Kod nas za razliku od većeg dijela zemlje, industrija tijekom 90-tih godina nije bespovratno uništena, već su na temeljima starih poduzeća izrasla nova. Velika većina njih okrenuta je prema izvozu u zapadno-europske zemlje, ulaže u nove tehnologije i razvoj. Sve pogodnosti, izuzeća i poticaji koje mi kao lokalna samouprava uvodimo, ne bi značili mnogo da nema industrije koja osigurava radna mjesta. Kad tome pridodate naše komparativne prednosti poput geografskog položaja, izgrađene komunalne infrastrukture, očuvanog okoliša te razvijenih radnih navika koje krase Međimurce, jasno vam je zašto smo kraj u koji se ljudi doseljavaju te biraju za mjesto gdje će podizati svoje obitelji.

Osim što je jedan od najboljih hrvatskih gradova za obrazovanje, Čakovec se posljednjih godina solidno nosi i s negativnim prirodnim prirastom te općenito, lošim demografskim trendovima. Prilično je uspješan i po dosegnutoj stopi odvojeno prikupljenog otpada, a ove godine u potpunosti će digitalizirati sve svoje poslovne procese. Gradska uprava lani je krenula i s participativnim budžetiranjem kroz koje će također nastojati što više građana uključiti i potaknuti na sudjelovanje u donošenju odluka, a o svim ovim temama, realiziranim projektima, izazovima i planovima za naredno razdoblje porazgovarali smo s čakovečkom gradonačelnicom Ljerkom Cividini.

Na čelu ste Čakovca godinu i pol, protječe, dakle, vaš prvi mandat, nedavno smo ispratili 2022… Jeste li ostvarili što ste planirali unutar tog razdoblja?

Godina i pol je prilično kratko razdoblje, pogotovo ako vam startna pozicija koja vas dočeka, nije dobra. No, s učinjenim u ovih petstotinjak dana uglavnom sam zadovoljna, mislim da smo grad u cjelini pokrenuli iz višegodišnje letargije. Mnogo toga što je napravljeno ne vidi se iz prve, odnosi se to ponajprije na konsolidiranje financija i pripremu razne dokumentacije, no to je preduvjet kako bi Čakovec u ovoj i sljedećih godina ubacio u „šestu brzinu“ i što se tiče privlačenja financijskih sredstava i izvođenja građevinskih radova.

Što biste ipak izdvojili kao dosad najvažnije ostvarenje, na čemu je bio najveći naglasak?

Što je najvažnije morate pitati građane, oni su prvi i posljednji koji ocjenjuju rad onih koje su izabrali da upravljaju našim gradovima i općinama. Meni osobno je najvažnije što uspijevamo građane uključiti u procese predlaganja, razmatranja i donošenja odluka važnih za grad i građane. To prije nije bilo slučaj, a na taj način, bez obzira što na rezultat treba duže čekati, odluke su kvalitetnije te je u donošenju sudjelovala i javnost.

Na našem Izboru za najbolji grad Čakovec je i ove godine bio nominiran u kategoriji „Obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi“, a jedan je od boljih hrvatskih gradova i po pitanju kvalitete života, što pokazuju i naše analize. Koje projekte i mjere koje se tiču ovih područja možete istaknuti, imate li nekih novih programa usmjerenih djeci i mladima?

Stanovnicima Čakovca uvijek je bilo važno kako grad izgleda, kakve mogućnosti pruža te u kom smjeru se razvija. Svatko tko njime upravlja to uvijek mora imati na umu. Ulagati u obrazovanje povrh onog što radi središnja država, direktno je ulaganje u vlastitu budućnost. Ulaganjima u cjelokupnu obrazovnu vertikalu na gradskom području, osiguravamo suvremene uvjete za odvijanje procesa učenja, djeci i mladima omogućavamo dobivanje kvalitetnog, stručnog i širokog obrazovanja što im uvelike koristi u nastavku obrazovanja i u poslovnim karijerama. Svake godine uvodimo nešto novo, lani je to bila besplatna užina u osnovnim školama, gdje je cilj bio kvalitativno i nutricionistički ujednačiti prehranu u našim školama, koristiti što kraće lance nabave te pripremati što veću količinu lokalno proizvedenih namirnica. Imamo odlične temelje, a državnim preuzimanjem financiranja tog projekta, oslobađa nam se novac za ostale projekte. Prije svega, riječ je o poticanju izvrsnosti te radu s nadarenima. Sustav je prilagođen većini, a upravo oni najnadareniji, koji su u svakom društvu manjina, sutra će postizati rezultate o kojima ćemo čitati na portalima. Smatram da trebamo učiniti sve kako bi otkrili potencijale i talente među djecom i mladima te im stvorili najbolje uvjete da ih razviju.

Demografija, prirodni prirast, negativan migracijski saldo problemi su koji nas muče na nacionalnoj razini. Čakovec je i po tom pitanju među boljestojećim gradovima. Kakvim intervencijama  uspijevate obuzdati negativne trendove?

Kod nas za razliku od većeg dijela zemlje, industrija tijekom 90-tih godina nije bespovratno uništena, već su na temeljima starih poduzeća izrasla nova. Velika većina njih okrenuta je prema izvozu u zapadno-europske zemlje, ulaže u nove tehnologije i razvoj. Sve pogodnosti, izuzeća i poticaji koje mi kao lokalna samouprava uvodimo, ne bi značili mnogo da nema industrije koja osigurava radna mjesta. Kad tome pridodate naše komparativne prednosti poput geografskog položaja, izgrađene komunalne infrastrukture, očuvanog okoliša te razvijenih radnih navika koje krase Međimurce, jasno vam je zašto smo kraj u koji se ljudi doseljavaju te biraju za mjesto gdje će podizati svoje obitelji.

Inflacija u velikoj mjeri stavlja na kušnju financijske mogućnosti prosječnih građana te je većini pravi izazov izgurati „od prvog do prvog“. Osobito se to odnosi na umirovljenike, nezaposlene i ostale materijalno deprivirane skupine stanovništva. Na koji način im Grad Čakovec pomaže i koje su, općenito,  socijalne mjere i projekti trenutno aktualni?

Grad ima nekoliko načina putem kojih pomaže građanima slabijeg imovinskog stanja. Od instituta jednokratne novčane pomoći, plaćanja troškova stanovanja, preko davanja tzv. „uskrsnica“ i „božićnica“ umirovljenicima i primateljima osobne invalidnine pa sve do financiranja „pučke kuhinje“ i „socijalnog dućana.“ Nastojimo u  zakonskim okvirima pomoći svim našim sugrađanima koji su se iz nekog razloga našli u teškoj životnoj situaciji. Prošle godine tako je s radom počeo „Centar Prinos“, projekt čiji je nositelj Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, a putem kojeg se osigurava privremeni smještaj osobama bez krova nad glavom. Na žalost, potreba je sve više, doduše ne prevladava više siromaštvo, već se težište prebacuje na socijalne usluge, poput osiguravanja gerontodomaćica, osobnih asistenata i slično. Nastojimo pokriti sve potrebe i drago mi je da za sada uspijevamo.

Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Čakovec je među „jačim“ gradovima i po pitanju ostvarene neto dobiti poduzetnika..Što kažu brojke, koliko je novih investicija i otvorenih radnih mjesta u posljednjih godinu i pol?

Najsvježije podatke koji bi se odnosili na 2022. godinu još uvijek nemamo, no posredno, preko rasta prihoda s osnove poreza na dohodak te smanjenja nezaposlenosti vidimo da je čakovečko gospodarstvo raslo. Mnogo je investicija, otvaraju se novi proizvodni i trgovački kvadrati te će se taj trend nastaviti i u prvoj polovici ove godine.

Koliko ste u financiranju projekata uspjeli povući EU sredstava i koji su najvažniji EU projekti  realizirani ili započeti otkako ste na ovoj funkciji?

Kao što sam ranije spomenula, jedan od glavnih poslova na početku mandata bila je priprema dokumentacije za prijavu na natječaje. Lani smo dobili sredstva za obnovu dva i izgradnju jednog novog dječjeg vrtića, izgradnju Vatrogasnog doma, izgradnju sunčane elektrane na bazenima. Na još nekoliko natječaja na koje smo aplicirali očekujemo pozitivne rezultate. Naravno, uspješni smo bili i na tzv. soft projektima, poput zapošljavanja pomoćnika u nastavi, pomoći u kući,  osiguravanju prehrane za djecu u riziku od siromaštva… S posljednjim danom prošle godine završio je projekt Eco bridge pomoću kojeg je obnovljen središnji gradski park. Otvara nam se i ITU mehanizam, putem kojeg će nam na raspolaganju biti 18 milijuna eura te to smatram prilikom da riješimo nagomilane probleme koji se tiču urbane infrastrukture.

Što Čakovec trenutno nudi u turističkom smislu, kako nastoji osnažiti ponudu i kakav je plan za naredno razdoblje?

U Čakovcu turizam kao gospodarska grana počeo ozbiljnije razvijati tek prije nepunih deset godina. Dakle, još smo na početku osmišljavanja svoje turističke ponude. To je dobro, jer možemo naučiti iz pogreški drugih, ali destinaciju osmisliti komplementarno sa svojim okruženjem. Imamo veliki potencijal u kulturnom i zdravstvenom turizmu, a očuvana priroda u najbližem susjedstvu te bogata eno-gastronomska tradicija trebaju biti dodatna vrijednost i razlog više da se posjeti Čakovec. Naravno, sve to trebaju pratiti i raspoloživi smještajni kapaciteti, što nam je trenutno slabost.

Kakva je situacija s kulturnim projektima, navedite najznačajnije..?

Gradska je višedesetljetna politika građanima ponuditi sadržaje koji ih zanimaju, a istovremeno predstaviti im recentnu nacionalnu i europsku kulturnu produkciju i trendove. Po tome smo prepoznatljivi u nacionalnim okvirima, a sve naše manifestacije i programi, poput tribine Čakovec četvrtkom, ljetnih događanja u gradu ili festivalskih programa imaju stalnu i vjernu publiku. Treba spomenuti i Zajednicu kulture grada Čakovca, čije članice svojim programima i projektima obogaćuju kulturnu ponudu u gradu, čuvaju našu tradiciju i običaje, ali i potiču mlade na kreativnost i umjetničko izražavanje. Sve zajedno odlično funkcionira, što se lako može provjeriti brojem posjetitelja, vidljivošću te reakcijama građana.

U 2020. godini dosegnuli ste stopu od 48,95 posto odvojeno prikupljenog otpada čime ste među još uvijek rijetkim hrvatskim gradovima koji su se približili „zacrtanom“ cilju od 50 posto. Kako Čakovec po tom pitanju trenutno stoji, ima li novih pomaka? Koji su najvažniji „zeleni“ projekti odnosno politike koje provodite i što je u planu do kraja aktualnog mandata?

Mi smo i inače u nezahvalnoj poziciji, jer smo se željenom postotku približili već odavno, tako da nam je vrlo teško iz godine u godinu dizati količine odvojeno prikupljenog otpada za dvoznamenkaste postotke. Kod nas građani uredno odvajaju otpad već više od dva desetljeća, a rezultat je vidljiv svakom onom koji iz drugih dijelova Hrvatske dođe u naš grad. Ono što želim je što brže uspostavljanje regionalnog sustava zbrinjavanja i odlaganja otpada, jer sadašnja situacija u kojoj „Piškornica“ još uvijek  ne funkcionira, onemogućuje bilo kakvo dugoročnije planiranje. Čakovčankama i Čakovčanima je stalo do toga u kakvoj sredini žive te će rado prihvatiti svako rješenje koje će očuvati okoliš te omogućiti ponovnu uporabu nekih sirovina. Upravo zato što prije želimo izgraditi sortirnicu na samom gradskom odlagalištu u Totovcu.

Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Koji projekti se provode u smislu razvoja koncepta pametnog grada?

Čakovec će u 2023. konačno digitalizirati sve poslovne procese. Cilj nam je da građani više ne trebaju dolaziti u Gradsku upravu, već da svu papirologiju mogu riješiti preko Interneta. Također, počeli smo s on-line provođenjem prijava na natječaje i javne pozive. Krenuli smo sa stipendijama, u siječnju slijedi sport, a kasnije svi ostali. Krenuli smo s posebnom mrežnom platformom koja će građanima omogućuje neposrednije sudjelovanje u donošenju odluka te u predlaganju rješenja koja oni smatraju korisnima i primjenjivima za grad. Dakle, želim da Čakovec postane grad u kojem će građani moći istinski sudjelovati u velikoj većini procesa koji se u njemu odvijaju, ne zato što to današnja tehnologija omogućuje, već zato što sam uvjerena da sudjelovanjem svih zainteresiranih, naš grad možemo učiniti još boljim i naprednijim.

Je li zaživjelo participativno budžetiranje? Što je kroz taj model dosad realizirano?

To je projekt s kojim smo započeli lani, a koji bi trebao zaživjeti ove godine. Ići ćemo korak po korak, već smo proveli javni poziv u kojem su mladi odlučivali koji projekt smatraju najvažnijim. Ovog proljeća raspisat ćemo slični javni poziv koji će i ostalim građanima omogućiti da kažu što smatraju najboljim za grad. Ne odnosi se to samo na velike projekte, već prvenstveno na manje stvari koje mi u Gradskoj upravi ne smatramo bitnima, no mogu znatno unaprijediti kvalitetu života pojedine skupine stanovnika Čakovca.

Nedavno ste dobili oznaku EloGE za izvrsnost u upravljanju. Možete li malo pojasniti o čemu je riječ? Što to konkretno znači?

Riječ je o nagradi dodijeljenoj temeljem ankete u kojoj su sudjelovali građani, zaposlenici Gradske uprave te vijećnici, a putem koje se ocjenjivala otvorenost prema građanima te kvaliteta upravljanja gradskim novcem. Ova oznaka potvrda je da prije svega građani rad uprave ocjenjuju odličnom ocjenom. Također, pokazuje i da se možemo uspoređivati sa bilo kojim europskim gradom. Priznanje je potvrda dosadašnjeg rada, ali i poticaj da u idućem razdoblju dodatno unaprijedimo sve procese.

Što vam je, otkako ste na čelu Grada, predstavljalo osobit izazov i što biste najradije promijenili?

Kao i svugdje, najteže je promijeniti ustaljene obrasce ponašanja. U ljudskoj je prirodi pružati otpor svakoj promjeni, bez obzira što je ona potrebna. No, imam dovoljno energije, jer znam da, kad se pokaže da je promjena bila na bolje, sve sumnje i prepreke nestaju. Željela bih da prestanu jalove rasprave koje usporavaju donošenje odluka, bez obzira o čemu se radi. Živimo danas, često odlučujemo o konkretnim stvarima koje bi građanima trebale omogućiti bolje uvjete života u gradu te nam je svima u interesu da odluke počnemo provoditi što prije. Ponekad ćemo pogriješiti, to je normalno, no ako ne zakoračimo, ostajemo stajati na mjestu. A ovom društvu potrebni su „koraci od sedam milja“.

Što još vaši sugrađani mogu očekivati do kraja aktualnog mandata? Koje veće projekte imate namjeru realizirati odnosno pokrenuti unutar tog razdoblja?

Mislim da među građanima i politikom postoji konsenzus o tome što je gradu potrebno. Prije svega, to je Regionalni edukacijsko-rehabilitacijski centar, IV. osnovna škola Čakovec, novi vrtići i jaslice, obnovljene prometnice, Trg Republike. Na meni i mojoj administraciji je da to realiziramo. (Vedrana Humski)