Paušalni porez na iznajmljivanje u Hrvatskoj je u domeni jedinica lokalne samouprave, a poreznim promjenama iz 2019. godine on može iznositi od 19,91 eura (150 kn) pa do 199.08 eura (1.500 kn). Maksimalni iznos za sad su uveli jedino Dubrovnik (2019. godine) i Split (2022. godine), i to za apartmane i smještaj u užoj gradskoj jezgri i centru, dok se ostale turističke destinacije, pogotovo kontinentalne, za sad drže minimalnih iznosa paušala i ne najavljuju podizanje poreza
Odluka zagrebačke gradske vlasti o maksimalnom podizanju paušalnog poreza na iznajmljivanje – sa trenutnih 40 na 200 eura po krevetu aktualizirala je ovu temu i pitanje oporezivanja privatnih iznajmljivača. Tomislav Tomašević i njegova gradska uprava povećanjem poreza na kratkoročno iznajmljivanje žele potaknuti dugoročni najam stanova i tako Zagrepčanima omogućiti priuštivije stanovanje s obzirom da je zbog eksplozije dnevnog i krakoročnog iznajmljivanja turistima posljednjih godina u Zagrebu postalo gotovo nemoguće pronaći stan za dugoročni najam. Hoće li ovom mjerom riješiti problem i ponovo na tržište stanova za dugoročni najam vratiti barem dio stanova koji se sada iznajmljuju turistima tek ćemo vidjeti, no kritičari već sad upozoravaju da je mjera promašena i da neće riješiti problem, osim što će Gradu Zagrebu donijeti dodatne porezne prihode.
Paušalni porez na iznajmljivanje u Hrvatskoj je u domeni jedinica lokalne samouprave, a poreznim promjenama iz 2019. godine on može iznositi od 19,91 eura (150 kn) pa do 199.08 eura (1.500 kn). Država za sad nema namjeru mijenjati ovaj dio porezne politike jer, kako ističu iz Ministarstva turizma:
‘Privatni smještaj nam je izuzetno bitan on čini više od polovine ukupnih smještajnih kapaciteta u RH također više od polovine svih noćenja ostvaruje se u tom kontekstu i vrlo je važno ako govorimo o održivom turizmu da turizam pomogne da svi oni iznajmljivači koji žive od toga i koji iznajmljuju objekt u svojoj blizini ili svojoj kući da mogu nastaviti živjeti od toga u svojoj sredini. Trebamo razmišljati i onim destinacijama koje su preopterećene i što u tom kontekstu napraviti’.
Maksimalni iznos za sad su uveli jedino Dubrovnik (2019. godine) i Split (2022. godine), i to za apartmane i smještaj u užoj gradskoj jezgri i centru, dok se u ostalim dijelovima i zonama on kreće od 50 do 69 eura po krevetu u Dubrovniku, a u Splitu od 26 do 66 eura.
Ostale turističke destinacije, pogotovo kontinentalne, za sad se drže minimalnih iznosa paušala i bez najava podizanja poreza. Donosimo pregled iznosa paušalnog poreza kojeg iznajmljivači plaćaju u nekima od glavnih turističkih destinacija i najvećih gradova u zemlji.
Najviši paušal za iznajmljivače, prema podacima koje smo prikupili na stranicama Porezne uprave, ima Grad Umag, koji je od ove godine propisao iznos od 75 eura po krevetu. Od ove godine uvećani paušal plaćaju i iznamljivači u Rijeci, koji je povećan sa dotadašnjih 39,82 eura (300 kn) na 60 eura (452 kuna). Maksimalni iznos paušala u Omišu i Malom Lošinju je 55 eura po krevetu, a Hvar i Korčula propisali su maksimalni iznos paušala od 53,09 eura po krevetu, u Šibeniku, Novalji i Ninu… on iznosi 46,45 eura. Iznajmljivači iz Komiže i Opatije plaćaju po 46,3 eura po krevetu, a oni u Crikvenici po 46 eura po krevetu, dok su u Gradu Puli propisali maksimalni paušalni iznos od 40 eura.
Turistički iznajmljivači u u Rabu i Makarskoj plaćaju od 27,9 do 39,82 eura, u Pazinu i Bujama 39,8 eura, koliko paušalno porez plaćaju i iznajmljivači iz centra Zadra, dok se iznosi u širem centru toga grada i okolnim naseljima kreću od 23 eura i iznad. U Bakru, Poreču, Cresu, Krku, Biogradu na Moru, Starom Gradu na Hvaru… ovisno o gradskim naseljima isti paušal iznajmljivače stoji između 19, 9 i 39,8 eura, u Obrovcu-19.91-33.84 eura, u Fažani -35,8 eura…
Kontinentalne destinacije i gradovi drže se uglavnom na iznosima ispod 50 eura i ne planiraju povećanja. Vukovar, Samobor, Osijek, Karlovac, Čakovec, Daruvar, Gospić i Virovitica… od 2019. godine su na iznosu od 19.91 do 39,8 eura (300 kuna), Varaždin je na 26,5 eura, Velika Gorica od 19.91 do 23.89. eura, a Slavonski Brod, Otok, Đakovo, Imotski, Požega, Bjelovar, Grubišno Polje, Delnice, Knin, Drniš, Donji Miholjac, Koprivnica, Križevci, Našice, Zaprešić, Čazma i Đurđevac… 19.91-20 eura.
„Odluku o visini paušalnog poreza u Samoboru nismo mijenjali, niti to planiramo, jer se zalažemo za porezno rasterećenje građana i poduzetnika, a što smo do sada i pokazali kroz brojne odluke koje smo donijeli. S obzirom na to da o visini paušalnog poreza odlučuju jedinice lokalne samouprave, mogu potvrditi da visina paušalnog poreza u Samoboru neće rasti“ – ističe dr. sc. Petra Škrobot, gradonačelnica Samobora.
‘Za razliku od nekih drugih hrvatskih gradova ne planiramo podizanje paušalnog iznosa poreza koji po krevetu plaćaju iznajmljivači. Ukupno prikupljeni porez po ovoj osnovi ne predstavlja značajni iznos u Gradskom proračunu, čak i da ga povećamo do maksimalnog iznosa od 200,00 eura. Kako je razvoj turizma kod nas još na svojim počecima, znatnije porezno opterećenje obeshrabrilo bi građane koji se možda u budućnosti žele baviti ovim poslom te bi znatno opteretilo postojeće iznajmljivače, a također, broj stanova koji je u ovoj vrsti najma, u odnosu na ukupni broj stanova koji se iznajmljuju, vrlo je mali te ne uzrokuje povećanje cijene najma za podstanare, što je slučaj u nekim drugim gradovima. Naravno, stanje pratimo svake godine te bude li utjecaj ovakvog vida izmamljivanja negativan, razmatrat ćemo povećanje paušala te njegove učinke na turističku djelatnost. Smatram dobrim da jedinice lokalne samouprave same odlučuju o visini ovog poreza, jer osim što imamo različita gospodarstva, sami možemo preko visine stopa upravljati vlastitim razvojem’, kaže nam tako Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca.,, (m.p.d., p.l.)
