Izbor najboljih gradova i ove se godine održava u organizaciji Jutarnjeg lista, gradonačelnik.hr-a i agencije Ipsos, a pobjednici će biti proglašeni 21. listopada u Novom Vinodolskom

Predstavljanje finalista u našem ovogodišnjem, četvrtom po redu, izboru za Najbolji grad kojega organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom i agencijom Ipsos završavamo s posljednjom, ali ništa manje bitnom, kategorijom – Šampioni EU fondova. Kandidati su lanjski pobjednik u ovoj kategoriji izbora najboljih gradova Virovitica, Beli Manastir, Petrinja, Rijeka i Zagreb.

  Pri rangiranju gradova u povlačenju novca iz fondova EU organizatori ovog izbora koristili su podatke o izravnim i pomoćima iz EU koje su gradovi osigurali preko središnje države. Direktne i indirektne pomoći zbrojene su kako bismo dobili koliko su gradovi ukupno povukli sredstava iz EU između 2017. i 2020.. Nakon toga napravljena su dva pokazatelja, iznos EU sredstava po stanovniku te udio povučenih sredstava EU za pojedini grad u ukupnom iznosu svih sredstva koje su gradovi povukli u spomenutome razdoblju. Nakon odabira spomenutih pokazatelja gradova o povlačenju novca iz EU fondova, dobiveni podaci indeksirani korištenjem metodologije Ministarstva regionalnog razvoja.
Primjenom spomenutih izračuna, Virovitica je ušla u završnicu ove kategorije izbora najboljih gradova s prosjekom od 4078 kuna priljeva novca iz EU fondova po stanovniku i udjelom povučenog novca iz tih fondova od 2,78 posto. Obnova dvorca Pejačević vrijedna 82 milijuna kuna i projekt Virovitičkih ribnjaka kao gradske oaze odmora, rekreacije i turizma u početnoj investiciji od 15 milijuna kuna te ukupnim ulaganjem 300 milijuna kuna, nositelji su gradske razvojne politike uz pomoć EU.
Beli Manastir ostvario je u protekle četiri godine prihod po stanovniku iz fondova EU od 6519 kuna, što je jedan od pet najboljih dosega među našim gradovima, dok u ukupnom priljevu gradova iz istoga izvora sudjeluje s 2,17 posto.
– Grad Beli Manastir od 2017. godine do danas ugovorio je EU projekata u ukupnoj vrijednosti od 167 milijuna kuna, od čega je 148 milijuna kuna bespovratnih sredstava – ističu u gradskoj upravi ovog baranjskog središta, izdvajajući kao najveće EU investicije ‘Kuću baranjskog kulena’, ‘PEER Centar’ i Gradski sportski park, koje je u provedbi.
Unatoč razornom potresu koji je Petrinju pogodio 28.prosinca prošle godine, ovaj grad u Sisačko-moslavačkoj županiji uspio se plasirati u završnicu izbora najboljih gradova u kategoriji povlačenja novca iz EU fondova. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Europskog socijalnog fonda (ESF) Petrinja je puvukla oko 200 milijuna kuna, a neki od najvažnijih projekata financirani iz tog izvora su poslovna zona u Mošćenici i Centar novog života na Sajmištu za poduzetnike kojima su poslovni prostori uništeni u potresu. Prihod po stanovniku iz fondova EU u Petrinji je 2787 kuna.
Rijeka je ostvarila prihod po stanovniku iz fondova EU od 1192 kune i udjel od pet posto unutar kompletnog iznosa koji su hrvatski gradovi povukli iz fondova EU u posljednje četiri godine.

– EU sredstvima do sada obnovljeno 20 riječkih vrtića i škola, otvoren je novi poduzetnički inkubator, a u tijeku je i realizacija još jednog. EU sredstva Grad je ugovorio i za poduzetničku zonu Bodulovo, europskim sredstvima kupljena su i čak 54 nova autobusa Autotroleja, a u planu je nabavka još 37 novih autobusa – navode u riječkoj gradskoj upravi.
Glavni grad Hrvatske sudjeluje s 20 posto u ukupno povučenim sredstvima naših gradova iz fondova EU. Zagreb, zajedno sa svojim ustanovama i trgovačkim društvima, u ulozi nositelja ili partnera, u ovome trenutku u provedbi ima 295 projekata financiranih iz bespovratnih sredstava EU-a čija ukupna vrijednost iznosi više od 4,3 milijardi kuna, iz gotovo svih područja nadležnosti Gradske uprave, ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Grada. (VEDRAN MARJANOVIĆ/JUTARNJI LIST)