Stopa nezaposlenosti u Dugom Selu konstantno je opadala tako da je danas gotovo i nema. Došli smo do razine da godišnje u gradnju komunalne infrastrukture i javnih investicija utrošimo 60 milijuna kuna, a prije  samo pet godina ukupni konsolidirani proračun Grada iznosio je 44 milijuna kuna.

Dugo Selo jedan je od tek četiri hrvatska grada koji bilježe pozitivan prirodni prirast, a 2021. našao se i u finalu našeg Izbora za najbolji srednji grad u kategoriji “Gospodarstvo”. Na koji način prkose negativnim demografskim trendovima, kako potiču gospodarstvo, što su od planiranih projekata ostvarili dosad i što još namjeravaju realizirati u razgovoru nam je otkrio Nanad Panian, dugoselski gradonačelnik.

Gradonačelniče Panian, upravo teče vaš drugi mandat, 2022. godina je iza nas, zbrajaju se rezultati. Koliko je od onoga što ste planirali ostvareno u ovih godinu i pol? Što biste od ostvarenog naročito istaknuli?

-Velika većina projekata koji su prezentirani građanima tijekom izborne promidžbe 2021. godine već je ostvarena. Pritom bih izdvojio revitalizaciju javne kulturne infrastrukture odnosno prenamjenu zgrade starog Doma zdravlja u Kulturni centar za posjetitelje, u što je uloženo 12,5 milijuna kuna. Potom vrijedi istaknuti izgradnju prometnice prema poslovnoj zoni Črnovčak gdje je riječ o investiciji od 10 milijuna kuna, izgradnju pješačko-biciklističkih staza vrijednih šest milijuna kuna i izgradnju dvorane u Dječjem vrtiću Dugo Selo u iznosu od 4,1 milijun kuna. Ovome bih pridodao izgradnje Pump track poligona, igrališta u Kopčevcu te brojnih nogostupa pri čemu je riječ o investicijama u rasponu od 400.000 do tri milijuna kuna. Napomenuo bih kako smo osigurali i dodatna sredstva iz EU fondova za nadolazeće projekte poput dogradnje područnog objekta Dječjeg vrtića Dugo Selo, izgradnje dječjeg vrtića u naselju Velika Ostrna te projekt Vrtić u zajednici, zajednica u vrtiću. Za sve navedeno odobreno je oko 9,5 milijuna kuna.

Na našem Izboru za najbolji grad kojeg organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom te agencijama Ipsos i Apsolon, Dugo Selo 2021. godine prvi put se našlo među pet najboljih srednjih gradova za gospodarstvo. Što je tome razlog, kojim se projektima i mjerama potiče poduzetništvo?

-Grad je u proteklih pet godina poduplao svoj proračun. S 44 milijuna kuna 2016. godine došli smo na preko 90 milijuna kuna 2022. godine. Logično je da se tako velik zamah u javne investicije osjeti u gospodarstvu. U uvjetima visoke stope zaposlenosti i niskih kamatnih stopa, Grad Dugo Selo nije izravno poticao gospodarstvenike, odnosno nisu dodjeljivana sredstva iz gradskog proračuna za poticaje, subvencije kamata i slično već je svojom poreznom politikom, koliko je to moguće, i prvenstveno javnim investicijama uvelike pomogao gospodarstvu. Ovakvi rezultati punjenja proračuna pokazuju da smo dobro vodili gospodarsku politiku.

Što još kažu brojke, koliko je novih investicija i otvorenih radnih mjesta u posljednjih pet godina?

-Stopa nezaposlenosti u Gradu Dugom Selu konstantno je opadala, tako da je danas gotovo i nema. Došli smo do razine da godišnje utrošimo u gradnju komunalne infrastrukture i javnih investicija 60 milijuna kuna. Ponovit ću da je prije samo pet godina ukupni konsolidirani proračun Grada iznosio 44 milijuna kuna.

U čemu je Dugo Selo najviše napredovalo tijekom posljednjih godinu i pol, gdje je napravljen najznačajniji iskorak?

-Najveći iskorak je napravljen u učinkovitosti javne, odnosno, gradske uprave. Naime i uz ovakav rast gradskih prihoda broj zaposlenika Grada se gotovo nije promijenio. Primjerice, 2017. godine u Gradu je radilo 22-oje zaposlenika, danas nas je 26-oro s duplo većim proračunom ili, ako kompariramo prihode Grada po zaposlenom u gradskoj upravi, dolazimo do rezultata da je prihod 2017. godine po zaposlenom bio dva milijuna kuna, a danas je preko 3,5 milijuna kuna.

Koliko ste u financiranju projekata uspjeli povući EU sredstava i koji su najvažniji EU projekti realizirani ili započeti od 2017. naovamo?

-Ukupno  smo u tom periodu povukli preko 100 milijuna kuna ili, bolje rečeno, dva cijela proračuna. Od projekata sufinanciranih iz EU fondova spomenut ću energetske obnove zgrade gradske uprave i zgrade glazbene škole, prometnice kroz industrijsku zonu, prometnica kroz Ostrnu, zgrada KIC-a, rekonstrukcija Domjanićeve ulice, reciklažno dvorište itd..

Dugo Selo jedan je od samo četiri hrvatska grada koji bilježe pozitivne demografske trendove. Rađa se više djece, sve više ljudi doseljava.. U čemu je tajna? Što ste sve poduzeli na tom planu otkako upravljate Gradom?

-Teško je odgovoriti na pitanje u čemu je tajna. U naš grad doseljava se još od Domovinskog rata. I fluktuacije su stalne. Neki ostanu, neki nađu sreću negdje drugdje, ali u konačnici grad raste. Dolaskom na ovu odgovornu dužnost shvatio sam jedno; ako građani vide da se vlast trudi i da radi posao za koji je izabrana, vide pomake na bolje, osjećaju sigurnost i brigu, tada je lakše i ostati, osnovati obitelj i biti ravnopravan član zajednice. Teško je pomiriti kulture, ali uvijek kažem da je grad svih nas i da moramo pomiriti razlike i zajedno graditi, stvarati i sudjelovati. Tada je sve lakše. Mnogi su to prepoznali i zato je  Dugo Selo u pozitivi.

Planirate li neke nove mjere i programe kad su u pitanju djeca i mladi?

-Grad Dugo Selo kontinuirano povećava opseg financiranja djece i mladih, osobito onih slabijeg imovinskog statusa. Primjerice, u 2022. godini Grad je  na prijedlog osnovnih škola s područja Grada Dugog Sela, Crvenog križa i udruge Društvo naša djeca  u cijelosti  podmirio trošak ljetovanja za 10-ero mladih  u ljetovalištu na Velom Lošinju. Riječ je o djeci slabijeg imovinskog statusa i novodoseljenim Ukrajincima za koje je tom prigodom ukupan trošak s prijevozom iznosio  20,6 tisuća kuna. Grad je također sufinancirao projekt „Škola u prirodi- obuka neplivača“ za 192 učenika s prebivalištem na području  Dugog Sela u iznosu 570 kn po učeniku. To više nije zakonska obveza Grada, ali smo projekt odlučili provoditi kako bismo olakšali roditeljima, a  ukupno je izdvojeno 109,4 tisuće kuna. Grad Dugo Selo financira i nabavu udžbenika za sve učenike Srednje škole Dugo Selo, kao i za sve srednjoškolce s prebivalištem na području  Dugog Sela za što je u 2022. godini izdvojeno 303,7 tisuća kuna, a za radne bilježnice i druge obrazovne materijale učenicima osnovnih škola osigurano je 791,3 tisuće kuna. Nadalje, prošle godine izdvojili smo za stipendije  100 tisuća eura, a u  2023. godini taj iznos povećava se na 120 tisuća eura. Grad dosljedno povećava i sredstva za rad članica Zajednice sportskih udruga, kao i svih drugih udruga koje se bave djecom i mladima, osobito onih slabijeg imovinskog statusa i onih koji se brinu za osobe s posebnim potrebama. U 2023. godini osigurali smo 100 tisuća kuna za projekte vijeća za prevenciju. Iz tih sredstava financirat će se preventivni programi za učenike u osnovnim i srednjim školama te njihove roditelje. Dio sredstava usmjerit će se na edukaciju stručnih timova koji će raditi s djecom, mladima i njihovim roditeljima u cilju prevencije nasilja i neprihvatljivog ponašanja među mladima. Kroz projekte Savjeta mladih Grada Dugog Sela financiramo i instrukcije za učenike i maturante. U 2022. godini povećali smo i iznos sufinanciranja privatnih dječjih vrtića te je prema posljednjoj izmjeni iznos sufinanciranja po djetetu 1.450,00 kuna. Planira se gradnja novog vrtića i proširenje postojećih. Nadalje, u 2022. Izgrađeni su novi sadržaji za mlade poput pumptrack poligona, preuređuju se i proširuju igrališta oko Srednje škole Dugo Selo, obnovljeno je igralište Osnovne škole Ivan Benković u iznosu 680 tisuća kuna, a u ovoj godini obnovit će se igralište Osnovne škole Josip Zorić. Dodao bih i kako je Dječji vrtić Dugo Selo dobio sportsku dvoranu, a Srednja škola Dugo Selo postala centar za robotiku.  Uz to, Udruga Društvo naša djeca Dugo Selo provodi edukacije i radionice za djecu i roditelje te organizira izlete koje sufinancira grad. Kroz financiranje rada Pučkog otvoreno učilišta Dugo Selo, Glazbene škole Dugo Selo, Gradske knjižnice Dugo Selo, Kulturno umjetničkog društva „Preporod“ i Dugoselskog vokalnog ansambla „Duga“ grad omogućava niz glazbenih i kulturnih sadržaja u kojima djeca i mladi mogu sudjelovati aktivno i pasivno kroz pohađanje radionica, škola ili uživanje u predstavama i koncertima. Prošle godine za 100 posto smo povećali sufinanciranje logopedskih tretmana za djecu, a podupiremo i rad vjerskih institucija omogućavajući toj skupini građana kvalitetnije uvjete.

S obzirom na krizu i inflaciju s kojom se prosječni građani prilično teško nose, kako štitite najranjivije skupine stanovništva poput nezaposlenih i umirovljenika? Uz to, kakve inače socijalne mjere i programe provodite?

-U 2022. godini Grad Dugo Selo osigurao je uskrsnice i božićnice za umirovljenike slabijeg imovinskog statusa te po prvi put i božićnice za osobe s razvojnim teškoćama. Sukladno  Odluci o pravima i pomoćima u sustavu socijalne skrbi Grada Dugog sela,  omogućili smo ostvarivanje prava na jednokratnu pomoć svim socijalno ugroženim građanima. Također, učenicima slabijeg imovinskog statusa plaćamo prehranu u školama.

Sudjeluju li građani Dugog Sela u raspodjeli gradskog budžeta, odnosno, je li zaživjelo participativno budžetiranje i ako da, što je tim putem dosad realizirano?

-U suštini sudjeluju vrlo malo, odnosno, samo mali broj građana to prakticira. Ovdje bih napomenuo kako Grad Dugo Selo već pet godina zaredom dobiva ocjenu odličan za transparentnost proračuna.

Kakve „zelene“ politike provodite i kako stojite po pitanju razvoja koncepta pametnog grada?

-Još smo 2018. izradili strategiju razvoja „Smart Cityja“. Zaista smo među prvim gradovima u cijeloj Republici Hrvatskoj koji su zamijenili staru rasvjetu novom, energetski učinkovitom rasvjetom. Upravo smo dobili pokazatelje uštede nakon tri godine korištenja nove rasvjete. Grad godišnje štedi preko 800 tisuća kuna samo na potrošnji električne energije. Kad dodamo trošak održavanja koji je prije bio 300 tisuća kuna godišnje, a danas je nula kuna, dolazimo do brojke da godišnje štedimo preko milijun kuna.  U planu je slijedeće godine postavljanje solarnih elektrana na gradske dvorane. Komunalno poduzeće konstantno opremamo kako bi bili učinkovitiji u gospodarenju otpadom.

Dugo Selo posljednjih godina dodatno nastoji ojačati  svoju turističku ponudu, što biste istaknuli od lokalnih atraktivnosti i kakav je plan za naredno razdoblje?

-Grad Dugo Selo kroz turističku ponudu njeguje lokalnu tradiciju. Godinu započinjemo manifestacijom „Vincekovo na Martin Bregu“ kojom se obilježava početak radova u gradskom vinogradu. Slijedi Fašnik u kojem sudjeluju dječje fašničke skupine i mješovite fašničke skupine sastavljene od dugoselskih i gostujućih udruga. Nadalje „Uskrs kod Draškovića“ je manifestacija u kojoj u glavnom gradskom parku odnosno perivoju grofa Draškovića izlažemo radove na temu Uskrsa, velika uskrsna jaja,  koja izrađuju djeca iz vrtića i škola, ali također i udruge s područja grada. To je specifična izložba na otvorenom za sve građane i posjetitelje Grada Dugog Sela.  Slavimo i zadnji dan škole koje zovemo „Sladoledni dan“ u kojem svi školarci dobivaju besplatan sladoled od grada u suradnji s lokalnim slastičarima. Na dan 4. srpnja obilježavamo ljeto na Martinu jer je tada sv. Martin, ujedno zaštitnik grada i župe, zaređen za biskupa. Toga dana na Martin Bregu organiziramo feštu za građane i posjetitelje grada uz ponudu lokalnog vina, zabavnog i kulturnog  programa te radionica za djecu i odrasle.  U jesen kroz niz manifestacija obilježavamo Dugoselske jeseni, a najvažnije dvije su „Stara jela z Dugog Sela“ i „Martinje u Dugom Selu“. Manifestacija stara jela z Dugog Sela nudi tradicionalnu gastro ponudu našeg kraja, ali pozivamo i udruge iz drugih krajeva Hrvatske i svijeta da predstave svoja tradicionalna jela. Osim raznolike gastro ponude, manifestacija je također obogaćena kulturnim i zabavnim programom.  Martinje u Dugom Selu obilježava se kroz tradicionalno krštenje mošta u izvođenju KUD-a „Preporod”, koje ove godine slavi 115 godina postojanja, te niz drugih kulturnih sadržaja poput koncerata, izložbi, kazališnih predstava, radionica za djecu i odrasle. Krajem godine obilježavamo Advent u Dugom Selu na različitim lokacijama uz prigodni program, a na sam Badnjak slavimo Badnjak s građanima uz besplatnu podjelu ribica, fiša, vina i gradskih kalendara. Zadnji dan u godini veselimo se dočeku Nove uz prigodni koncert, a ove godine po prvi puta imali smo doček u podne uz Miroslava Škoru.  U radu Turističke zajednice pojačana je aktivnost u smislu medijske promocije, a za sljedeću godinu je Grad osigurao značajnija sredstva kako bi turistička zajednica mogla još kvalitetnije i intenzivnije promovirati turističku ponudu te istu obogatiti novim sadržajima.

Što vam je dosad, otkako ste na ovoj funkciji, bio najveći izazov i gdje mislite da se moglo bolje? Što biste još rado promijenili, usavršili, doradili?

-Najveći izazov bio je ustrojiti službe po novim uzusima djelovanja. Proces je nakon pet godina pri kraju. Puno kompromisa, reorganizacija, promjena je trebalo da bi sustav djelovao. Teško je onu naviku lako ćemo ili bude netko drugi, iskorijeniti. Kada posvetite pažnju svakom članu tima, kada su vrata otvorena svima, onda je sve lakše. Što bih promijenio? Ništa. Učim svaki dan, i to je bogatstvo ove dužnosti. Volim rasprave, volim šalu, ali najviše volim bagere i kranove. Obožavam obilaziti gradilišta i prati auto skoro svaki dan. Promijenio bih jedino svoj stav da svi ljudi žele dobro. Neki baš i ne. No u konačnici to je samo dokaz da onih prvih ima puno više.

Za kraj, što vaši sugrađani još mogu očekivati do kraja ovog mandata? Koje ćete značajnije projekte realizirati odnosno pokrenuti unutar tog razdoblja?

-Mogu sa sigurnošću reći da sve ovo dosad nije ni pola onoga što će se uraditi u slijedeće dvije godine. Nabrojat ću samo neke od projekata koje ćemo izvesti u 2023. godini – nova sportska igrališta kod srednje škole, kružni tok prema Ostrni, nogostupi kroz cijelu Ostrnu i Leprovicu, dogradnja i izgradnja dva dječja vrtića, otvaranje nove poduzetničke zone, itd, itd.. (Vedrana Humski)