U dva mandata pokrenuli smo i realizirali projekte vrijedne 1,7 milijardu kuna, oživjeli smo gospodarstvo i potaknuli otvaranje preko 2.000 novih radnih mjesta, a u zadnjih nekoliko godina doselilo nam se preko 3.000 ljudi! Uz to, u Šibeniku je omjer broja zaposlenih i umirovljenika  iznad hrvatskog prosjeka – na jednog umirovljenika imamo 1,4 zaposlena, što po tvrdnjama ekonomskih stručnjaka znači da smo na korak od održivog sustava upravljanja unutar gospodarstva, ali i socijalne komponente iz koje je razvidna briga za starije i onemoćale,  odnosno za umirovljenike.

Željko Burić prvi je gradonačelnik Šibenika u povijesti koji je dvaput zaredom dobio povjerenje građana, a u protekla dva mandata zajedno sa svojim timom etablirao je Grad Šibenik kao grad koji je pametnim korištenjem EU sredstvima doslovno živnuo na svim poljima – obnovom tvrđava postali su svjetski turistički hit, Poduzetničkim centrom Trokut daju novi vjetar u leđa poduzetnicima i privlači digitalne nomade iz čitavog svijeta, a ulaganjem od 150 milijuna kuna u visokoškolsku infrastrukturu konačno postaju i pravi studentski grad, a u našem velikom izboru za najbolji grad proglašeni su najboljim gradom za demografiju i obrazovanje. Što je sve napravljeno i kakvi su planovi za novi mandat, ako uspije i treći put zaredom dobiti povjerenje građana, pitali smo gradonačelnika.

Gradonačelniče, na kraju ste drugog mandata na čelu Grada Šibenika. Kada se osvrnete iza sebe, kako ste zadovoljni, jeste li ostvarili sve što ste planirali i svojim građanima obećavali u razdoblju od osam godina?

-U proteklih osam godina sa svojim suradnicima slagao sam, figurativno kazano, mozaik sliku grada Šibenika sastavljenu od bezbroj detalja. Slika je dobila oblik i formu koju su moje sugrađanke i sugrađani prigrlili, što me neizmjerno raduje.  Ponosan sam i na prepoznatljivost našeg šibenskog mozaika diljem Hrvatske, a to je najbolji dokaz da smo radili dobro i kvalitetno te da smo obećano ostvarili kroz brojne projekte od kojih je dio poprimio i nacionalni značaj. Još nas čekaju mnoge investicije od kojih će dio,  poput Batižela, Šibeniku otvoriti posve novu perspektivu.

Što biste istaknuli kao najvažniju i najveću stvar koju ste napravili za svoj grad? Zašto? Po čemu je Šibenik danas bolje mjesto za život prije vašeg dolaska na čelo grada i gdje je napravljen najveći napredak?

-Vaše je pitanje istodobno i jednostavno i kompleksno. Rekao bih da je Šibenik danas grad bez velikih i nepremostivih problema i to je naše najvažnije postignuće. Unatrag 7-8 godina bili smo svjedoci obrnute situacije. Više od 200 tisuća četvornih metara današnjih Batižela, odnosno zone bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) koja je  sa starom gradskom jezgrom Šibenika sada spojena šetnicom, za Šibenčane je bila gotovo izgubljena. Oslobodili smo prostor okova hipoteka i višemilijunskih dugova i otvorili gradu silni razvojni potencijal kojega će tek spoznati. Suočili smo se i sa neriješenim statusom otoka Obonjana koji je, zbog sudskog postupka s tadašnjim koncesionarom, prijetio pogubnim posljedicama po gradski proračun. Iz te smo priče, znanjem i agilnošću izašli neokrznuti. Nogometni klub pred stečajem koji je tavorio u beznađu uspješno je privatiziran. Uveli smo potpuni red i u Zajednicu sportova čiji su klubovi bili razjedinjeni zbog nejasnog modela financiranja.

I u visokom školstvu štošta se promijenilo. Od grada koji svojim studentima nije bio u stanju osigurati dostojne predavaonice, smještajne kapacitete i optimalne uvjete organizirane prehrane, postajemo istinski studentski grad zavidne visokoškolske infrastrukture u koju je uloženo preko 150 milijuna kuna.  Veleučilište u Šibeniku dobilo je vrhunski opremljene predavaonice, kabinete za predavače i popratne prostore vrijedne 20 milijuna kuna na novoj etaži površine 1600 četvornih metara.  Otvoren je i gradskim novcem opremljen sveučilišni Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, a Grad je preuzeo obvezu financiranja troškova izvođenja nastave. Gradi se Studentski dom Palacin čiji je smještajni kapacitet 322 ležaja. U neposrednoj blizini niknuo je oko 26 milijuna kuna vrijedan super moderni  Inkubator za poduzetništvo i nove tehnologije Trokut u kojemu su se već udomaćili freelanceri i digitalni nomadi, a popunjen je i prostor predviđen za startupove.  Svi su spomenuti sadržaji povezani, a tu priču ćemo razvijati dalje svjesni da je budućnost u IT sektoru koji je usko povezan s razvojem gospodarstva.

Koje biste još projekte i mjere istaknuli kao ključne za razvoj grada i poboljšanje kvalitete života Vaših sugrađana?

-Svaki projekt kojega sam do sada spomenuo ostavit će trag u poboljšanju kvalitete života Šibenčanki i Šibenčana.  Projekt Aglomeracije obuhvatio je izgradnju i dogradnju kanalizacijske i vodovodne mreže grada Šibenika,  kao i izgradnju kompletne kanalizacijske i rekonstrukciju vodovodne mreže u Jadrtovcu, Podsolarskom, Zablaću, Brodarici i otoku Krapnju.  Ta je infrastruktura oslonac, temelj razvoja lokalne sredine,  ali i temelj razvoja gospodarstva. Sa zadovoljstvom ističem da bilježimo izvrsne rezultate u turizmu. U razdoblju od 2014. do 2018. godine broj turista je porastao za preko 42 posto,  a  broj noćenja za više od 30 posto. Analizirajući turistička kretanja, valja uzeti u obzir brojne djelatnosti koja su praktički naslonjene na turizam.

Kako ste zadovoljni gospodarskom slikom grada i kakva je ona danas u usporedbi sa situacijom prije četiri godine? Što kažu brojke, koliko je novih investicija, novih radnih mjesta otvoreno u tom razdoblju?

-Kada smo 2013. godine preuzeli odgovornost za grad, u Industrijskoj zoni Podi bilo je 39 tvrtki s 903 zaposlenih. Danas je na Podima 61 tvrtka s 1600 zaposlenih. Pridoda li se toj brojci Poduzetnički inkubator i Trokut sa svojim tvrtkama,  onda u tom segmentu pod direktnim utjecaj lokalne samouprave imate 2000 zaposlenih. U ožujku ove godine  na administrativnom području grada Šibenika zabilježeno je  otprilike 46.600 žitelja , od koji je 14 000 zaposlenih. Investicije koje je samostalno ili s partnerima proveo grad Šibenik,  maksimalno koristeći europski novac stvorile su  preduvjete za ovaj rezultat. U ukupnim prihodima grada Šibenika,  turizam sudjeluje sa svega 17 posto, a gospodarstvo čini 37 posto. Dakle,  gospodarstvo je ono na što „polažemo karte“.  Naglasio bih i to da je u Šibeniku omjer broja zaposlenih i umirovljenika  iznad hrvatskog prosjeka.  Na jednog umirovljenika imamo 1,4 zaposlena, što po tvrdnjama ekonomskih stručnjaka znači da smo na korak od održivog sustava upravljanja unutar gospodarstva, ali i socijalne komponente iz koje je razvidna briga za starije i onemoćale,  odnosno za umirovljenike.

Kolika je ukupna vrijednost projekata koje ste pokrenuli i realizirali u dva mandata?

-Ukupna vrijednost projekata u dva mandata je  milijardu i 700 milijuna kuna.  Projekt Aglomeracija u različitim je segmentima “težak” između 600 i 700 milijuna kuna. Najveći dio tog projekta je završen, ali je, recimo, u tijeku natječaj od skoro 90 milijuna kuna za sanaciju centralnog kolektora kako bi se spriječili neugodni mirisi u zoni Podsolarskog.  Pri kraju je, nadalje, projekt Centra za gospodarenje otpadom vrijedan 200 milijuna kuna,  studentski dom investicija je od 100 milijuna kuna,  uređenje tvrđave sv. Mihovila koštalo je 21 milijun kuna,  tvrđave Barone 13 milijuna kuna, a  tvrđave svetog Ivana otprilike 50 milijuna kuna.  Centar koraljarstva na Zlarinu traži izdvajanje od  28 milijuna kuna,  projekt Trokut koštao je otprilike 25 milijuna kuna… Niz je i  pojedinačnih projekata koje smo realizirali europskim novcem ili su „ukomponirani“ preko ministarstava. Kuća umjetnosti „Arsen“, primjera radi,  koštat će 15 milijuna kuna, a od toga je 7 milijuna kuna udio resornog ministarstva. Dakle,  zaista govorimo o stotinama milijuna kuna koje su definitivno promijenile grad.

 Koliko ulažete u razvoj i poticanje gospodarstva i imate li u planu neke nove mjere i programe, uspijete li ponovo osvojiti povjerenje svojih građana?

-Nastavit ćemo s onim mjerama koje su nas dovele do dobrih rezultata, što znači da ćemo, konkretno,  i nadalje u Industrijskoj zoni Podi nuditi izuzetno povoljne cijene zemljišta od 5 eura po četvornom metru za ulagače, njihovo oslobađanje početnih godina rada od plaćanja komunalnog doprinosa i  komunalne naknade. U ovom se trenutku ozbiljno razgovara i o spajanju Poda  s auto-cestom A1 te plinofikaciji cijele zone što bi moglo znatno pojeftiniti proizvodnju. Grad trenutno ulaže 10 milijuna kuna u dodatnu infrastrukturu Zone.  Investicija slovenskog IMPOL-a koji je preuzeo nekadašnji TLM  uvrštena je u strateške projekte Republike Hrvatske. Riječ je o preko 600 milijuna kuna  investicije u gradnju novih ljevaonica. Iskra brodogradilište Šibenik posredstvom tvrtke CroNoMar gradi, unatoč pandemiji, nesmetanom brzinom brodove za norveške naručitelje, a svaki od brodova vrijedan je više od milijun eura. I to je plus gospodarstvu Šibenika koji danas ima  potpuno stabiliziranu gospodarsku scenu u kojoj se daljnji razvoj i dobit može samo očekivati.

Kakva je situacija na demografskom planu i što je najvažnije što ste na tom području napravili?

-Raspolažemo podatkom da se u Šibenik u prethodnom razdoblju doselilo preko tri tisuće ljudi. Dio populacije i odlazi, što mi je žao, ali ta pojava nije neuobičajena. Određeni broj studenata nastavlja, zbog znanstvenog napredovanja ili nekih drugih razloga,  život u gradovima u kojima su studirali. Bitno je, međutim, da smo grad u kojega se useljava i koji je prepoznat kao mjesto ugodnog življenja. Raste i broj novorođene djece. Nisu to neke velike brojke, ali raduju. Nakon novog popisa stanovništva, očekujem  da neće biti velikih oscilacija  bez obzira  na ulazak Hrvatske u EU, odnosno  na otvaranje granica i slobodno kretanje radne snage.  Vjerujem da smo pridonijeli demografskom planu Šibenika stvaranjem mogućnosti za zapošljavanje mladih ljudi, skrbi o djeci, mogućnosti obrazovanja, rješavanja stambenog pitanja kroz  program POS-a i podizanjem kvalitete života zbog čega smo dobili i titulu  Grada za mlade te u godini ranije  i nagradu za najbolji grad u kategorijama obrazovanja i demografije.

Proračun Grada Šibenika 2013. je iznosio 163 milijuna kuna, a 2019. proračunske stavke samo za društvene djelatnosti Grada Šibenika iznosile su 192 milijuna kuna. Sredstva su namijenjena olakšanju skrbi o najmlađima, baš kao i o najstarijima te ranjivim skupinama društva. Također, povećane su i stavke za poticanje sporta i kulture te ulaganja za razvoj infrastrukture namijenjene predškolskom i školskom odgoju i obrazovanju.

Planirate li neke nove mjere i programe kad su u pitanju djeca i mladi?

-U tijeku je gradnja potpuno novog vrtića u Crnici te će konačno  djeca iz ove gradske četvrti dobiti moderan dječji vrtić, u skladu s pedagoškim standardima. Važno je istaknuti i da je zadnje povećanje cijene za uslugu smještaja djece u vrtićima bilo 2012. godine.  U ukupnoj cijeni vrtića 75 posto iznosa  snosi lokalna samouprava, a ostatkom iznosa participiraju roditelji. Prioritetno nam je izjednačavanje statusa privatnih i gradskih vrtića, kako bi roditeljima bili ponuđeni isti uvjeti i mogućnost izbora gdje će upisati svoje dijete. U nadolazećoj školskoj godini Grad Šibenik sufinancira i produženi boravak za svu djecu čiji su roditelji iskazali potrebu za takvim oblikom organizacije nastavnog procesa.

Kad sada rezimirate napravljeno, što je bio najveći izazov i gdje mislite da se moglo još više i bolje, možda?

-Najveći izazov je bio riješiti grad takozvanih crnih točaka, odnosno zapuštenih kvartova i beživotnih zona. Najbolji  primjer za to je uži centar grada. Primjerice, na Trgu Medulić  2013. godine radio je jedan ugostiteljski objekt, dok su građevine, stare šibenske palače u okruženju bile u ruševnom stanju, neke od njih i bez krovova. Danas, osam godina poslije, to je postao reprezentativni prostor. Ruševine su privatnim investicijama domaćih ljudi vrhunski uređene i pretvorene u heritage hotele, u jednoj od njih je Šibenska biskupija otvorila svoj Interpretacijski centar katedrale sv. Jakova „Civitas Sacra“. Grad je uložio ogroman trud i pomagao  investitorima i poduzetnicima u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, gdje je to bilo potrebo. Slično je i s prostorom nekadašnje  Peškarije koja više nije derutni prostor s limenim krovom, već sjajan primjer interpolacije nove građevine  u tkivo starog dijela grada. Poljana, sinonim središnjeg trga, godinama je bila neuredna i prekrivena masnim mrljama i parkiranim vozilima. Danas je to ponovno  mjesto okupljanja na drugačiji,  suvremeniji način. Ne šeta se uređenom Poljanom kao prije 30 ili 40  godina,  ali se djeca voze električnim romobilima, biciklima, rade selfije na skalama. Poljana živi. Također, kao arhitektonski zahvat prepoznata je od strane struke na nacionalnoj i europskoj razini. Projektom je osigurano i  256 parkirnih mjesta u tri podzemne etaže, te tko god ide vozilom u centar grada, može se pouzdati da će doći na vrijeme i naći parkirališno mjesto.

Kada je riječ o drugom dijelu vašeg pitanja, mogu kazati da se više i bolje moglo u projektima čija realizacija primarno ne ovisi o Gradu Šibeniku i sposobnosti njezine uprave, već je vezana uz zakonske preduvjete na koje, na žalost, nismo mogli  utjecati i uvjeren sam da se moglo bolje i više. To su, konkretno,  postupci prebacivanja zapuštenih vojarni u nadležnost jedinica lokalne samouprave. O eskalatoru, odnosno dvostrukom bedemu odlučuje također više institucija, kao i u slučaju željezničkog mosta preko pruge u Ražinama gdje namjeravamo napraviti siguran pješački prijelaz. Ti projekti ne stoje zbog nedostatka naše želje i volje. Tu se može brže i bolje, ali od strane onih u čijoj je to nadležnosti.

 Kako i koliko je pandemija utjecala na realizaciju planiranih i tekućih projekata?

-Dio sitnih komunalni intervencija u gradu nije zaustavljen, nego je usporen,  ali ne toliko zbog pandemije, već činjenice da smo ušli u velike projekte zbog kojih smo morali osiguravati alternativne pravce kretanja ljudi. Pandemija nije direktno ugrozila realizaciju tekućih projekata, samo na Aglomeraciji je u jednom trenutku radilo preko 250 djelatnika iz građevinskog sektora. Na žalost, brojne djelatnosti su, kao i u cijeloj Hrvatskoj, da ne kažem cijelom svijetu, značajno pogođene pandemijom i iskreno se nadam da ćemo ovu izazovnu situaciju u što skorije vrijeme prevladati.

 Šibenik je odavno u međunarodnim relacijama stekao status poželjnog turističkog odredišta. Što se u minulih godina napravilo na tom planu, što se poduzima, i priprema li se grad za sezonu 2021.?

-U Šibeniku je na turističkom planu napravljeno mnogo, pogotovo ako se uzme u obzir da se gotovo svi naši projekti mogu turistički valorizirati. Pri tom mislim na ceste, šetnice i prometne čvorove. Gradnja komunalne lučice Vrnaža koja je osigurala smještaj za 600-700 brodica domaćih ljudi  preporodila je  Mandalinu i učinila je atraktivnom gostima. Izgrađeni su novi hoteli, uređen je plažni pojas. Obnova šibenskih fortifikacija europskim novcem snažan je doprinos turizmu  jer smo kroz javnu ustanovu koja njima upravlja osmislili sadržaje prepoznatljive na nacionalnoj razini. Šibenik svoju bogatu povijest i kulturnu baštinu pretvara u sadržaj atraktivan posjetiteljima, a imamo i sreću da imamo što pokazati.

Koji su Vam ključni planovi i ciljevi za sljedeći mandat ako Vam ga građani povjere?

-Uređenje prostora Batižela najveći nam je izazov. Planiramo  uređenje najstarijeg gradskog kupališta Jadrija te prostora bivše vojarne Ante Jonjić u gradskoj četvrti Mandalina. EU sredstva iz različitih fondova osigurat ćemo kroz ITU mehanizam, odnosno integralna teritorijalna ulaganja i to će biti naš jasni izvor financiranja. Prvi projekt kojega ćemo financirati iz ITU-a jest izgradnja novog Vatrogasnog doma. S MUP-om pregovaramo o izmještanju zgrade Prve  policijske postaje u užem središtu grada zbog gradnje nove nadzemne garaže. S Lučkom upravom Šibensko- kninske županije razgovaramo  o rekonstrukciji kompletne šibenske rive. Na Jamnjaku želimo stvoriti prekrasnu zonu sporta i rekreacije koja će služiti građanima i sadržavati brojne sportske terene i sadržaje.

I na kraju, kako vidite Šibenik 2025. godini?

-Šibenik u 2025. godini vidim kao potpuno sastavljenu mozaik sliku grada po mjeri svih generacija u kojemu će svaki građanin biti ponosan što u njemu živi. (Pero Livajić)