Pametna, zelena i održiva rješenja i projekti i kojima gradovi podižu kvalitetu života svojih građana ali i efikasnost same gradske uprave, a pogotovo u svjetlu aktualnih poskupljenja energenata i inflacije, glavne su teme o kojima se u srijedu razgovaralo na 8. Liderovoj Smart cities konferenciji koja se još i u četvrtak održava na Zagrebačkom velesajmu.
– Gradonačelnici, načelnici i njihovi partneri imaju zadatak održati svoje planove pametnih rješenja uz sve nove izazove koji se pojavljuju. U pozadini su inflacija, punjenje proračuna, pražnjenje proračuna. Vjerojatno već imate probleme s određivanjem cijena za vaše projekte koje ugovarate. S druge strane, ono što možda nije u ovom trenutku toliko izraženo, jest nedostatak čipova koji mogu odužiti te planove – rekao je Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera.
– No, kako smo na ranijim skupovima govorili, mi smo majstori fleksibilnosti i improvizacija te se sada možda gradonačelnici bolje snalaze nego što je to slučaj kod kolega u drugim uređenijim društvima – dodao je Šajatović pozdravljajući prisutne.
Publiku je pozdravio i Darko Šiško, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba, domaćina konferencije, ističući da Zagreb ‘snažno podržava razvoj pametnih rješenja, kako za građane, gospodarstvo i civilno društvo, tako i cjelokupnog sustava pametnih gradova‘.
Prije nego su sa svojim primjerima dobrih praksi i iskustvima nastupili sami gradonačelnici, o financiranju samih projekata i mogućnostima koji se nude u aktualnoj EU financijskoj omotnici govorila je Ana Fresl, predsjednica HUP udruge za profesionalce u fondovima Europske Unije te direktorica konzultantske firme za EU fondove Projekt jednako razvoj. Upozorila je kako bi gradovi ali i ostali JLS-ovi trebali pojačati svoje kapacitete za pripremu i provođenje EU projekata jer je pred nama razdoblje u kojemu će biti jako puno natječaja.
– U ovom trenutku postoji više od 100 natječaja u najavi za JLS, na primjer za razvoj infrastrukture širokopojasnog interneta, ulaganje u digitalne vještine i digitalnu uključenost građana, energetsku obnovu zgrada, IKT rješenja za državnu upravu, e-usluge, aplikacije, zelenu infrastrukturu u gradovima, multimodalnu mobilnost, održivi turizam, sanacija brownfield područja, očuvanje prirode i biološke raznolikosti itd. JLS-ovima na raspolaganju zbog pandemije stoji duplo više sredstava, što znači duplo više prilika, duplo više sufinanciranja, ali i duplo više rizika. A to podrazumijeva duplo više hrabrosti. Vrijeme za projekte je upravo sada – istaknula je Fresl. Upozorila je i na to da u fazi inflacije i neizvjesnosti postoji šansa da ponuda na natječajima neće biti, a uz sve to previše će se projekata provoditi istodobno, uglavnom krajem 2025, i početkom 2026.
– Bit će napeto taj rok ispuniti. Brojni projekti će se preklapati, e-savjetovanje u NPOO-u nije obveza, a natječaj će se moći raspisivati samo jednom jer vremena neće biti više. Stoga bi trebalo pojačati kapacitete JLS-ova ne samo radi sredstava nego i radi kompleksnosti očekivanja u razdoblju i pravila – zaključila je Fresl, s porukom da sada treba razvijati projekte u kontekstu izazova kao što su inflacija i demografija.
Upravo o takvim projektima razgovarali su na panelu predstavnici gradova Rijeke, Karlovca, Zaprešića, Varaždina i Zagreba.
Hrvatski uzor u razvoju pametnih rješenja je grad Rijeka koja surađuje sa preko 20 partnera u razvoju aplikativnih rješenja, a njezin gradonačelnik Marko Filipović, nabrojao je nekoliko dosadašnjim ‘pametnih’ projekata, poput upisa djece u vrtić kroz sustav e-građani, objedinjene račune svih komunalnih društava te najavio buduće ciljeve poput uvođenja gradske kartice kojom će se moći realizirati sva plaćanja bez naknade. Filipović je upozorio na veliki izazov s kojim se susreću gradovi, a to su ogromna poskupljenja energenata. – Grad Rijeka struju je do nedavno plaćala milijun eura godišnje. Sada prema vrijednostima ugovora o javnoj nabavi taj iznos iznosi između četiri i pet milijuna i ne znam kakvim bi to rebalansom mogli iznaći ta sredstva. Potrebna nam je konkretna odluka Vlade i dijalog na nacionalnom nivou, da vidimo kako ćemo se svi skupa s time suočiti – zaključio je Filipović.
Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova nabrojao je i ostale probleme s kojima se gradovi trenutno suočavaju, a to su neizvjesnost, moguća eskalacija svjetske krize te ne uvijek plodonosna suradnja sa javnim institucijama i državom.
– Nema trenutno jedinice lokalne samouprave koja pred sobom nema izazov rebalansa proračuna zbog poskupljenja energenata. To je ogroman izazov za gradove. Pred nama su dva puta veća sredstva i novo financiranje, ali samim time i novo zaduživanje – istaknuo je Turk.
Neven Bosilj, gradonačelnik Varaždina, spomenuo je implementiranu mapu solarnih potencijala, a radi se o aplikaciji putem koje svaki građanin može pronaći svoju kuću, upisati svoj iznos potrošnje električne energije te izračunati koliki bi mu iznosio ekvivalent u solarnim panelima. Spomenuo je neke projekte digitalizacije gradske uprave poput transparentne objave plaća u javnoj upravi te najavio izradu strategije razvoja ruralnog područja.
Darko Šiško, predstavnik Grada Zagreba, istaknuo je da su prioriteti metropole i dalje financijska konsolidacija i obnova javnih objekata nakon potresa. – Do sada je obnovljeno 258 zgrada javne namjene, od kojih 163 iz sustava obrazovanja pa kulture, zdravstva itd. Što se tiče privatnih objekata to je u ingerenciji države – rekao je Šiško. Kao veliku promjenu za Zagreb najavio je novi sustav prikupljanja otpada koji će se bazirati na pametnim rješenjima. Damir Mandić, gradonačelnik Karlovca istaknuo je da je Strategija razvoja pametnog grada jedan od najpametnijih poteza gradske uprave koji im je pomogao u određivanju prioriteta i ciljeva. A to je da se pod pametna rješenja ne podrazumijeva samo digitalizacija već da od toga imaju neke stvarne koristi i građani.
Gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel u posebnoj je prezentaciji predstavio pametna rješenja iz Jaske, a kao jedan od važnijih alata u svakodnevnom životu građana Jastrebarskog istaknuo je Geoportal koji nudi opsežan pregled gradskih podataka, a preko kojega građani mogu vrlo lako pretraživati baze i prijavljivati probleme. Uz pregled svih tih podataka, poput registra nekretnina, prostornih planova i investicija, građani će uskoro imati i potpun uvid u poslovanje Grada, financije i transakcije, najavio je. Osim što su prvi krenuli sa projektom ‘Sa STEMom raSTEMo, kojega je osmislila zamjenica gradonačelnika Nikolina Ribarić, a kojega su već preuzele i mnoge škole diljem Hrvatske, Jastrebarsko prednjači i u informatizaciji starijih generacija. Jedni su od rijetkih koji su, tako, umirovljenicima osigurali besplatne informatičke tečajeve.
– Grad Jastrebarsko uvijek nastoji ići u korak s vremenom i biti korak ispred, a implementacijom različitih rješenja svi smo jedni drugima zdrava konkurencija i poticaj. No, to ništa ne vrijedi ako naši građani ne prihvaćaju rješenja koja im nudimo i ne koriste ih u svakodnevnom životu – ističe gradonačelnik Novosel.
Na panelima Zeleno i pametno govorili su, pak, gradonačelnici Poreča, Svete Nedelje i Cresa, te gradonačelnica Samobora.
Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča, rekao je da Poreč i dalje želi biti pametan grad, pa i postati još pametniji u pogledu zgradarstva, javne rasvjete, prometa, uz prilagodbu klimatskim ciljevima i edukacija građana o tome.
– Europska komisija usmjerila nas je i požurila da postanemo klimatski neutralan kontinent. To znači smanjenje emisije ugljika za 55 posto do 2030. i 95 posto do sredine stoljeća – napomenuo je Peršurić.
– Možete imati zelene projekte, ali najbitniji je onaj ljudski čimbenik. Moramo raditi na svijesti i edukaciji naših građana, a mi upravo na tome i radimo, počevši od djece, do starijih. Moj osobni moto je da treba krenuti od sebe. Kao grad nismo otok u moru, svi moramo krenuti od sebe, a kad to napravimo, ove postotke ćemo postići, što nije lako – dodao je Peršurić.
Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedelje, istaknuo je da su odlučili prvenstveno ići u ozelenjavanje grada i gradnju zelene infrastrukture, čime mogu smanjiti emicije CO2.
– Brigu o okolišu, klimi i digitalnoj kvaliteti života treba gledati u paketu. Što se tiče digitalnih rješenja, trebaju biti ujedinjena i integrirana u veći sustav. Bilo koji papir koji trebate tražiti od grada ili županije, ako trebate autentifikaciju s e-Građanina ili platiti rečune s Keks Payom, te sve usluge moraju biti maksimalno integrirane. Ideja je da sa svoje fotelje možete obaviti i upisivanje u vrtić, prijaviti komunalni kvar ili platiti komunalne usluge – rekao je Zurovec.
Petra Škrobot, gradonačelnica Samobora, ispričala je da grad, uvođenjem LED rasvjete, ima mogućnost uštede četiri milijuna kuna, međutim proces zamijene traje sporo, od osam tisuća rasvjetnih mjesta do sada je zamijenjeno tek tisuću.
Najavila je i gradnju novog logističko-distributivnog centra, privatne investicije koja će se prostirati na 80 tisuća kvadrata, a centar će na svojoj velikoj površini imati solarne panele te zelenu fasadu. Također, velik dio grada pokriven je optikom.
No, dok se mnogi gradovi bave pametnim rješenjima, Škrobot je naglasila i važnost osnovnih pitanja s kojima se susreću čelnici lokalnih samouprava, poput vodovoda i odvodnje na područjima gradova.
– Treba naći nekakav balans, iskoristiti sve moguće u smjeru zelenog i digitalnog, ali ne smijemo zaboraviti ni ove velike probleme s kojima se susreću čelnici lokalnih samouprava – dodala je gradonačelnica.
Marin Gregorović, gradonačelnik Cresa, predstavio je projekt osnivanja energetske zadruge, potaknutog HEP-ovom gradnjom najveće solarne elektrane u Hrvatskoj. U Zadruzi su, osim otoka Cresa i Lošinja, članovi i 20-tak privatnih tvrtki.
– Čini se danas kao luda ideja, ali kroz koju godinu bit će takvih projekata puno više na hrvatskim otocima. Cres može biti poligon za testiranje pametnih ideja, što se često poistovjećuje s aplikacijama, no treba gledati šire. Smart u kontektu otoka znači i samoodrživost, a energija je tu jedna od ključnih stvari – istaknuo je Gregorović. (M.P.D., Lider/D.Pauković, Ž. Laslović)
