom na načelima održivog razvoja i postići bolja stopa odvojenog sakupljanja otpada, odnosno kvalitetnije izdvojiti one vrste otpada koje imaju vrijednosna svojstva (reciklabilni otpad).

Varaždin je, prvi u Hrvatskoj ali i ovom dijelu Europe, nabavio hibridni kamion za odvojeno prikupljanje otpada

‘No, naši rezultati proizlaze iz činjenice da je na području Grada Varaždina dobro organiziran sustav gospodarenja otpadom koji je ustrojen na način odvojenog sakupljanja otpada „na kućnom pragu“, a građani Varaždina još od 1997. godine odvajaju papir, plastiku i staklo.  Tijekom 2020. godine svaki stanovnik Grada Varaždina u prosjeku je izdvojio 109 kg reciklabilnog otpada. Ove godine stopa odvojenog sakupljanja otpada neznatno je povećana (42,00%), u odnosu na  2019. godinu (40,55%), ali Varaždinci su zadržali kontinuitet u razdvajanju otpada.

Svako domaćinstvo na području Grada Varaždina ima spremnike (posude, vreće) za odlaganje papira, plastike, stakla, metala, tekstila i biootpada, a učestalost sakupljanja ovih vrsta otpada definirana je gradskom Odlukom o načinu pružanja javnih usluga. Glomazni otpad sakuplja se po pozivu korisnika jednom godišnje bez naknade, a od 2017. godine pušteno je u rad stacionarno reciklažno dvorište gdje građani mogu odložiti 39 vrsta komunalnog otpada (opasnog i neopasnog).

U slučaju da građani u posudu odbacuju one vrste otpada koje za istu nisu namijenjene, djelatnici Čistoće ne preuzimaju sadržaj posude već ostavljaju pismene obavijesti zašto se posuda nije ispraznila te tako educiraju građane iako je, sukladno zakonskoj regulativi, davatelju javne usluge dozvoljena naplata ugovorne kazne za neuredno ispunjavanje obveza od strane korisnika. Utjecaj na količinu odvojeno sakupljenog otpada, a time i na smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, ima i dinamika sakupljanja reciklabilnog otpada, odnosno što je češće sakupljanje reciklabilnog, to su manje količine miješanog komunalnog otpada.

Zadovoljni smo odgovornim i savjesnim postupanjem građana Grada Varaždina, ali isto tako i svjesni da uvijek može i mora bolje stoga su nam ciljevi još više povećati stopu odvojenog sakupljanja što se mora postići zakonskom kontrolom posuda (ugovorna kazna), uspostavom još jednog reciklažnog dvorišta te povećanjem količine biorazgradivog otpada iz vrtova i parkova (trava, lišće, granje)’, kažu nam u varaždinskoj gradskoj upravi.

Novalja: Besplatni spremnici i odvoz glomaznog otpada, grade sortinicu, u planu komostana i reciklažno dvorište za građevinski otpad..

Grad Novalja u vrhu je po količini odvojeno prikupljenog otpada po stanovniku – lani je prikupljeno 292 kilograma, a i među gradovima su s najvećim postignutim napretkom u godinu dana – s 18,42 posto u 2019. stopu su podigli na 25,36 posto.

U gradskoj upravi objašnjavaju kako se od 2007. godine kontinuirano radi na odvajanju otpada. Započelo se je sa postavljanjem zelenih otoka na javnim površinama, te sa podjelom spremnika za selektivno odvajanje otpada korisnicima sa većim objektima koji se bave iznajmljivanjem.

‘Kompletnom gospodarstvu osigurali smo spremnike od 1100 litara i 5 m3 za odvajanje otpada, dok smo domaćinstvima u prvoj fazi osigurali odvajanje otpada podjelom vreća za odvajanje otpada bez naknade.

U 2015. godini izgradili smo reciklažno dvorište i podijelili 250 kompleta spremnika za odvojeno prikupljanje otpada (240 litara za papir i plastiku, te 120 litara za staklo i metal).

Trgovačko društvo ARBUROŽA d.o.o. svoje je kamione za prikupljanje miješanog komunalnog otpada opremilo sa sustavom za evidentiranje prikupljenih količina otpada. Na taj smo način omogućili korisnicima da postanu svjesni količina miješanog komunalnog otpada kojeg predaju na zbrinjavanje, te smo kroz edukaciju i povećanje broja odvoza reciklabilnog otpada omogućili korisnicima da bez naknade predaju odvojeno prikupljene količine otpada na kućnome pragu i reciklažnom dvorištu.

Uvođenjem odvoza glomaznog otpada bez naknade jednom u kalendarskoj godini do 3 m3, te uvođenjem odvoza biootpada iz vrtova korisnika omogućili smo korisnicima da veliku količinu otpada mogu odvojeno predati davatelju javne usluge.

Na području Grada Novalje najveće količine glomaznog otpada prikupe se pred i za vrijeme turističke sezone. Prikupljeni glomazni otpad se skladišti na vlastitom odlagalištu, te se na jesen razvrstava i predaje na daljnju oporabu, dok se prikupljeni biootpad iz vrtova usitnjava i kompostira, te se nakon prerade rasipava po zelenim površinama.

Nadalje, odvojeno prikupljeni papir, plastiku i limenke prešamo u hali koju tijekom turističke sezone pretvaramo u sortirnicu, te predajemo ovlaštenim sakupljačima.

U ovoj godini Grad Novalja je potpisao Ugovor za projekt „Izgradnja i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpadnog papira, kartona, metala, plastike i drugih materijala-sortirnica“, te je u tijeku izvođenje radova. Ukupna vrijednost projekta je 8.114.903,00 kuna, a EU sufinanciranje iznosi 6.760.817,55 kuna. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda.

Također u ovoj godini je Grad Novalja je sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisao Ugovore za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje papira, plastike i biootpada.   Ukupno je zaprimljeno i spremno za isporuku prema kućanstvima 7 800 posuda (veličine 120 i 240 litara) od čega je 3 200 posuda za prikupljanje papira (plave), 3 200 posuda za prikupljanje plastike (žute) i 1 400 posuda za prikupljanje bio-otpada (smeđe). Sve posude za kućanstva su BESPLATNE uz obvezu prikupljanja selektivnog otpada. Vrijednost ove isporuke je 1,7 mil kn od čega se 85% financira sredstvima iz EU Fondova a 15 % iz proračuna Grada Novalje.

U planu je još izgradnja kompostane, reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, nadstrešnice i platoa za obradu glomaznog otpada, te kontinuirana edukacija korisnika javne usluge.

Realizacijom gore navedenih projekata nadamo se zaokružiti proces gospodarenja otpadom na području Grada Novalje, te iz godine u godinu dodatno podizati količine odvojeno prikupljenog otpada kako bi u budućnosti odvozili manje količine otpada u regionalni centar  “BILJANE DONJE”‘, kažu u gradskoj upravi.

Đurđevac: Postavili polupodzemne kontejnere, grade sortirnicu i kompostanu

Grad Đurđevac pozicionirao se, pak, kao grad koji je u prošloj godini ostvario jedan od najvećih napredaka na polju odvojenog prikupljanja otpada – stopu od 20,10 u 2019. povećali su na 35,25 posto.

Gradonačelnik Hrvoje Janči kaže kako intenzivno rade na poboljšanju sustava za gospodarenje otpadom, kao i na edukaciji građana kroz radionice u vrtiću, školama, radio emisijama i slično.

‘Građani pozitivno reagiraju na promidžbene aktivnosti, a uveli smo i sustav polupodzemnih kontejnera, koji također značajno doprinose povećanom odvajanju u urbanim dijelovima grada ( 40 komada ), što je zapravo glavni razlog povećanju u odvojeno prikupljenom otpadu.  Grad Đurđevac je ove godine nabavio spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, nova vozila za prikupljanje odvojeno prikupljenog otpada, a u tijeku su projekti izgradnje sortirnice i kompostane. Realizacijom ovih projekata uz postojeće reciklažno dvorište imat ćemo sve preduvjete za kvalitetno gospodarenje otpadom i biti ćemo korak bliže da budemo mali zeleni europski gradić, sa zaokruženim sustavom gospodarenja otpadom i uz najnižu cijenu odvoza otpada za građane’, ističe Janči. (Marija Pulić Drljača)