Gradovi bi se trebali više fokusirati na nove modele financiranja kroz javno privatno partnerstvo, ESCO modele financiranja i  centralizirane fondove. Najveći problem kod jedinica lokalne i regionalne samouprave je baš u vlastitom učešću u projektima. Do sada je to bilo 15%, a u novom razdoblju se razmišlja o čak 30%.  Smatram da se tu mora pronaći kompromis i rješenje na nacionalnoj razini. Šteta bi bilo ne iskoristiti ogromne potencijale koje Europa pruža.

Tetida d.o.o. specijalizirana tvrtka koja se bavi podizanjem učinkovitosti, poslovnim modeliranjem i apliciranjem za bespovratna sredstva fondova Europske unije. EU projektima bave se već 13 godina, a posljednjih šest osim s privatnim poduzetnicima i poljoprivrednicima, uspješno surađuju s brojnim jedinicama lokalne i područne samouprave pa provode i redovite edukativne radionice na kojima lokalne čelnike i službenike informiraju i educiraju o mogućnostima za financiranje projekata. Koje su sve mogućnosti i što je potrebno kako bi naši gradovi i općine povećali svoju efikasnost u njihovu korištenju, razgovarali smo s direktorom Tetide Simonom Ferjucom.

Gospodine Ferjuc, godinama već surađujete s jedinicama lokalne i regionalne samouprave na pripremi projekata i apliciranju na EU fondove. Kako ocjenjujete njihovu efikasnost i koliko je tu još prostora za napredak?

– U Hrvatskoj surađujem s općinama, gradovima i županijama više od šest godina. Mislim da tu ima puno prostora za napredak, ali ne trebate biti previše kritični sami prema sebi. I Sloveniji je trebalo vrijeme da zaista uhvati ritam s Europom. Najviše mogućnosti vidim u edukaciji, ali i u jačoj suradnji s eksternim stručnjacima kojih u Hrvatskoj ima dosta.

S koliko ste gradova i općina do sada radili i kolika je vrijednost projekata koje ste im pomogli aplicirati na EU fondove?

– Do sada smo surađivali s oko 10% jedinica lokalne samouprave, a iza nas je preko 200 uspješnih projekata u Republici Hrvatskoj. Odlično surađujemo s Hrvatskom zajednicom općina s kojom kontinuirano održavamo zajedničke radionice i edukacije. Pokušavamo ih upoznati sa svim mogućnostima za financiranje projekata, a to uključuje i centralizirane fondove, ali i inovativne načine financiranja.

Na kakvim projektima najčešće radite s gradovima i općinama?

– Najčešće se radi o projektima energetske učinkovitosti, infrastrukture kao i na modelima javno privatnog partnerstva i ESCO modela. Uskoro krećemo i sa ORIK-om (Udruga za održivi razvoj i konkurentnost). Kroz tu platformu ćemo okupljati gradove i općine i orijentirati ih na centralizirane fondove kao i na INTERREG TRANSNACIONAL.

Što je po vama ključ uspješnog i efikasnog korištenja EU fondova? Koji su glavni savjeti koje dajete svojim klijentima?

– Ključ uspješnog i efikasnog korištenja EU fondova je u tome da klijent prije svega sam mora znati što je njegov strateški cilj razvoja. Ukoliko to zna, ništa nije nemoguće ostvariti. Na osnovu toga mi tražimo moguće smjerove realiziranja projekata. Glavni savjet klijentima odnosi se na to da uvijek zadrže motivaciju za ostvarivanje zacrtanih ciljeva i da naravno usko surađuju s konzultantima jer je to sigurniji zalog uspjeha. Ne prijavljuju se projektima prema natječajima koji su otvoreni, nego baš obrnuto. Kad klijent definira projekte traže se natječaji i ostale mogućnosti financiranja.

Gdje su najveće zamke koje se pojavljuju i kako ih otkloniti?

– Najveće zamke i greške u pripremi i prijavi projekata su prevelika očekivanja u odnosu na ono za što zaista imate kapacitete. Morate biti realni i razumjeti da za realizaciju projekata prvo trebate ljude. I kada to kažem mislim na educirane i motivirane ljude. To je prva zamka. Druga se odnosi na brzinu kojom ćete trebati pripremiti određene administrativne podloge jer rokovi su uvijek dosta kratki. Priprema i prijava projekata je ozbiljan operativni proces koji zahtjeva dosta resursa, vremena i znanja.

Osim s JLS-ima, Tetida d.o.o. puno radi i s poduzetnicima i poljoprivrednicima. Koji su najčešći projekti na kojima s njima radite?

– S poljoprivrednicima i poduzetnicima  radimo projekte energetske učinkovitosti, gradnje novih proizvodnih pogona, razvoj proizvodnje, nabavu opreme za poljoprivrednu i proizvodnju (plastenici, strojevi, navodnjavanje).

Najčešće radite projekte energetske učinkovitosti i obnove po ESCO modelu. Kako taj model točno funkcionira i koliko ga gradovi koriste?

– ESCO- Rješenja za inteligentno korištenje energije su usluge kroz koje se može modernizirati, rekonstruirati i obnoviti postojećih postrojenja i objekata s  ciljem racionalnije potrošnje energije, a uložena se sredstva vraćaju kroz uštede u energiji i održavanju. Cilj ESCO modela je osigurati klijentu niže troškove za energiju i održavanje ugradnjom nove opreme i optimiziranjem energetskih sustava, a osnovni uvjet ESCO projekta je  već postojeća potrošnja energije, što znači da se ESCO projekti izvode na postojećim objektima. ESCO model je veliki potencijal za Hrvatsku, mi smo pioniri na tom području u Hrvatskoj ali imamo puno primjera dobre prakse iz EU kao i iskustva.

Osim ‘klasičnih’ EU programa, na edukativnim radionicama koje održavate za općine puno govorite i o novim oblicima financiranja, poput EEA GRANTS , NORWAY GRANTS i programa ELENA. O kakvim je programima riječ i koliko ih naši JLS-ovi koriste?

– Republika Hrvatska može koristiti centralizirane i decentralizirane fondove. EEA GRANTS, NORWAY GRANTS su natječaji proizašli iz bilateralnih sporazuma država starijih članica. Cilj im je smanjenje ekonomskih i socijalnih razlika u Europskom gospodarskom prostoru i jačanje bilateralne suradnje te poticanje partnerstva između država.

ELENA je, pak, program koji podupire projekte iz područja energetske učinkovitosti i distribucije obnovljive energije (javne i privatne zgrade, ulična i prometna rasvjeta, obnova zgrada, toplinska izolacija, osvjetljenje, integracija obnovljivih izvora energije u okoliš, solarni, toplinski i bioenergetski kolektori, mreža grijanja/hlađenja, ICT, infrastruktura), te urbane mobilnosti (alternativna goriva, energetski učinkovit transport i mjere mobilnosti – prijevoz putnika, tereta, pametni IT operativni sustavi). To je program Europske investicijske banke koji ima cilj da kroz tehničku pomoć́, uz podršku regionalne ili lokalne vlasti, ubrzava investicijske programe u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Elena ima za cilj šire korištenje inovativnih tehnika, procesa, proizvoda ili primjene u praksi i olakšavanje njihov tržišne primjene; podržani investicijski programi onda se može replicirati u drugim gradovima ili regijama. Osim toga, veliki potencijal za razvoj je i u programu URBIS.

Na razini Europske Unije već su se zahuktale pripreme za novu financijsku perspektivu 2021.-2017. Na temelju vaših kontakata s gradovima i općinama, smatrate li da su spremni za novo financijsko razdoblje?

– U izradi je Nacionalna razvojna strategija, a predstavnici gradova i općina, kao i drugi dionici sudjeluju svojim prijedlozima pa vjerujem da će to donijeti veliki pomak u projektima. Na temelju dosadašnjih analiza smatram da se dio jedinica lokalne i regionalne samouprave dobro pripremio i za to razdoblje, ali nedostaje većeg angažmana.

Koji će, po Vama, biti ključni izazovi ovog razdoblja?

– Najveći izazov je pripremiti strategije za novo razdoblje i što je moguće više educirati mlade stručne ljude da pripremaju i apliciraju projekte. Taj sektor se konstantno suočava s nedostatkom radne snage i to će tek predstavljati veliki problem.

Što gradovi već sad trebaju znati i napraviti da bi što bolje iskoristili EU fondove u godinama koje su pred nama?

– Gradovi bi se trebali više fokusirati na nove modele financiranja kroz javno privatno partnerstvo, ESCO modele financiranja i  centralizirane fondove. Najveći problem kod jedinica lokalne i regionalne samouprave je baš u vlastitom učešću u projektima. Do sada je to bilo 15%, a u novom razdoblju se razmišlja o čak 30%.  Smatram da se tu mora pronaći kompromis i rješenje na nacionalnoj razini. Šteta bi bilo ne iskoristiti ogromne potencijale koje Europa pruža. (gradonačelnik.hr/M.P.D.)