Što je više tvrtki, to je i više radnika, uz takav trend i dodatno povećanje plaća povećavaju se i nama prihodi. A to onda možemo preliti u komunalnu i društvenu infrastrukturu, pa ćemo tako samo ove godine za predškolski odgoj izdvojiti milijun eura, kaže nam gradonačelnik jedinog hrvatskog grada koji je već tri puta osvojio titulu Business Friendly grada

Grad Ivanec već je godinama prepoznatljiv po privlačenju ulagača. Dobio je za to u dva navrata priznanje Financial Timesa, tri puta je stekao međunarodno priznat certifikat Business Friendly Certifikation In South East Europe, osvojio je naslov Smart City, u dva navrata dobio priznanje Svjetskog kongresa poduzetnika „Stvaratelji za stoljeća“ itd. Grad je do tih prepoznatih uspjeha došao dugogodišnjom politikom razvitka kooperativnih odnosa s lokalnom poduzetničkom zajednicom, ali i dugim nizom benefita i olakšica te cijelim spektrom potpornih mjera razrađenih za sve kategorije poduzetnika. Sve to mu se vraća kroz povećana ulaganja u proizvodnju i uslužni sektor, otvaranje novih radnih mjesta, ali i povećano doseljavanje mladih obitelji u Ivanec. Naravno da se takvi trendovi pozitivno odražavaju i na punjenje proračuna, čija se sredstva onda usmjeravaju u poboljšanje kvalitete života građana. Pa se tako, primjerice, dograđuje postojeći vrtić u gradskom centru, idućih dana treba početi i gradnja novog u jednom prigradskom naselju, a grad doživljava procvat po pitanju uređenja parkova, sportskih površina, dječjih igrališta itd.

S gradonačelnikom Ivanca Miloradom Batinićem razgovarali smo o svim tim temama, s naglaskom na mjere koje grad ima za gospodarstvo, demografiju, obrazovanje…

Koje mjere je Grad poduzeo za privlačenje ulagača, a koje su rezultirale dolaskom investicija i poboljšanjem standarda građana Ivanca?

– Krenuo bih u priču od svog prvog mandata, 2005. godine, kada je Ivanec bio prosječan gradić industrijske tradicije s nedovoljnom komunalnom i društvenom infrastrukturom, s niskim proračunskim prihodima, s pretežito prerađivačkom industrijom i malim plaćama zaposlenih. Tada se postavilo pitanje što učiniti i kako to promijeniti te popraviti cjelokupnu situaciju u cilju kvalitetnijeg razvoja. Fokus smo stavili na razvitak malog i srednjeg poduzetništva, a krenuli smo od opremanja i aktiviranja Poslovne zone Ivanec-istok i Industrijske zone, za koja su zemljišta kupljena od fizičkih osoba. Zemljišta je o svom trošku otkupljivao Grad. Za razliku od brojnih drugih JLS-ova,  kojima je  država obilno pomagala, Ivanec od države nije dobio nikakvu potporu za razvitak gospodarstva i aktiviranje poslovnih zona. Donijeli smo i stimulativan set poticajnih mjera za sve investitore. Među ostalim, poslovne zone smo potpuno komunalno opremili te ih ponudili ulagačima pod beneficiranim uvjetima (trećina cijene, pet godina oslobođenja plaćanja gradskih davanja). Godine 2008. osnovali smo tvrtku Poslovna zona preko koje smo provodili komunalno opremanje zona (vodovod, odvodnja, DTK mreža, plin, javna rasvjeta, asfaltirane prilazne ceste). U sklopu tvrtke Poslovna zona osnovali smo Projektni ured za EU fondove, za što smo povukli sredstva iz EU fondova, u njemu zaposlili mlade kadrove sa VSS i VŠS te im financirali osposobljavanje za certificirane voditelje EU projekata. Projektni ured danas je izuzetno proaktivan; certifikatori pišu i kreiraju projekte za Grad, poduzetnike, obrtnike i udruge, pružaju savjetodavne usluge fizičkim osobama, provode niz edukacija za sve kategorije poduzetnika, uključujući i one koji se bave turizmom.

Otišli ste i još nekoliko koraka dalje, a u cilju još bolje suradnje s poduzetnicima?

– Da. Naime, kroz godine se gradska tvrtka Poslovna zona Ivanec afirmirala kao faktički poduzetnički centar preko koje Grad provodi sve operativne aktivnosti vezane uz razvitak gospodarstva i poduzetništva. Stoga smo otišli i korak dalje te osnovali Poslovni klub, asocijaciju poduzetnika putem koje Grad surađuje s lokalnom poduzetničkom zajednicom, konzultira se s njome, daje tvrtkama, mladim poduzetnicima i onima koji će to tek postati svu operativnu savjetodavnu i konzultantsku podršku i godišnje provodi niz edukacija na različite teme. Ni tu nismo stali – otvorili smo Poduzetnički inkubator i u njega uselili mlade poduzetnike i omogućili im uspješan start na način da prve godine ne plaćaju nikakav najam i režije za atraktivne poslovne prostore, a i nakon toga troškovi su im simbolični. Kao što vidite, 100% smo usmjereni na gospodarstvo kao na politiku svih politika. Jer što je više tvrtki, to je i više radnika, a što su njihove plaće veće i nama su prihodi veći. A to onda možemo preliti u komunalnu i društvenu infrastrukturu. U ovoj godini planirali smo potpore za poduzetništvo od gotovo 160.000 eura.

Koja su najznačajnija imena ulagača prisutnih u vašim zonama?

– Ima niz domaćih tvrtki i miješanih konzorcija. Posebno me veseli poslovanje domaćih tvrtki, koje već desetljećima potvrđuju imidž Ivanca kao industrijskog centra zapadnog dijela Varaždinske županije. U Ivancu posluje jedan od najvećih hrvatskih proizvođača cipela, Ivančica d.d. Ivanec, koja zapošljava više od 600 radnika. Jaka je i drvoprerađivačka industrija (Drvodjelac), proizvodnja kartonaže (Jedinstvo), tekstilna, pa zatim metalska i elektro-industrija, a imamo i domaće tvrtke koje razvijaju high tech (Hydromat, BGW, We-Kr) itd. Za ovu godinu imamo i najavu novih investicija u našoj Poslovnoj zoni.

S obzirom na veliku proizvodnju, sigurno se i tvrtke u Ivancu bore s nedostatkom radne snage. Znate li broj zaposlenih stranaca?

– Da, puno je zaposlenih stranih radnika, prvenstveno iz Nepala i Sri Lanke, pogotovo u obućarskoj i tekstilnoj industriji te u građevinarstvu, ali i drugdje. O izazovima koje donosi dolazak novih radnika (smještaj!) dosad smo s poslodavcima razgovarali na sastancima Poslovnog kluba i raspravljali o raspoloživim modusima rješenja te problematike. Uskoro ćemo ponovno, ovoga puta bit će riječi o tematici vezanoj uz učenje hrvatskoga jezika i prevladavanje jezičnih barijera. Procjenjujemo da se otprilike 5% zaposlenih odnosi na stranu radnu snagu.

Mnogi se slažu da je upravo sigurno radno mjesto temelj za zadržavanje i privlačenje stanovnika. Ivanec po pitanju demografije stoga i dobro stoji… Ali uz sve to imate i niz poticaja za mlade obitelji s djecom, koje?

– Naš fokus je od početka bio ne samo zadržati stanovnike, nego i privući nove. Imamo niz mjera za djecu predškolske i školske dobi.

Također se i grade novi stambeni prostori, a zbog povećane potražnje za kvalitetnim građevinskim zemljištem Grad ubrzano uređuje i otvara nove građevinske zone. Jedna od njih već je gotovo popunjena novim stambenim i poslovnim objektima pa u ovom trenutku ubrzano uređujemo novu, po modelu tzv. urbane komasacije, koji nam se pokazao odličnim. Stambeno zbrinjavanje za mlade obitelji uveli smo prije tri godine kroz oslobađanje plaćanja komunalnog doprinosa za nove objekte (što je značajna stavka), sufinanciranje kamate na stambene kredite s 10 posto, oslobađanje plaćanja komunalne naknade 5 godina od useljenja, a za svako novorođeno dijete ove se mjere produljuju za jednu godinu više.

Blizu 130 mladih obitelji je u tom programu. A unutar te brojke se 30-ak posto odnosi na one koji su doselili u Grad iz naše, ali i susjednih županija.

U vrtićima financiramo boravak djece u prosjeku sa 64%; kod polaska u školu roditelji prvašića dobivaju 100 eura, učenicima od 2. do 8. razreda financiramo troškove nabave obaveznih radnih bilježnica i likovnih mapa, studentima dajemo stipendije.. Ove godine nismo niti uspjeli podijeliti svih 60 stipendija, dvije su ostale. Financiramo rad udruga, kontinuirano provodimo projekt Zaželi…

Konkretno, za sufinanciranje vanjskih vrtića izdvajamo 280.000 eura, za gradski vrtić nešto više od milijun eura, ukupno 15.000 eura za prvašiće, 35.000 eura za radne bilježnice te 21.500 eura za prijevoz učenika. Ukupno je za stipendije predviđen iznos od 67.000 eura. Na temelju socijalnog statusa mjesečna studentska stipendija iznosi 106 eura, a za deficitarna zanimanja 119 eura.

Za 2024. je osigurano 33.000 eura za program mjera za rješavanje stambenog pitanja.

Grade se i novi vrtići?

– Imamo dogradnju postojećeg vrtića za 4 odjeljenja jasličke skupine te idemo u gradnju potpuno novog vrtića za cca 70-ero djece. Imamo oko 600 djece predškolske dobi, a od toga ih 190 ide u privatne vrtiće jer nemamo dovoljno kapaciteta. Niti s ovom dogradnjom i novim vrtićem neće još uvijek biti dovoljno mjesta, no imamo najavu privatnih investicija za otvaranjem vrtića, za što ćemo dati potporu. U konačnici, roditelji plaćaju istu cijenu za djecu u državnim i privatnim vrtićima. Jedino je trenutačno problem zbog podizanja cijene privatnih vrtića, a što ćemo kroz novu odluku uravnotežiti, da bude kao i do sada. Jer nama je fokus dijete.

Za predškolski odgoj u ovoj godini planirani je iznos od milijun eura u koji nije uračunat iznos za dogradnju vrtića.

Jače gospodarstvo i veći prihodi u gradskom proračunu, kako ste rekli, omogućava bolju društvenu i komunalnu infrastrukturu.. Kamo usmjeravate još sredstva?

– Kao Grad, nemamo utjecaja na zdravstveni sustav, koji je u ingerenciji Varaždinske županije. Međutim, već drugu godinu zaredom financiramo po 34.000 eura za obnovu našeg Doma zdravlja, koji je u lošem stanju. Godišnje oko 60.000 eura izdvajamo i za prometnice koje su u vlasništvu Županije.

Za sport je ove godine  u planu izdvojiti preko 430.000 eura, za kulturu preko 750.000 eura, program socijalne skrbi i potpore civilnom društvu preko 200.000 eura…

Od velikog značaja trebala bi biti buduća brza cesta Varaždin-Ivanec-Krapina, s obzirom na to da ste trenutačno loše prometno povezani?

– Ja se nadam da će krenuti gradnja, jer se na cesti Varaždin-Ivanec suočavamo s iznimno visokom prometnom frekvencijom. Kroz sam Ivanec sadašnjom cestom sada prođe 12.500  vozila, a ova cesta bilježi najveći porast prometa u tri sjeverne hrvatske županije. Koridor od Čakovca, Varaždina, preko Ivanca do Krapine je trebao biti završen prije 10 godina. Nisam sretan što je to podijeljeno u tri faze. Mislim da bi to trebalo jednokratno napraviti, i to hitno.

Koji su najvažniji EU projekti?

– Približava se kraju gradnja sanitarne kanalizacije Aglomeracija Ivanec vrijedne blizu 30 milijuna eura. Dva vrtića gradit će se uz potporu sredstava NPOO-a, a imamo i više manjih projekata sufinanciranih iz EU fondova. Dosad nam je ograničavajući faktor većem pristupu EU EU fondovima bio broj stanovnika, pri čemu nam je broj stanovnika naselja Ivanec koji je bio veći od 5.000 automatski bio eliminacijski faktor za kandidiranje projekta. Iako je to sada ukinuto, i dalje nam, kao prepreka, za veći pristup EU sredstvima stoji visok indeks razvijenosti Grada Ivanca (u VII. smo skupini). A najveći dio projekta namijenjen je upravo JLS-ovima s niskim stupnjem indeksa razvijenosti. Unatoč tomu, u planu je gradnja nove tržnice, kandidirat ćemo se opet za novi sportsko rekreacijski centar, za muzej, uređenje arheološkog nalazišta itd.

Potporu dajete i turizmu, koji bilježi sve bolje rezultate..

– Upravo smo pred završetkom projekta Centra za posjetitelje u Ivancu, ishodišne točke za intenzivniji razvoj turizma. Nedavno je otvoren prvi od sedam planiranih cikloturističkih punktova, a idući se već uređuje kod izvorišta Žgano vino na planini Ivančici. Jako puno radimo na turističkom brendiranju Ivanca kao Planinarskog grada pa je u prostorima Muzeja planinarstva u tijeku uređenje za predstojeće otvaranje suvenirnice. Povećava se broj jedinica privatnog smještaja, u visokim postocima raste broj kuća za odmor (u 2023. čak 69% više negoli u 2022.), a imamo i najave novih većih ulaganja privatnih investitora. Potporu im dajemo kroz Poslovnu zonu, kroz infrastrukturna i komunalna opremanja, odnosno potpore za turizam su jednake kao i za ostale ulagače, jer i turizam je gospodarstvo. I za subjekte u turizmu organizirali smo edukacije te dajemo potpore za promidžbu na sajmovima.

Fokus je na razvoju turističke ponude kroz razvoj javne turističke infrastrukture, dodatnih javnih sadržaja s ciljem povećanja turističke atraktivnosti, zatim, na podršci razvoju privatne turističke ponude,  manifestacija i aktivnom uključivanju kulturnih i sportskih udruga u kreiranje turističke ponude.

Koliko se izdvaja za olakšice?

– Lani je unutar poreznih prihoda udio olakšica bio 3,4 posto. Najviše za komunalne naknade, pa komunalne doprinose, kuće za odmor… Ukupni je udjel olakšica za stanovništvo bio 63 posto, a za poduzetnike 37 posto.

Sve nabrojano dobilo je i dokaz kroz indeks razvijenosti te je sada Grad u VII. skupini iznadprosječnih razvijenih gradova i općina, odnosno od 2017. godine skočio je za 49 mjesta. 

– Da, vjerujem da je ovakav velik skok rezultat naše posvećenosti gospodarstvu u cjelini, jer jedino tu se stvara novostvorena vrijednost koja onda, sustavom domina, uza sebe veže sve ono pozitivno – otvaranje novih radnih mjesta, impuls uslužnom sektoru (što vidimo kroz dolazak velikih trgovačkih lanaca u Ivanec) i obrtništvu, doseljavanju mladih obitelji, velikoj potražnji za stambenim nekretninama i građevinskim zemljištem, potrebama gradnje novih vrtićkih kapaciteta itd. A sve to jesu razvojni trendovi kojima se mi, u Ivancu, jako veselimo.

Na čelu Grada ste 19 godina, peti mandat, hoćete li se kandidirati i za šesti?

– Nisam još odlučio, ali presudno će mi biti mišljenje građana. (Lidija Kiseljak)