Samo u krizi zbog korone poduzetnicima smo pomogli mjerama teškim osam milijuna kuna, a oni su još jednom pokazali da su fleksibilniji i uspješniji od ostalih

Grad Samobor iz godine u godinu potvrđuje svoju reputaciju jednog od najboljih gradova za život u zemlji, pa je tako prošle godine u našem velikom izboru za najbolji grad ušao u dvostruko finale – u kategorijama kvaliteta života i gospodarstvo, te je osvojio titulu najboljeg grada za gospodarstvo u zemlji. Gradonačelnik Krešo Beljak žali što im je izmakla i titula najboljeg grada za život jer bi to bila svojevrsna kruna ovoga mandata, koji mu je ujedno i posljednji na čelu Grada Samobora. Samoborci, kaže, zaslužuju samo najbolje i zato je došlo vrijeme za promjenu na čelu grada jer se on, uz saborske obveze i obveze na čelu stranke koju pokušava ponovo oživjeti, jednostavno ne stigne dovoljno posvetiti gradskim obvezama…

G. Beljak, prošle se godine Grad Samobor uspio plasirati u dvostruko finale našeg velikog izbora za najbolji grad i osvojiti titulu najboljeg grada za gospodarstvu u zemlji. Što Vam znači ova pobjeda?

-Samobor je već godinama u samom vrhu, a sad smo za to dobili i priznanje. Teško je u ovim vremenima govoriti o pobjedi, jer se i samoborski, kao i ostali gospodarstvenici, obrtnici, ugostitelji… bore s krizom čije ćemo posljedice tek osjetiti. Zato bih njima i posvetio ovo priznanje, vjerujući kako im može biti vjetar u leđa da se što lakše, naravno uz našu pomoć, bore s izazovima pred nama.

Niz je parametara i rezultata temeljem kojih Grad Samobor iz godine u godinu među najboljima, a evo sada službeno i najbolji grad za gospodarstvo. Što biste Vi istaknuli kao najznačajnije i na što ste najviše ponosni?

-Oduvijek govorim kako su za uspjeh Grada Samobora kad je riječ o gospodarstvu ponajprije zaslužni naši gospodarstvenici koji odolijevaju iskušenjima i uspijevaju se održati vrlo visoko na tržištu. O tome ponajprije svjedoči i konstantno zapošljavanje, što vidimo po prijavama za gradske poticaje za koje iz godine u godinu „moramo“ osigurati sve više sredstava. Uspjehom Gradske uprave smatram dobar sluh za njihove potrebe. Otvoreni smo, uvijek spremni izaći u susret i donosimo mjere kojima potičemo njihove aktivnosti. I ova kriza je pokazala da je samoborsko gospodarstvo fleksibilnije od ostalih u Hrvatskoj i da smo “nekoliko koplja ispred” svih ostalih. Ja se samo nadam da će ovoj krizi doći kraj i da će ukupne brojke rasta, koje očekujemo ove godine, opet pokazati da je Samobor u samom vrhu.

 Kojim mjerama u Samoboru potičete poduzetnike i gospodarstvo i koliko za njih izdvajate?

-Važno je napomenuti kako je Samobor jedini veliki grad bez prireza. Samobor je u samom vrhu kad govorimo o prosječnom dohotku po stanovniku i prosječnim izvornim prihodima po stanovniku te po broju obrtnika na 1.000 stanovnika. Novi zamah gospodarstvu dao je 21,6 milijuna kuna vrijedan projekt Mali tehnopolis Samobor za koji je Grad Samobor dobio 19,4 milijuna kuna iz Europskih fondova, a ponajprije je otvoren mladim poduzetnicima. Samobor odlikuje visoka razina ulaganja u lokalne gospodarstvenike, a godišnje se za to izdvaja više od 1,2 milijuna kuna. Tu su potpore za zapošljavanje u privatnom sektoru malim gospodarskim subjektima; obrtima, trgovačkim društvima, i OPG-ovima, te bespovratne potpore za tradicijske i umjetničke obrte, kao i potpore za kapitalna ulaganja, potpore poduzetnicima inkubiranim u Malom tehnopolisu Samobor (subvencioniranje cijene zakupa poslovnog prostora poduzetnicima koji su zakupili isti u MTS-u). Za (samo)zapošljavanje je u prošloj godini utrošeno 325.000,00 kuna, nakon povećanja drugim rebalansom. Obzirom na velik interes i u ovim kriznim vremenima, za 2021. godinu ova je stavka povećana na iznos od 375.000,00 kuna. Još jedna velika olakšica zasigurno je oslobađanje plaćanja komunalne naknade za proizvodne djelatnosti.

fo: Davor Đopar

Samo u krizi  zbog korone poduzetnicima ste pomogli mjerama teškim osam milijuna kuna. Koje su najznačajnije i pripremate li, s obzirom na trenutnu situaciju, i neke nove mjere?

-Grad Samobor je u krizi zbog korone donio mjere ukupne vrijednosti osam milijuna kuna. Svi su korisnici kojima je zbog epidemioloških mjera zabranjen rad oslobođeni plaćanja komunalne naknade, odvoza komunalnog i biorazgradivog otpada, plaćanja vrtića, školske kuhinje, produženog boravka, najma gradskih prostora i prostora u vlasništvu trgovačkih društava i ustanova kojima je Grad Samobor osnivač. Mjerama se nastojalo pomoći i nezaposlenima i gospodarstvu – obrti, poduzeća, OPG – ovi, kojima je bio zabranjen rad te svi oni gospodarski subjekti koji su radili u otežanim uvjetima, a broje do 250 radnika oslobođeni su komunalne naknade. Napomenimo i kako su nagrađeni oni poslovni subjekti koji su radili u uvjetima COVID – a, uredne platiše su prema proračunu Grada Samobora, oslobođeni plaćanja komunalne naknade za travanj i svibanj. Kao pomoć ugostiteljima u ovim teškim uvjetima poslovanja, Grad je ukinuo porez na potrošnju, koji je iznosio 3% i do sada je ostvarivan u visini 1 do 1,2 milijuna kuna pa se taj porez ne naplaćuje od 1. siječnja.

Osim u kategoriji gospodarstva, ove ste se godine plasirali među pet najboljih po kvaliteti života. Po čemu je to Samobor jedan od najboljih gradova za život, što biste istaknuli kao najveće prednosti u odnosu na ostale, što to vi imate a drugi nemaju?

-Na neki način mi je žao što svoj gradonačelnički mandat nisam „okrunio“ priznanjem najboljeg grada za život jer duboko vjerujem da to Samobor jest. Samobor ima sve prednosti života uz velegrad, no nikada nije postao predgrađem Zagreba. Baš nasuprot, mnogi su Zagrepčani baš u Samoboru pronašli mjesto za miran i kvalitetan život. Zato Samobor iz godine u godinu i broji porast broja stanovnika. To se ponajprije vidi kod porasta interesa za vrtiće i škole, što pratimo izgradnjom novih objekata, odnosno dogradnjom postojećih. Što se tiče mjera kojima pomažemo našim sugrađanima, i tu smo postigli svojevrstan nadstandard. Primjerice, besplatne udžbenike nitko više i ne spominje, baš kao i božićnice i uskrsnice za umirovljenike, povećanje sredstava za stipendije iz godine u godinu, visoke naknade za opremu novorođenog djeteta… Cijene gradskih vrtića nisu se mijenjale 10 godina, a s 1.000 kuna po djetetu sufinancira se cijena privatnih vrtića, te već sedam obrta za čuvanje djece, dadilje. Naši su sugrađani navikli na visok standard, stoga se mi kao Gradska uprava moramo truditi vjerojatno i više no što je to slučaj negdje drugdje. Kad uspijemo riješiti jedan od ključnih, usudio bih se reći i najveći problem, javni gradski prijevoz, smatram kako će Samobor zaista biti najbolji kandidat za ovo priznanje.

Koji su Vam još ciljevi i ključni planovi do kraja mandata, što građani Samobora mogu očekivati od Vas u narednih pola godine?

-Godina za nama svakako nam je dala do znanja da su izazovi s kojima se suočavamo sve veći. Najprije pandemija s kojom se još uvijek borimo, a zatim i razorni potresi koji su nanijeli goleme štete. Samobor nije previše stradao, no i na našem području bilježimo oštećenja. Zahvaljujući dobroj situaciji i našim građanima mogli smo među prvima pružiti pomoć i to u iznosu od pola milijuna kuna gradovima koji su najviše pretrpjeli, Petrinji, Sisku i Glini, a pomoć svakodnevno na terenu pružaju i naše službe; vatrogasci, Crveni križ i Komunalac. Što se Samobora tiče, u pripremi su veliki projekti, radimo na dokumentaciji za besplatan javni gradski prijevoz, ustrojavanje samoborskog Veleučilišta, osigurali smo sredstva za izradu studije izvodljivosti izgradnje željezničke pruge Podsused-Samobor-Bregana.

 Najavili se da se više nećete kandidirati za gradonačelnika Samobora. Zbog čega ste donijeli tu odluku?

-Jako puno vremena posvećujem stranci, intenzivno radimo na obnovi njenog stvarnog identiteta, kao i obnovi onih vrijednosti radi kojih je nekada i bila u vrhu državne politike. Već dugo to radim, k tome vodim i jedan od najuspješnijih gradova u Hrvatskoj, a i saborski mandat iziskuje svoje. Dakle, sada sam poprilično “rastrgan” na više strana, od kojih je svaka drugačija i komplicirana, što nitko na dulji rok ne može izdržati. U svemu sam više od 12 godina, često sam radio, kako se kaže, i više od 100%, tako da je ta potrošnja neminovna. S druge strane, i zadovoljstvo je veliko. Nakon tri gradonačelnička mandata sada ću kao saborski zastupnik nastojati i nadalje svoj rad usmjeriti za dobrobit našega grada.

 S obzirom na tu odluku i da je ovo kraj Vaše ‘ere’ na čelu Grada Samobora, podvucimo crtu – što biste istaknuli kao svoja najveća dostignuća u proteklih 12 godina?

-Bilo je puno ideja i puno njih je i ostvareno. Uostalom, Samoborci su to pokazali dajući mi tri puta zaredom povjerenje na izborima za gradonačelnika, na što sam izuzetno ponosan. Došlo je vrijeme za promjene, jer Samoborci zaslužuju samo najbolje, a ja se više ne mogu u potpunosti posvetiti tom poslu. Puno smo toga uspjeli realizirati. Prvenstveno je tu prostor bivše vojarne koji je danas na korist svim našim građanima, a jedino što mu nedostaje je škola, no i na tome radimo. Otvorili smo najveći centar za mlade u Hrvatskoj, sagradili zgradu za naše vatrogasce, dječji vrtić, uredili zgradu MUP-a, prostore za udruge, gradska trgovačka društva, osim toga, potpuno smo obnovili zgradu Hrvatskog doma i kino dvoranu. Ulagali smo značajna sredstva u školske i vrtićke objekte, naglasio bih posebno izgradnju vrtića u vojarni, dugo očekivanu nadogradnju vrtića u Bregani, sportsku dvoranu kod OŠ Samobor, a osim toga i Sportsku dvoranu Samobor. Nadalje, cijelim nizom mjera olakšali smo našim građanima, među prvima smo uveli besplatne udžbenike, povećali naknade za djecu, osigurali božićnice i uskrsnice, a besplatan javni gradski prijevoz sve će to zaokružiti. Što se EU sredstava tiče, treba istaknuti izgradnju Malog tehnopolisa Samobor i sanaciju odlagališta neopasnog otpada Trebež. Mislim da smo ispunili veći dio izbornih obećanja, vidi se što je napravljeno, Grad je financijski stabilan i tko god ga u proljeće preuzme dočekat će ga konsolidirane financije i stabilnost funkcioniranja gradske uprave.

 Umjesto Vas, u utrku za novi mandat na čelu Grada ide Vaš zamjenik Željko Stanec. Koje su njegove ključne kvalitete i mislite li da ga građani prepoznaju dovoljno da bi mu dali povjerenje za vođenje grada?

-Samobor već 12 godina ima stabilnu vlast i nadam se da će ova politička opcija, odnosno koalicija HSS-a i SDP-a u Samoboru, ponuditi kontinuitet sa zajedničkim kandidatom za gradonačelnika Željkom Stancem, o čemu su pregovori u tijeku. Željko je u potpunosti spreman preuzeti Grad. Marljiv je, odgovoran, upućen u svaki „kamenčić i svaku rupu na cesti“, kako bi se reklo. Financije drži u malom prstu, a vjerujem kako to prepoznaju i naši građani. No, oni će to morati potvrditi na izborima. Radi se o iskusnoj ekipi, koja je pokazala da zna voditi Grad i držati ga u vrhu najboljih gradova za život po brojnim pokazateljima. K tome, pokazalo se da smo politički život u Gradu, bez obzira na međusobne različitosti stranaka, doveli do kulturne i civilizacijske razine koju u Hrvatskoj rijetko viđamo. I to je jedan od razloga što je Samobor takav kakav jest. Moji zamjenici Željko Stanec i Sanja Horvat Iveković zaista imaju veliko iskustvo i nadam se da će to u svibnju potvrditi.

Zamjenici gradonačelnika Željko Stanec i Sanja Horvat Iveković

Što očekujete od buduće gradske uprave u narednom mandatu, što još treba napraviti u Samoboru, gdje ima najviše prostora za napredak kako bi grad održao status jednog od najboljih i najpoželjnijih gradova za život i poslovanje u zemlji?

-Usudio bih se reći kako smo neke ključne projekte uspjeli realizirati, što se tiče vrtićkih i školskih objekata, izgradnje infrastrukture, obnove kulturnih i sportskih objekata. Sad je vrijeme za nadogradnju, povezivanje Samobora s gradovima u okruženju, ustroj visokoškolskog obrazovanja u gradu, obnovu i daljnji razvoj turizma. Što se samih investicija tiče, kroz tri godina ključne su: rekonstrukcija zgrade u bivšoj vojarni za potrebe školstva i dvorana, vrtić u Pavučnjaku, dvorana i dogradnja OŠ Milana Langa u Bregani te naravno, bazen koji Samoborci već dugo čekaju, a Gradska uprava od njega nije odustala, već će i taj projekt biti realiziran kad se ostvare svi potrebni preduvjeti. (Marija Pulić Drljača)