Izbor najboljih gradova i ove se godine održava u organizaciji Jutarnjeg lista, gradonačelnik.hr-a i agencije Ipsos, a pobjednici će biti proglašeni 21. listopada u Novom Vinodolskom
U jednoj od najprestižnijih kategorija nagrade najbolji grad koju četvrtu godinu zaredom dodjeljuju Jutarnji list, portal Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos, kategoriji gospodarstvo, završnicu izbora u konkurenciji velikih gradova izborila su sva tri dosadašnja pobjednika. Riječ je o lanjskom pobjedniku Samoboru, prvom dobitniku ovog priznanja Puli i Varaždinu koji je trijumfirao 2018., a kvintet gradova koji su ušli u samu završnicu izbora za najbolji veliki grad u gospodarstvu zatvaraju Koprivnica i Krapina.
Spomenuti gradovi uvršteni su u završnicu izbora u ovoj konkurenciji nagrade najbolji grad nakon analize 14 pokazatelja kako njihove proračunske politike, tako i ukupnih ekonomskih pokazatelja tih sredina. Iz dobivenih podataka napravljeno je rangiranje ukupno 25 velikih gradova za kategoriju gospodarstvo.
U dijelu analize koji se odnosi na javne financije gradova uzeti su obzir, među ostalim, prosječni izvorni prihodi gradskog proračuna po stanovniku, stopa prireza, udio prikupljenih poreza u ukupnim prihodima grada i efikasnost gradske uprave. Potonji pokazatelj zacijelo najviše zanima građane koji očekuju kvalitetnu javnu uslugu i učinkovitost lokalne uprave koju financiraju.
Pokazatelj efikasnosti gradske uprave izračunat je na temelju podataka Ministarstva financija gdje se prvo izračunao prosjek za razdoblje od 2017. do 2019. godine. Prosjek ukupnih prihoda i primitaka se podijelio sa brojem zaposlenih u tijelima. Za rangiranje gradova prema ukupnim ekonomskim pokazateljima, od značaja su, među ostalim, bili prosječni iznosi bruto plaće zaposlenog na području grada, broj obrtnika na 1000 stanovnika i prosječan broj nezaposlenih.
Samobor će pokušati obraniti naslov najboljeg velikog grada za gospodarstvo, među ostalim, dosegnutim iznosom od 41000 kuna prosječnog dohotka po stanovniku, ostvarenim prosjekom od 3,4 milijuna kuna prihoda po zaposlenome u gradskoj upravi i pokazateljem nezaposlenosti od 20 nezaposlenih na 1000 stanovnika. Uz to, u Samoboru nema prireza.
Aduti Pule u nastojanju da vrati naslov najboljeg grada u ovoj konkurenciji su najveći udjel subvencija za gospodarstvenike u proračunu velikih gradova od 2,44 posto, visoka zastupljenost obrtnika u gradu od 28 obrtnika na 100 stanovnika te prosječni izvorni prihod po stanovniku od 4012 kuna. Pula nema dugova kao jedan od rijetkih takvih primjera javnih financija u zemlji.
Varaždin ima najveći broj zaposlenih, njih 600, na 1000 stanovnika među velikim gradovima, a među tri najbolja je po još dva pokazatelja. Riječ je o udjelu subvencija za gospodarstvenike u proračunu od 1,7 posto te stopi siromaštva po dohodovnoj metodi od 10,2 posto stanovništva. Jedan od aduta sjedišta Varaždinske županije za trijumf u ovoj kategoriji je i prosječni dohodak po stanovniku od 37885 kuna, što Varaždin svrstava među pet velikih gradova s najboljim pokazateljem prosječnog dohotka.
U završnicu izbora najboljih velikih gradova za gospodarstvo Koprivnica se, među ostalim, uvrstila potpunom pokrivenošću gradskih rashoda prihodima, odnosno pripadajućim pokazateljem pokrivenosti od 103 posto, dosegom efikasnosti gradske uprave od 2,9 milijuna kuna prihoda po zaposlenome i prosječnome dohotku po stanovniku od 34863 kune. Sjedište Koprivničko-križevačke županije ne naplaćuje prirez.
Krapina konkurira za naslov najboljeg velikog grada za gospodarstvo, među ostalim, jednom od pet najvećih godišnjih bruto plaća u velikim sredinama od 864 tisuće kuna, pokrivenošću javnih rashoda prihodima od 102,4 posto i omjerom nezaposlenih unutar ukupnog stanovništva od 22 nezaposlena na 1000 stanovnika. U sjedištu Krapinsko-zagorske županije nema prireza, a tamošnja stopa siromaštva od 13 posto među pet je najnižih među velikim gradovima. (VEDRAN MARJANOVIĆ/JUTARNJI LIST)
