Izbor najboljih gradova i ove se godine održava u organizaciji Jutarnjeg lista, gradonačelnik.hr-a i agencije Ipsos, a pobjednici će biti proglašeni 1. prosinca u Opatiji
U završnicu jedne od najprestižnijih kategorije izbora najboljih gradova Hanza Medije i portala Gradonačelnik.hr u kojoj se biraju sredine s najboljim ozračjem za gospodarstvo, plasirala su se i sva tri lanjska pobjednika. Riječ je o Samoboru u konkurenciji velikih, Svetoj Nedjelji u kategoriji srednjih i Malom Lošinju u izboru malih gradova, od kojih će naslov najboljeg pokušati preuzeti 12 gradova.
Samoboru, koji je naslov najboljeg grada za gospodarstvo ponio i 2020., ove godine konkuriraju Koprivnica, Krapina, Varaždin (pobjednik u ovoj kategoriji za 2017.) i Pula, koja je u ovome izboru trijumfirala 2018.. Među adutima aktualnog, dvostrukog pobjednika za potvrdu naslova najboljeg grada za gospodarstvo među velikim sredinama su, među ostalim, pokrivenost proračunskih rashoda prihodima od 104 posto i ostvareni dohodak po stanovniku od 41 tisuće kuna. Po tim pokazateljima Samobor je unutar ‘top 5’ poretka najvećih hrvatskih gradova.
U prošloj godini Samobor je za subvencije u malom gospodarstvu utrošio ukupno 1,6 milijuna kuna kroz provedbu javnih poziva i natječaja za šest mjera potpora uz dodatnih 610 tisuća kuna za pomoć ugostiteljstvu. Potpore su se odvijale kroz subvencije kapitalnim ulaganjima u proizvodnom sektoru na području grada.
Koprivnica se u završnicu kategorije gospodarstva plasirala zahvaljujući, među ostalim, pokazateljem efikasnosti gradske uprave u vidu ostvarenih 389 tisuća kuna prihoda po stanovniku. Osim po potonjem kriteriju, među ‘top 5’ velikih gradova su i po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku od 3165 kuna.
Sjedište Krapinsko-zagorske županije unutar je ‘top 10’ velikih gradova po razvijenom obrtništvu s pokazateljem od 25 obrtnika na 1000 stanovnika. S godišnjim prosjekom od 100,5 tisuća kuna bruto isplaćene bruto plaće, Krapina je unutar ‘top 5’ konkurencije.
Aduti Pule u utrci za najbolji veliki grad za gospodarstvo su, među ostalim, udjel poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima od 37,4 posto te prosječni dohodak po stanovniku od 36.856 kuna. Po oba pokazatelja Pula je unutar ‘top 10’ velikih gradova.
Pula je u prošloj godini izdvojila za potpore poduzetnicima 156 kuna po stanovniku, odnosno 2,26 posto udjela iz proračuna. Program Razvoj gospodarstva u gradu planiran je lani u iznosu od 2,7 milijuna kuna, dok je plan u 2022. više od 4,8 milijuna kuna.
Varaždin će naslov najboljeg pokušati izboriti dostignutom zaposlenošću od 699 zaposlenih na svakih 1.000 stanovnika, pokrivenošću ukupnih rashoda i izdataka, ukupnim prihodima i primicima od 103,34 posto te razinom efikasnosti gradske uprave koja se ogleda u prosjeku ukupnih prihoda grada po zaposlenome od 852 tisuće kuna.
Otkako Hanza Media i Gradonačelnik.hr organiziraju izbor najboljih gradova, u kategoriji gospodarstvo srednjih gradova pobjeđuje Sveta Nedjelja u Zagrebačkoj županiji. Ove godine četverostrukom pobjedniku u konkurenciji srednjih gradova protukandidati u završnici su Kastav, Opatija, Poreč i Rovinj.
U prilog petome trijumfu u ovom izboru Sveta Nedjelja prilaže, među ostalim, dosege od 441 zaposlenog na 1000 stanovnika, prosječnu godišnju bruto plaću po zaposlenome od 108542 kune i udjela poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima u kategoriji srednjih gradova od 78,8 posto. Po sva tri kriterija Sveta Nedjelja je unutar ‘top 5’ srednjih gradova.
Kastav u Primorsko-goranskoj županiji uvršten je u završnicu izbora na temelju prosječnog dohotka po stanovniku od 35379 kuna, udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima od 53,42 posto i pokazatelju efikasnosti gradske uprave od 574.737 kune po zaposlenom. Po svim nabrojenim pokazateljima Kastav je unutar ‘top10’ srednjih gradova, kao i po niskoj razini izdvajanja za bruto plaće u gradskoj administraciji koja se ogleda kroz udjel u proračunu od 15 posto.
U utrku za naslov najboljeg srednjeg grada za gospodarstvo Opatija ide s prosječnim dohotkom po stanovniku od 39279 kuna, dostignutom zaposlenošću od 388 zaposlenih na tisuću stanovnika te pokrivenošću ukupnih rashoda i izdataka prihodima i primicima od 108 posto. Osim u potonjim pokazateljima, Opatija je unutar ‘top 5’ srednjih gradova i po bruto plaći po zaposlenom u kategoriji srednjih gradova od 106.799 kuna. Gledajući iznos subvencija za gospodarstvo iz gradskog proračuna ‘per capita’ ili po stanovniku, Opatija je s izdvojenih 189 kuna na drugom mjestu ljestvice svih hrvatskih gradova za 2020., ispred je samo Čabar.
Poreč je u završnici ovog dijela izbora najboljih gradova zahvaljujući prosječnom izvornom prihodu po stanovniku od 6.820 kuna, pokazatelju zaposlenosti od 429 zaposlenih na 1000 stanovnika te dosegnutom razvoju obrtništva u gradu koji se ogleda u prosjeku od 59 obrtnika na 10000 stanovnika. U sva tri spomenuta slučaja, Poreč je unutar ‘top 5’ srednjih gradova.
Aduti Rovinja u utrci za najbolji srednji grad za gospodarstvo su, među ostalim, prosječni dohodak po stanovniku od 39437 kuna, izvorni proračunski prihod po stanovniku od 7.110 kuna te prosječna bruto plaća od 156.173 kune po zaposlenome. Riječ je o pokazateljima koji su Rovinj svrstali unutar ‘top 5’ srednjih gradova. Uz to, ovaj biser Istre nema dugova.
Konkurenciju Malom Lošinju među malim gradovima za naslov najboljeg grada za gospodarstvo čine Bakar, Hvar, Orahovica i Rab.
Aduti Bakra, koji je ušao i u završnicu izbora gradova koji su ostvarili najveći napredak u kvaliteti života, za pobjedu u ovoj konkurenciji su ostvarena razina zaposlenosti u gradu koja se ogleda u prosjeku od 400 zaposlenih na 1000 stanovnika, efikasnosti gradske uprave iskazana krozpomenutih pokazatelj od 1,2 milijuna kuna prihoda po zaposlenome te pokrivenost ukupnih rashoda i izdataka, ukupnim prihodima i primicima od 110 posto. Osim po potonjim kriterijima, Bakar je unutar ‘top 10’ malih gradova i po prosječnom dohotku po stanovniku od 32019 kuna.
Grad Hvar, pobjednik izbora najboljih malih gradova u ovoj kategoriji za 2019., pokušati će vratiti primat temeljem ‘top 5’ dosega prosječnog izvornog prihoda po stanovniku od 7318 kuna po stanovniku i razvoja obrtništva iskazanog kroz pokazatelj od 109 obrtnika na 1000 stanovnika. S pokrivenošću ukupnih rashoda i izdataka ukupnim prihodima i primicima od 108,28 posto Hvar je među deset najuspješnijih malih sredina u zemlji.
Završnicu izbora najboljeg malog grada za gospodarstvo Orahovica je, među ostalim, izborila pokrivenošću ukupnih rashoda i izdataka, ukupnim prihodima i primicima od 130 posto i dosegnutom zaposlenošću od 316 zaposlenih na 1000 stanovnika. Ovaj gradić u Virovitičko-podravskoj županiji nema ni prireza, ni dugova.
Tradicionalno jaku zastupljenost otočkih gradića u ovome izboru ove godine, uz Hvar i Mali Lošinj, potvrdio je i grad Rab. Aduti Raba su prosječna bruto plaća po zaposlenom u gradu od 273 tisuće kuna, ostvarena efikasnost gradske uprave izražena kroz prosječni prihod po zaposlenome od dva milijuna kuna, razvijeno obrtništvo s pokazateljem od 78 obrtnika na 1000 stanovnika te pokrivenost proračunskih rashoda i izdataka primicima od 102 posto. Po bruto plaći i efikasnosti gradske uprave Rab je među tri najbolja mala grada u zemlji.
Mali Lošinj ide u obranu naslova u ovoj konkurenciji temeljem ostvarenog prosječnog dohotka od 35107 kuna po stanovniku, prosječnog izvornog prihoda po stanovniku od 6600 kuna te ostvarneom zaposlenošću od 327 zaposlenih na 1000 stanovnika. Aduti aktualnog pobjednika su i činjenica da grad nije uveo prirez te dosegnuti razvoj obrtništva od 51 obrtnika na 1000 stanovnika.
Rangiranje gradova u ekonomskoj kategoriji izbora Hanza Medije i Gradonačelnika.hr rađeno je na temelju 14 pokazatelja i podataka Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva regionalnog razvoja, Hrvatskoj zavoda za zapošljavanje, te Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Osim spomenutih pokazatelja zaposlenosti, proračunskih prihoda i dohotka, analizirani su i podaci o stopi siromaštva u sredinama te proračunska izdvajanja za subvencije trgovačkim društvima.
Pobjednici u tri konkurencije ove kategorije biti će proglašeni 1.prosinca u Opatiji. ( V. Marjanović/Jutarnji list)
