Iako su neki gradovi zbog korona krize i smanjenih prihoda ove godine odustali od božićnica, neki su ih krizi usprkos po prvi put uveli ili povećali – Grad Bakar izdvojio je tako 300 tisuća kuna za božićnice za 1.000 svojih umirovljenika, po 300 kuna božićnice po prvi put će dobiti i umirovljenici u Pločama, u Belišću su gotovo udvostručili sredstva i povećali iznos božićnica za svoje nezaposlene, a u Koprivnici od ove godine osim umirovljenicima božićnice dijele i osobama s invaliditetom te socijalno ugroženoj djeci i djeci iz udomiteljskih obitelji. Najveći broj božićnica dijeli Grad Varaždin – čak 11 tisuća, a gledamo li udio stanovnika koji će ih ove godine dobiti, daleko je najveći u Svetom Ivanu Zelini u kojemu će grad za blagdane pomoći i razveseliti čak četvrtinu svojih građana

Kao i svake godine u ovo predblagdansko vrijeme, gradonačelnik.hr istražio je koji su gradovi i koliko izdvojili za božićnice svojim najosjetljivijim skupinama građana. U istraživanje nam se ove godine uključilo 30-ak gradova koji, unatoč krizi zbog korone, ne odustaju od tradicije božićnog darivanja i pomaganja svojim umirovljenicima, nezaposlenima, invalidima i/ili djeci iz udomiteljskih obitelji, a kao rekordere i ove godine izdvajamo Grad Umag koji iznosom božićnica – od 1.000 do maksimalnih 4.000 kuna višestruko nadmašuje sve ostale, pa i one najizdašnije gradove. Vili Bassanese i njegova gradska uprava ove su godine u proračunu za božićnice osigurali 300 tisuća kuna, a dobit će ih oko 150 umirovljenika s najnižim primanjima. Iznos božićnice ovisi o visini mirovine pa će oni s najnižima dobiti 4.000 kuna, a oni čiji ukupni prihodi iznose do 2.000 kuna mjesečno najniži iznos mirovine – za ostatak Hrvatske rekordnih 1.000 kuna.

Grad Split, pak, ima daleko najveće proračunsko izdvajanje – za božićnice su ove godine osigurali čak dva milijuna kuna, pa će 5.750 starijih Splićana za blagdane razveseliti sa po 500 kuna. Pravo na božićnicu imaju umirovljenici koji imaju ukupne prihode do 2.000 kuna, korisnici potpore Grada Splita koji primaju osobnu invalidninu Centra za socijalnu skrb, umirovljenici (korisnici mirovine) mlađi od 60 godina čija mirovina ne prelazi 2.000 kuna, kao i korisnici Zajamčene minimalne naknade.

Iako su neki gradovi zbog korone, krize i smanjenih prihoda, odustali od planiranog uvođenja božićnica, neki su ih krizi usprkos baš ove godine uveli ili značajno povećali sredstva.

Grad Bakar tako je ove godine uveo božićnice i za njih osigurao 300 tisuća kuna u proračunu, pa će oko 1.000 umirovljenika s mirovinom do 3.000 kuna za blagdane dobiti po 300 kuna od Grada. Po prvi put su božićnice uvedene i u Gradu Ploče, čiji će umirovljenici s primanjima do 2.000 kuna također dobiti po 300 kuna, za što je osigurano 150 tisuća kuna. Grad Belišće gotovo je udvostručio iznos sredstava za božićnice, sa prošlogodišnjih 191.750 na 360 tisuća kuna. Dok umirovljenicima dijele uskrsnice, u Belišću za Božić novčano pomažu svojim nezaposlenima, a ove su godine povećali i sam iznos božićnica pa će oko 760 nezaposlenih dobiti po 300 kuna.

Sredstva u proračunu za božićnice značajno je ove godine povećao i Grad Koprivnica,  sa lanjskih 370 na 500 tisuća kuna. Osim umirovljenicima, koji dobivaju po 200 kuna, Grad Koprivnica božićnice od ove godine dijeli i osobama s invaliditetom te djeci slabijeg imovinskog stanja i onoj u udomiteljskim obiteljima koja će dobiti po 250 kuna. Božićnice će tako ove godine dobiti oko 1500 umirovljenika, 300 osoba s invaliditetom i 250 djece.

Kako pokazuje naše istraživanje, nakon rekordnih dva milijuna kuna koje je u proračunu za svoje umirovljenike osigurao Grad Split,  drugi najveći iznos u proračunu za svoje umirovljenike i osjetljive skupine osigurao je Grad Zaprešić – 880 tisuća kuna, koji dijeli po 500 kuna, što je ujedno i najveći iznos iza onih rekordnih iz Umaga.

Na trećem mjestu je Grad Sveta Nedjelja sa 800 tisuća kuna koje izdvajaju za božićnice, zatim Petrinja sa 600 tisuća kuna, Đakovo sa 520 tisuća kuna te Koprivnica sa 500 tisuća kuna. Tu su još Samobor (450 tisuća kuna), Varaždin (440 tisuća kuna), Dubrovnik (422 tisuće kuna), Daruvar (400 tisuća kuna), Belišće (360 tisuća kuna), Sveti Ivan Zelina i Zabok sa 350 tisuća kuna, te Kutina sa 340 tisuća kuna.

Iznad, odnosno 300 tisuća kuna ove godine za božićnice su izdvojili Metković (310 tisuća kuna), te Bakar i Umag (300 tisuća kuna).

Kad se, pak, gleda iznos božićnica, nakon maksimalnog iznosa od 4.000 koje dobiva dio umirovljenika u Gradu Umagu, drugi najveći iznos – 1.000 kuna – umirovljenicima s najnižim primanjima ove godine dijeli Mali Lošinj, u kojemu je najniži iznos božićnice 400 kuna.

Po 600 kuna – svojim umirovljenicima s najnižim primanjima dijeli Grad Gospić. Uz umirovljenike koji, ovisno o primanjima, dobivaju od 300 do 600 kuna, Grad Gospić božićnice dijeli i svojim nezaposlenima, nezaposlenim braniteljima te socijalno ugroženim građanima.

Treći najveći iznos božićnice  – po 500 kuna, umirovljenicima s najnižim primanjima dijele Opatija, Ozalj, Samobor, Zaprešić, Zabok i Split, potom Kutina, Ozalj i Cres – 450 kuna, Labin, Kutina, Velika Gorica, Vinkovci, Dubrovnik i Pazin dijele maksimalno 400 kuna, Karlovac i Grubišno Polje – 350 kuna, te Daruvar, Bakar, Belišće, Supetar, Trogir, Rovinj i Metković po 300 kuna. Po 250 kuna božićnice dijele, pak, Vukovar, Duga Resa, Koprivnica i Donji Miholjac, a Slatina, Orahovica, Vrbovec, Virovitica, Đurđevac, Đakovo, Zlatar, Komiža i Labin po 200 kuna. Križevci dijele po 180 kuna, a Sveta Nedelja, Pregrada, Varaždin, Beli Manastir, Valpovo i Čazma po 150 kuna. Grad Bjelovar i Ivanić-Grad ove godine dijele po 100 kuna.

Apsolutno najveći broj božićnica – njih čak 11 tisuća, dijeli Grad Varaždin. Na drugom mjestu je Split sa već spomenutih 5.750, Zaprešić je treći sa 5.700, Sveti Ivan Zelina 4.000, Đakovo 2.600, Sveta Nedelja 2.100, Koprivnica 2.050, te Daruvar 2.000. U top 10 su još Metković sa 1.300 božićnica, Labin sa 1.100 i Bakar sa 1.000.

Gledamo li, pak, udio stanovništva koji će za blagdane dobiti pomoć grada, najveći je u Svetom Ivanu Zelina – čak četvrtina građana (25,1 posto), Varaždinu 23,4 posto, Zaprešiću 22,6 posto, te Cresu sa 20,8 posto. (Marija Pulić Drljača)