Očekivano, u 2023.-oj godini broj turističkih dolazaka i noćenja najveći je u morskim gradovima, međutim, nastavlja se trend povećanja dolazaka i noćenja u kontinentalnim gradovima. Svoju dominaciju tako nastavljaju poznati hrvatski turistički dragulji poput Dubrovnika, Rovinja i Novalje, a u prošloj godini najveći rast ostvaren je u Novskoj.
Iako su brojke još uvijek na našoj strani te je Hrvatska jedna od poželjnijih destinacija za ljetni odmor turista u ovom dijelu svijeta, sve se češće mogu čuti upozorenja znanstvenika o tome kako će do kraja aktualnog stoljeća čitav Mediteran u tom kontekstu pretrpjeti značajne gubitke. Naime, prognoziraju se temperature poput onih na Bliskom istoku, a i ove sadašnje sve češće dovode do ozbiljnih posljedica, primjerice, uvođenja redukcija vode zbog prevelikih suša kao što je slučaj u Španjolskoj i Grčkoj. Ove činjenice valja shvatiti kao važno upozorenje, kako zbog ljudskog zdravlja (budući da previsoke temperature kao i temperaturne oscilacije sve ozbiljnije ugrožavaju i zdrave, a gdje neće bolesne osobe), tako i zbog ekonomskog faktora, naročito u zemljama koje se, poput Hrvatske, ponajviše oslanjaju na turizam i prihode koji iz njega proizlaze. Da se nužan zaokret već događa potvrdio je i ove godine donesen Zakon o turizmu koji veliki naglasak stavlja upravo na zaštitu prirodnog bogatstva i održivost, a kako će teći njegova provedba tek ćemo vidjeti.
No vratimo se brojkama; i ovog smo puta analizirali podatke Državnog zavoda za statistiku kako bismo ustanovili koji gradovi su lani ostvarili najviše turističkih dolazaka i noćenja. Kako DZS navodi, lani je, u komercijalnim smještajnim objektima, ukupno ostvareno 19,5 milijuna dolazaka i 92,4 milijuna noćenja turista, što je za 9,7% više dolazaka i 2,6% više noćenja u odnosu na 2022. godinu. Očekivano, prednjače morski gradovi, a uvjerljivo je prvi Dubrovnik s oko 1,2 milijuna dolazaka. Slijede ga Split (949.385), Rovinj (729.266), Poreč (622.103), Zadar (608.834), Umag (542.446), Pula (442.330), Opatija (432.413), Crikvenica (366.219) i Makarska (300.675).
Što se tiče strukture gostiju, od stranih turista najviše nam je došlo Nijemaca (3,2 milijuna dolazaka i 22,3 milijuna noćenja što je 19 posto od ukupno ostvarenih dolazaka stranih turista i 26,5 posto od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista). Iako su Nijemci ostvarili više dolazaka i noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu, ipak ih je manje došlo nego u 2022., a isto vrijedi i za Čehe. S druge strane, u odnosu na 2022. povećao se broj noćenja gostiju iz Slovenije, Austrije, Poljske, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva. Znatan porast ostvarili su i turisti iz azijskih zemalja (1,1 milijun noćenja), za čak 81,2 posto u odnosu na 2022. godinu. Među njima, najviše ih je iz Južne Koreje te Kontinentalne Kine.
Kad procjenjujemo broj dolazaka turista u odnosu na broj stanovnika (što je koristan pokazatelj za razumijevanje relativnog značaja turizma u različitim područjima i trebao bi omogućiti donošenje informiranih odluka o ulaganjima u turizam i infrastrukturu kako bi se osigurao održivi razvoj) prednjači Novalja gdje je, na 1000 stanovnika, lani došlo 79.344 gostiju. Drugi je Novigrad (60.801), potom Nin (59.165) i Rovinj (56.236), zatim slijede Cres (48.477), Hvar (47.284), Umag (42.716) i Opatija (40.721), a listu najbolje rangiranih zatvaraju Pag (37.727) i Poreč (37.460).
Što se tiče trenda povećanja dolazaka turista, izraženog u apsolutnim brojkama, deset najbolje rangiranih isključivo su morski gradovi, a i po ovoj je stavci vodeći Dubrovnik koji bilježi porast od 205.974 turista u odnosu na 2022. godinu. Slijedi Split koji je ostvario povećanje od 162.793 dolaska, u Zadar je došlo 94.686 gostiju više, u Opatiju 43.105, a u Pulu 42.743 turista više. Najveće povećanje imaju još Umag (39.257), (Rijeka (37.777), Rovinj (28.964), Poreč (27.727) i Hvar (22.562).
Najzanimljivija stavka tiče se trenda povećanja turističkih dolazaka izraženog u postocima budući da su na listi najbolje rangiranih zastupljeni mahom kontinentalni gradovi, a prva je Novska koja je ostvarila povećanje od čak 208,70 posto. Druga je Petrinja s rastom od 98,66 posto, treći Bjelovar sa 73,19 posto više gostiju. Potom slijede Belišće, Pleternica, Otočac, Knin, Valpovo, Metković i Slatina čija se povećanja kreću u rasponu od 46,46 do 65,56 posto. Ukupno ravno sto gradova bilježi porast broja turističkih dolazaka, 19 ih je u minusu, a za devet gradova nema podataka.
Što se, pak, tiče broja noćenja, svoje je goste najdulje zadržao Rovinj koji je ostvario 4.128.901 noćenje, a slijede ga Dubrovnik s 3.805.726 i Poreč, koji je ostvario 3.247.036 noćenja. Split u 2023. bilježi 2.908.550 noćenja, Umag 2.689.153, a Zadar 2.145.586 ostvarenih turističkih noćenja. Među deset najboljih još su Pula, Mali Lošinj, Crikvenica i Novalja čije se brojke kreću u rasponu od 1.813.379 i 1.997.014 turističkih noćenja.
Prema ostvarenim noćenjima turista na svakih tisuću stanovnika u 2023. godini najuspješnija je bila Novalja koja bilježi 492.766 noćenja, Nin se može pohvaliti s brojkom od 432.756 noćenja, između 311.094 i 352.402 noćenja na 1000 stanovnika ostvarili su Cres, Rovinj i Novigrad, a u top 10 prema ovom kriteriju još su Mali Lošinj, Pag, Umag, Krk i Poreč koji bilježe između 195.522 i 252.442 turističkih noćenja.
Trendovi u broju turističkih noćenja govore nam o povećanju koje je ostvareno tijekom 2023. u odnosu na 2022. godinu, a i tu se manje-više vrte već spominjani akteri; Dubrovnik je prvi s 321.817 , Split 287.845, a treći je Zadar koji bilježi 163.427 noćenja više. Slijede Umag, Rijeka, Pula, Opatija, Makarska, Rovinj i Trogir gdje se povećanje kreće u rasponu od 30.301 do 92.832 noćenja.
Na koncu, i po trendu povećanja noćenja (izraženog u postocima) u top 10 su uglavnom mali i srednji kontinentalni gradovi. I u ovom je slučaju prva Novska s povećanjem od 83,17 posto, Petrinja je druga sa 66,47 posto, Belišće je ostvarilo 65,72 posto, a Bjelovar 61,34 posto više noćenja. Niz nastavljaju Kutjevo, Pleternica, Vukovar, Knin, Našice i Donja Stubica čija se povećanja broja noćenja kreću između 36,61 i 51,90 posto. Ukupno gledano, povećanje broja noćenja knjiži 97 gradova, manje noćenja u odnosu na raniju godinu bilježe 22 grada, a i u ovom slučaju za njih devet nema podataka.
(V.H.)
