Razveselio me i podatak iz šibenskog rodilišta kako je u 2019. godini rođeno 60-ak djece više nego godinu prije. Sve su to lijepe vijesti koje nam daju vjetar u leđa te nas potiču da radimo još više, jače i bolje za naš grad.

Grad Šibenik u posljednjih je nekoliko godina, zahvaljujući strateškom planiranju i efikasnom korištenju EU fondova doživio potpunu transformaciju – od ratom oštećenog grada opterećenog problematičnim gospodarstvom razvili su se u turistički biser, grad pozitivnih trendova, poduzetništva i novih tehnologija… Što stoji iza ovako dobrih rezultata i kakvi su planovi za 2020. ispričao nam je gradonačelnik Željko Burić, inače jedini u povijesti grada koji je na izborima uspio izboriti dva mandata za redom.

G. Burić, kakva je 2019. godina bila za Grad Šibenik i koliko ste zadovoljni ostvarenim rezultatima? Jeste li realizirali sve što ste planirali?

– Protekla godina za grad Šibenik u svakom pogledu bila je iznimno uspješna. Pokrenuli smo velike infrastrukturne projekte, a tako ćemo nastaviti i u 2020. godini. S nestrpljenjem iščekujemo završetak radova na glavnom gradskom trgu Poljani, nastavljamo radove na revitalizaciji tvrđave sv. Ivana,  Centru za nove tehnologije i poduzetništvo Trokut te  ulaganja u gospodarstvo i visoko obrazovanje na području grada Šibenika. Iza nas je sjajna turistička sezona, u svakom promatranom statističkom pogledu naš grad je rastao… Razveselio me i podatak iz šibenskog rodilišta kako je u 2019. godini rođeno 60-ak djece više nego godinu prije. Sve su to lijepe vijesti koje nam daju vjetar u leđa te nas potiču da radimo još više, jače i bolje za naš grad.

Koje biste projekte iz prošle godine izdvojili kao najvažnije i zašto?

– Sve što radimo je dio velikog mozaika razvoja i preobrazbe Šibenika.  Poput domino efekta, investicije u turizmu i obnova naših tvrđava donijele su pozitivne trendove u gospodarstvu; jačanje malog i srednjeg poduzetništva, a porast turističkih i gospodarskih brojki potaknuo nas je na značajna ulaganja u komunalnu i prometnu infrastrukturu. Zbog toga smatram kako su svi projekti povezani i jednako važni. Međutim, ako bih baš morao izdvojiti jedan projekt, onda bi to bio početak gradnje studentskog doma na Palacinu. To mi je najdraži projekt, a poslije njega  Studij obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Kao ozbiljan grad koji osigurava ugodan život, moramo omogućiti i  mladim ljudima da se mogu školovati u vlastitom gradu. U proračunu za 2020. godinu  2,5 milijuna kuna predviđeno je za izgradnju studentskog doma Palacin, uz sredstva ostvarena kroz europski fond. Riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u Šibeniku koji će po završetku postati privremeni dom za čak 332 studenta, s naglaskom na studente u nepovoljnom položaju. Studentska generacija je pokretačka snaga svakog grada.

Grad Šibenik proteklih se godina etablirao kao primjer grada koji strateški i mudro koristi EU fondove zahvaljujući kojima ste napravili ogroman skok i profilirali se kao jedan od turističkih bisera… Koji je recept za ovakav uspjeh, što je bilo ključno da bi se postigli ovakvi rezultati?

– Šibeniku je upravo europski novac omogućio brži razvoj i ponosan sam što mogu reći da smo od planiranog realizirali svih 100 posto te smo jedan od uspješnijih hrvatskih gradova po pitanju povlačenja EU sredstava. Iako se ova sredstva najčešće povezuju s revitalizacijom  tvrđava, koristimo ih i u realizaciji drugih projekata značajnih za građane Šibenika i njegove okolice.

U planovima za razdoblje  do 2027. godine, posredstvom ITU mehanizma ‘zacrtali’ smo niz projekata koji će dodatno mijenjati vizuru Šibenika – obnovu kazališta, izmještanje vatrogasnog doma, izgradnju novog dječjeg vrtića, itd. Ključ za svaki uspjeh je predan rad i suradanja tima, a to je odlika i naše Gradske uprave.

U 2020. ste ušli s jednim od najvećih proračuna u povijesti – koji su ključni projekti koje planirate, u što će se najviše ulagati i na čemu je glavni fokus?

– 2019. godinu u financijskom smislu obilježit će veliki gradski projekti i investicijski ciklus kojim dominiraju ulaganja u infrastrukturu, gospodarstvo i visoko obrazovanje. Zbog toga je i proračun za iduću godinu investicijski i razvojni te imamo sreću da su trenutačno najvažniji gradski projekti podržani europskim i nacionalnim sredstvima za koja je Grad uspješno aplicirao. Zahvaljujući tim sredstvima te našim znanjem i ulaganjima, Šibenik je grad u kojem je ugodno živjeti, poslovati i obrazovati se, a poboljšanju tog statusa stremimo i u budućnosti.

Kakvi su planovi za ovu godinu kad su EU fondovi u pitanju, na koliko EU novca računate u proračunu i koji su ključni projekti?

– Glavni razlog porasta proračuna leži u velikom broju EU projekata koji ulaze u fazu izvršenja, a vrijednosno najznačajniji je započeti projekt revitalizacije tvrđave sv. Ivana, zatim izgradnja Centra za nove tehnologije i poduzetništvo Trokut, Hrvatski centar koralja na otoku Zlarinu te izgradnja infrastrukture u poduzetničkoj zoni Podi.

Hoće li u 2020. biti promjena, novih projekata ili mjera, kada je u pitanju demografija?

-Grad Šibenik je posljednjih godina zahvaljujući izdvajanjima za obrazovanje i pronatalitetne mjere, prepoznat i kao jedan od najpoželjnijih hrvatskih gradova za mlade obitelji. Već sam spomenuo projekt izgradnje studentskog doma, a posvećenost ulaganju u obrazovanje i nadarene učenike, Šibenik potvrđuje i kroz stipendije za koje je u  proračunu Grada osigurano 400 tisuća kuna. U proračunu je predviđeno i šest milijuna kuna za izgradnju novog Dječjeg vrtića Ljubica u gradskom predjelu Crnica koji će svojom opremljenošću i korištenjem ekološki učinkovitih tehnologija predstavljati svojevrsni nadstandard. Nakon što je u 2019. Šibenik podignuo visinu iznosa sufinanciranja djece upisane u privatne i vjerske vrtiće s dosadašnjih 700 na 900 kuna mjesečno po djetetu, osigurana su i sredstva s namjenom potpore roditeljima za novorođeno dijete. Šibenik će i u 2020. nastaviti s ovom vrijednom praksom. Značajni iskorak u pomoći roditeljima djece slabijeg imovinskog statusa predstavlja vijest da će se iz gradskog proračuna sufinancirati i kupnja radnih bilježnica i školskog materijala.

Kojim mjerama i projektima potičete gospodarstvo i jeste li zadovoljni poduzetničkom i gospodarskom slikom Šibenika?

– Šibenik gotovo više nema ni jedan otvoren gospodarski problem. Napravljen je strateški zaokret te smo se od grada teške industrije okrenuli malom i srednjem poduzetništvu. Grad danas više od trećine svojih prihoda generira upravo od gospodarskih djelatnosti usmjerenih na malo i srednje poduzetništvo. Kako sam ranije spomenuo, razvoj turizma i uspješna priča naših obnovljenih tvrđava potaknula je i gospodarsku djelatnost. Šibenik je oduvijek bio prepoznatljiv po metalskoj industriji, a danas smo sve poznatiji i po poslovnoj zoni Podi, najvećoj takve vrste Hrvatskoj, koju je i Agencija za investicije i konkurentnost proglasila najboljom u Hrvatskoj. Naši poduzetnici ovdje zapošljavaju preko 1500 radnika. Devedeset posto djelatnosti u zoni su proizvodna i servisna, a najviše je zastupljena strojna obrada metala, plastike i aluminija. Od izuzetne važnosti za daljnji razvoj zone je direktan spoj na autocestu i to pitanje Grad rješava u suradnji s Hrvatskim autocestama. Prema najavama iz Hrvatskih autocesta, u taj projekt se već ozbiljno krenulo i radi se potrebna dokumentacija.

Ove godine otvarate Centar za nove tehnologije i poduzetništvo Trokut. Koliko poduzetnika će u njemu naći svoj ‘dom’ i to će im sve biti na raspolaganju, te što od njega očekujete, na koji način bi on trebao pridonijeti poduzetničkoj slici grada i rastu gospodarstva?

-Po završetku radova Trokut će postati svojevrsni dom generacija 21. stoljeća koji će u potpuno opremljenim prostorijama i laboratorijima moći raditi, razvijati nove tehnologije i stjecati nova znanja. Ovaj projekt dio je ulaganja Grada Šibenika u nove generacije, u ljude koji shvaćaju da je budućnost Šibenika i Republike Hrvatske u razvoju novih tehnologija. U samom centru predviđeno je 28 funkcionalnih jedinica, fleksibilni prostori, Fab lab radionice, uredi, kabine i drugo. Centar za nove tehnologije i poduzetništvo „Trokut“ u svojem će se radu fokusirati na tri skupine ljudi: poduzetnike koji žele razvijati svoje startup projekte, djecu i mlade koji žele usvojiti najnovije informatičke vještine te poslovne timove koji posluju prema modelu Holliwork, spajajući rad i odmor na odabranoj lokaciji.

Uz obnovu tvrđave sv Ivan, krećete i u projekt gradnje žičare kojom ćete spojiti tu tvrđavu s već obnovljenom tvrđavom sv. Mihovila. U kojoj je fazi taj projekt i kada bi trebao biti realiziran?

– Grad Šibenik i Dalekovod projekt d.o.o. su, nakon provedenog postupka javne nabave, potpisali ugovor vrijedan 156.250 kuna o izradi idejnog projekta žičare koja bi povezivala tvrđave sv. Mihovil i sv. Ivan. Izgradnju žičara je Republika Hrvatska proglasila djelatnošću od strateškog interesa, što znači da je država pojednostavila izradu i ishodovanje dokumentacije za njih, a time i mogućnost financiranja preko EU fondova. Za nju bi se sigurno mogli dobiti europski novci, ali da bi došli do traženja novca, prije toga moramo imati dokumentaciju. Sad smo u toj fazi.

Što biste još istaknuli od važnih projekata koje planirate u ovoj godini za razvoj i podizanje kvalitete života u Šibeniku?

– Svakako je to nastavak radova na projektu Aglomeracija Šibenik. Riječ je o izuzetno kompleksnom projektu koji obuhvaća izgradnju i dogradnju kanalizacijske i vodovodne mreže grada Šibenika. Konkretno, planirana je izgradnja više od 50 kilometara mreže odvodnje i rekonstrukcija 35 kilometara mreže vodoopskrbe u šest naselja i 23 ulice. Koliko je projekt obiman svjedoči i njegova vrijednost, gotovo 400 milijuna kuna! Efekt ovog projekta, po njegovu završetku, za komunalnu infrastrukturu grada bit će nemjerljiv. Osim što će Šibenik na svom administrativnom području imati preko 98 posto korisnika spojenih na sustav odvodnje i pročišćavanja i pitku vodu, ovaj projekt znači i čišće more, smanjenje septičkih jama…Istovremeno ćemo svaku ulicu dodatno komunalno opremiti i urediti postavljajući novi asfalt, javnu rasvjetu i nogostup. (Marija Pulić Drljača)