Razvijamo partnerski odnos Grada i poduzetništva, a Novalja je i prvi otočni grad koji je pokrenuo poduzetnički inkubator -Ragan vrijedan 12,5 milijuna kuna. To je nekako i moj cilj – da jedni drugima budemo poticatelji razvoja i Grada i gospodarstva

Grad Novalja već godinama je u samom hrvatskom vrhu po proračunskim prihodima i standardu stanovnika, nemaju problema s iseljavanjem niti sa negativnim demografskim trendovima, a status jednog od poželjnijih gradova za život u Hrvatskoj potvrdili su i kontinuirano u našim analizama.

Do prije osam godina Novalja je bila poznata uglavnom po Zrću i partijanerima, dok je sam Grad, unatoč visokim prihodima od turizma, bio u proračunskom minusu, a tijekom turističkih sezona uglavnom u neredu. Nakon što je, kao nezavisni kandidat, pobijedio na izborima 2013. godine, Ante Dabo promptno je uveo reda u poslovanje Grada, sredio baze podataka i katastar nekretnina, uveo efikasan sustav naplate poreza i naknada uz povećanje proračunskih prihoda bez podizanja  gradskih nameta. Ukratko, od grada u dugovima, Novalja je postala jedan od najprosperitetnijih gradova u RH.

Naša nedavna analiza proračunskih izdvajanja gradova za potpore gospodarstvu – poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicima pokazala je da je Grad Novalja sa izdvojenih 403 kune po stanovniku u prve tri godine ovoga mandata u samom hrvatskom vrhu po izdvajanju za potpore za gospodarstvo per capita, a poziciju u Top 10 zaslužila je i izdvajanjem za zdravstvo što je pokazala naša analiza napravljena iz podataka konsolidiranih proračuna…

Turizam je ipak gospodarska grana koja je Novalju lansirala među najprepoznatljivija domaća, ali i kontinentalna središta. Kakvi su planovi i kako teku pripreme za nadolazeću turističku sezonu opterećenu pandemijskim okolnostima, samo su neka pitanja koja smo postavili gradonačelniku Dabi ususret ljetu 2021.

-Nadamo se svi skupa da će trenutne epidemiološke mjere uskoro popustiti, vjerujem da će ubrzo, za tjedan-dva, početkom lipnja, početi pristizati u većem broju i turisti. Rezervacija ima, čujemo od domaćih iznajmljivača, agencija i hotela. Daleko optimističniji smo nego prije mjesec dana. Nadamo se da će i režim prelaska granice, odnosno svih ovih testiranja biti fleksibilniji, tako da vjerujem kako će i sezona na našem otoku demantirati strah i očekivanja nekih da će biti lošija nego lanjska. Uvjeren sam da će biti bolja. Koliko, teško je sada kazati, ali nadam se da će se veliki pomak dogoditi već tijekom lipnja.

Kako se Novalja priprema za dolazak turista?

-Grad se naveliko priprema! Puno je posla, infrastrukturni radovi su u punom zamahu, završila se gradska obilaznica, cijelu zimu se kopalo, trajali su radovi na aglomeraciji. Napravljena su tri i pol kilometra trase, kompletno s glavnim kolektorom, izmjenom svih vodovodnih cijevi i zbrinjavanjem otpadnih voda. To je završeno, obilaznica asfaltirana, drugi tjedan će se staviti horizontalna i vertikalna signalizacija. Uskoro će biti gotova i nova benzinska postaja na državnoj cesti, a kako bi se naši sugrađani, no i posjetitelji, što ugodnije osjećali šetajući gradom, realiziran je projekt uređenja dijela Šetnice Luke Čemeljića, od plaže Punte Mira do skulpture Dva galeba, u duljini od jednog kilometra. Tu je i Centar odbojke na pijesku vrijedan preko pola milijuna kuna. Puno je tih radova u tijeku koji će, nadam se, završiti do polovice idućeg mjeseca. Uvjeren sam da će tada u daleko boljem pravcu krenuti i sezona. Vjerujem i kako će svaki gost primijetiti da se dosta toga napravilo, uvijek se naravno može bolje, nikada dosta. Iako su izbori donekle zasjenili pripremne radove, oni su svakodnevni i mogu reći da ćemo ovu sezonu u odnosu na prošlu dočekati znatno spremniji.

Jeste li, unatoč globalnoj epidemiji, uspjeli ostvariti cilj s početka mandata da Novalja na turističkim kartama ne bude samo party destinacija nego i ona okrenuta u smjeru obiteljskog i luksuznog turizma?

-To je dio strateškog plana i ja vjerujem da su se tu također desili veliki pomaci, da turistička ponuda bude raznovrsnija. Da bude mozaična, u smislu nuđenja više različitih turističkih sadržaja. Tu posebno mislim na turističku ponudu izvan glavne sezone u vidu aktivnog turizma, pogotovo tu i naša mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva imaju šansu biti vidljivija i njihovi proizvodi traženiji, za tu vrstu posjetitelja. Upravo radimo na tome da se turistička ponuda poveća u smislu raznolikosti. Mislim da smo u tome dosta i uspjeli. Napravljeno je više kilometara novih turističkih staza, bike, hiking i trail route, staza za trekking. To je bilo posebno vidljivo po tome što je unatoč pandemijskim mjerama hotel Boškinac radio praktički od polovice veljače, da je svaki vikend bio uglavnom pun i da su ti gosti osim ponude hotela Boškinac, htjeli vidjeti ljepote našeg prekrasnog otoka, od mjesečevog pejzaža u zaleđu Metajne, do Stare Novalje i Lunjskih maslinika. Normalno, sve je to bilo limitirano u vidljivosti i promociji zbog protuepidemijskih mjera i jako malog dolaska gostiju, ali sve su to marketinški itekako značajne ciljane točke naše turističke ponude u kojima se vidi da Novalja i otok Pag rastu u smislu novih i kvalitetnijih turističkih sadržaja koji će se proširiti i van glavne turističke sezone, što je u biti i nama najvažnija stvar. Jednom kad prođe Covid i kada se normalizira stanje u svijetu, vjerujem da će se ti naizgled mali, ali u biti veliki, pomaci sve više prepoznati na turističkom tržištu, a siguran sam da je tako već i sada.

Kako s tim pomiriti Zrće, uklopiti tamošnju megapopularnu ponudu u kompletnu turističku sliku i budućnost novaljskog turizma?

-Pa sve će se to trebati dignuti na jednu višu razinu kvalitetnije ponude, istina imamo tamo disonantnih tonova s koncesionarima, ali donijeli smo UPU za Zrće i sviđa li se to nekome ili ne, morat će se uklopiti u njega. Vjerujem da se time na Zrću turizam koji je itekako bitan i koji nosi najjači dio turističkog kolača, napokon podiže na jednu kvalitetniju razinu i zajedno s ponudom koju sam spomenuo, pored kvalitetnijeg obiteljskog i hotelskog smještaja, gastro ponude, organiziranja izleta dostupnim novim generacijama, dodatno podiže turistički brend grada. Ti mladi gosti su nam itekako potrebni i poželjni, ali im definitivno moramo dati još bolju ponudu, da ih se po danu i aktivira i relaksira, da upoznaju i prirodne ljepote našeg otoka. Na taj način mislim da i Zrće i cijela Novalja imaju ljepšu budućnost, u svemu tome normalno da moramo biti strpljivi svi skupa.  To su strateški pravci koji se polako usmjeravaju, a ono što ohrabruje je da je agencijska ponuda na tržištu za te mlade goste bolja i kvalitetnija. Optimist sam da to možemo itekako pomiriti.

Novalja jako dobro živi od turizma, već godinama ste u samom hrvatskom vrhu po prihodima, no upozoravate da to ne smije biti jedina strateška grana. Niz je kvalitetnih projekata zaživjelo ili se realizira…

-Istina. Mislim da nikad ovaj grad neće ponoviti takav jedan investicijski ciklus, da smo u 4 godine mandata izdvojili i isplatili preko 100 milijuna kuna za kapitalne projekte, u tome su nam puno pomogli i EU fondovi, Pomlađena je gradska uprava koja je kao spoj iskustva i mladosti, trudom, znanjem i upornošću, itekako uspješno aplicirala europska sredstva. Tako da smo uspjeli realizirati čak pet EU projekta. Prema rezultatima istraživanja iz siječnja ove godine, čak 38,3 posto ispitanih građana Novalje reklo je da projekt proširenja Dječjeg vrtića Carić vrijedan 13,4 milijuna kuna smatra najznačajnijim projektom za razvoj grada. To je praktički još jedan novi dječji vrtić, tu su i projekti poput poduzetničkog inkubatora, proširenja i infrastrukturnog uređenja poduzetničke zone, ali i dogradnje i rekonstrukcije Vatrogasnog doma. Punom parom teče rekonstrukcija zgrade DVD-a, investicija je ‘teška’ 8,6 milijuna kuna, pa 19,2 milijuna kuna vrijedan Kulturni dom Gozdenica. Kultura je vrlo bitan faktor koji itekako može utjecati na stanje zajednice kako bi bila još bolja i kvalitetnija. Imamo i projekt Zaželi, dobili smo sada nekoliko novih EU projekata poput sortirnice, u tijeku je kandidiranje kompostane, pa rekonstrukcija Primorske ulice i toga dijela grada koji je zapušten i gdje treba napraviti i zelenih i pješačkih površina i  kvalitetnijih prometnica. Ima sijaset projekata koji se ne stignu ni nabrojati. Za 4 godine u ovako mali grad uložiti 100 milijuna kuna pravi je pothvat za koji vjerujem da će se teško ikada moći ponoviti. Poklopilo se da smo brzo reagirali na kandidiranje svih tih projekata na EU financiranje, za koje smo bili spremni s pripremom, građevinskim dozvolama. I to je sve gotovo osim Vatrogasnog doma koji je u završnoj fazi i nadam se da će biti do glavne turističke sezone u funkciji.

Koliko je ugovoreno i povučeno EU sredstava?

Mi smo otprilike ugovorili oko 24 milijuna kuna EU sredstava, bez Primorske ulice i sortirnice, znači samo ono što je realizirano u cijelosti…

Glavni projekt je aglomeracija?

Da. Najveći zahvat projekta je mreža koja košta 186 milijuna kuna plus PDV i 30 posto je već napravljena. Ide jako dobro, to je projekt 50 kilometara tlačnog i gravitacijskog cjevovoda, desetaka crpnih stanica, uz novu vodospremu od 5.000 kubika. Danas čitav otok ima samo jednu vodospremu od tisuću kubika rađenu prije 40 godina. Grad Novalja će na koncu imati u preko 90 posto naselja riješenu kanalizaciju, što je pravi raritet u hrvatskim okvirima, svi objekti će dobiti priključak. Projekt kao taj, najveći u povijesti grada, ukupno procijenjen na 350 milijuna kuna, mogu slobodno kazati, događa se jedanput u 100 godina.

Jedna od važnih prednosti života i rada u Novalji je pozitivna klima koja je uspostavljena između Grada i poduzetnika…

-Mislim da smo u ovom mandatu dali skoro dva milijuna kuna direktnih poticaja bilo da su u pitanju OPG-ovi ili mali poduzetnici i to za nabavu opreme, smanjenje troškova, poslovnih prostora, režija. Po pola milijuna kuna se na godinu izdvaja izravnih poticaja za naše poduzetnike  i obrtnike, OPG-ovce, imamo i raznorazne olakšice, primjerice smanjili smo ne samo u Covidu, nego i inače, komunalnu naknadu  u poduzetničkoj zoni, želimo olakšati posao gospodarstvenicima. Pravo na potporu imaju poduzetnici, obrtnici, mala poljoprivredna gospodarstva te ostali subjekti koji se svrstavaju u mikro i male poduzetnike sa sjedištem na području Grada. Dodjeljuju se i bespovratne potpore novootvorenim tvrtkama i obrtima, poduzetnicima-početnicima koji prvi put otvaraju obrt ili trgovačko društvo, a imaju najmanje jednu zaposlenu osobu na neodređeno vrijeme, uključujući i vlasnika. Još uvijek je to nedovoljno. Namjera nam je smanjivati javna davanja gospodarstvenika, jer oni su generatori ne samo poduzetništva nego i javnih financija. Prema tome, razvijamo partnerski odnos Grada i poduzetništva. Tu su i razvojni centar Ragan i proširenje poduzetničke zone. Razvojni centar nije samo udomiti 16 poslovnih subjekata u kvalitetan prostor u povoljnim uvjetima, već je to edukativan centar koji će mnogima pomoći u realizaciji njihovih gospodarskih ideja, poduzetničkih poduhvata i projekata, kandidiranja prema Europskim fondovima. Uostalom, Novalja je i prvi otočni grad koji je pokrenuo poduzetnički inkubator vrijedan 12,5 milijuna kuna. To je nekako i moj cilj da jedni drugima budemo poticatelji razvoja i grada i gospodarstva. Ne da se samo postavlja pitanje koliko je netko dužan dati javnih davanja.

 Spomenuli ste značaj poljodjelstva i OPG-ova za život otočana?

-To je sigurno važan segment života na otoku, pogotovo voćarstvo, sirarstvo, počelo se ponovno raditi s maslinarstvom, proizvodnjom maslinova ulja visoke kvalitete, da ne pričam o vinogradarstvu, naš Boškinac je pojam da se može na otoku uzgojiti tako plemenita vinova loza i vino koje spada u kategoriju najboljih crnih vina u RH. Planira se obnoviti i lučka infrastruktura u luci Žigljen, kao i luci Lun. I ti projekti, okrenuti moru, značajno podižu kvalitetu usluge ribarstva i prometa, ali i kvalitetu života cijeloga mjesta. Puno je tu još prostora i vjerujem da će se uz pomoć Grada taj jedan dobar trend nastaviti, poljoprivredna gospodarstva sa svojim tradicionalnim i autohtonim proizvodima itekako se mogu ostvariti, i po vrlo dobrim cijenama lako i brzo plasirati u jednom jakom turističkom centru kakva je Novalja koja spada u Top 10 naših destinacija po ostvarenim dolascima i noćenjima.

Demografska obnova, školstvo, mladi…, što je najvažnije što ste napravili na tom planu?

-Zahvaljujući visokom mehaničkom prirastu dosta smo napredovali, vjerujem da će najnoviji popis stanovništva koji smo prolongirali zbog covida, pokazati desetak posto povećanje stanovništva. U Novalju stižu mlade obitelji koje za svoju egzistenciju mogu naći posao, zbog toga smo išli s poticajnom stanogradnjom, na POS-ove stanove. Grad je proveo sve svoje procedure, predao državnoj agenciji preko 6.000 kvadrata terena bez naknade sve u cilju da se tim mladim obiteljima nađe što povoljnije rješenje smještaja. U planu nam je dogradnja škole, radi konačnog rješenja vrlo nepovoljnog dvosmjenskog rada, u OŠ A.G. Matoša. Namjera je nadogradnja dijela postojeće zgrade s dvije etaže i novih 8 učionica. To bi za mnoge roditelje, naročito tek doseljene bez baka servisa bilo rješenje itekako važnog problema.  Jedna od demografskih mjera je  stipendiranje studenata i sufinanciranje učenika osnovnih i srednjih škola, a što uključuje i troškove prijevoza te obrazovnog materijala za što se izdvaja 640 tisuća kuna. Mi smo za nadstandarde u školstvu, u prošlom mandatu izdvojili 3,4 milijuna kuna, a za funkcioniranje Dječjeg vrtića godišnje se iz proračuna izdvoji  2.6 milijuna kuna.

Umirovljenici?

Ključni cilj nam je za naše umirovljenike izgraditi Dom za starije i nemoćne, tu smo rezervirali 3 i pol tisuće kvadrata građevinskog zemljišta, odmah pored vrtića. Imamo zainteresirane investitore po modelu javno-privatnog partnerstva, u kojem Grad osigurava zemljište opremljeno infrastrukturom te oslobađanje plaćanja komunalnog doprinosa kako bi se moglo u zajedničkom projektu izgraditi ozbiljniji Dom za otprilike nekih 120 korisnika. I to bi sigurno riješilo problem starijih stanovnika. Naši sugrađani treće životne dobi zaslužuju da im se u narednom mandatu posveti pažnja. Da ostatak života provedu u svom mjestu i da ne moraju odlaziti izvan otoka, teško je starijem čovjeku napustiti svoj  dom, a još mu je teže ako uz to mora napustiti i svoj zavičaj.

Grad Novalja pri kraju je s pripremnim aktivnostima starta još jednog izuzetno vrijednog projekta. Početkom 2019. godine počeo je, naime, s realizacijom projekt solarnog parka Zaglava.

-Donesene su izmjene Prostornog plana županije i Grada, a 2020. i Urbanistički plan uređenja solarnog parka Zaglava kao osnova za ishodovanje potrebnih dozvola za početak gradnje parka na površini veličine 25 hektara. Već sada možemo reći da imamo zainteresirane investitore za ovu veliku investiciju vrijednu oko 70 milijuna kuna. Trenutno je u tijeku procedura izdavanja lokacijske dozvole, a realizacijom ovog projekta Novalja bi značajno podigla udio korištenja energetski obnovljivih izvora. Održivi razvoj visoko je na listi prioriteta.

U idućem mandatu, ako dobijete povjerenje građana, koji bi Vam bili prvi potezi, koraci, koji najznačajniji projekti na koje ćete se usmjeriti?

Osim infrastrukture, sortirnice i kompostane kojima se treba konačno riješiti zbrinjavanje komunalnog otpada, kao i rekonstrukcije djela Novalje uz Primorsku ulicu, sigurno će biti najvažnija dogradnja škole, no to su tek prioriteti, bit će zasigurno jako puno posla na svim područjima života.

Kako vidite Novalju u 2025?

Još ljepšu, uređeniju, uređene povijesne jezgre, dotjeranu, turistički uglađenu, s puno više zelenih otoka, želimo da bude turistički atraktivna, s novim turističkim ponudama, proširenom turističkom sezonom, još poželjnija ne samo turistička destinacija, nego i ugodna i poželjna za život i mladima i starima. Svojim sugrađanima. (Pero Livajić)