Kada je riječ o turističkim sadržajima,  mi smo samo valorizirali sve ono što smo i imali. Imao je Šibenik svoje tvrđave i prije, no one su gotovo bile osuđene na propast. Umijeće je bilo sve to pokrenuti s mrtve točke. Nisam opterećen time tko je i kada bio nositelj kakve ideje. Priznanje svima koji su u njoj sudjelovali. Mi smo naslijedili i završili Tvrđavu sv. Mihovila, Tvrđavu Barone… Puno je muke bilo i oko Tvrđave sv. Ivana, no sada se na njoj intenzivno radi. Ono što građani Šibenika očekuju od izvršne vlasti je realizacija projekta i zato sam ponosan. U sedmoj godini mandata  mogu kazati da ne postoji ni jedan projekt koji nismo završili. Riješili smo sve takozvane crne točke u gradu. Naravno da su to prepoznali i privatni investitori kojima je ova gradska uprava uvijek bila partner.

Grad Šibenik jedan je od gradova koji je u proteklih sedam godina napravio ogroman napredak – pametnim planiranjem i korištenjem EU fondova Željko Burić i njegov tim grad su probudili iz gospodarske i opće letargije i pretvorili ga u  turistički biser, grad novih tehnologija i poduzetništva, jedan od najboljih gradova za demografiju i obrazovanje… O tome što je sve napravljeno i koji su planovi za preostalu godinu mandata razgovaramo sa gradonačelnikom Burićem.

G. Burić, za koji dan bit će otvorena i Poljana koja je bila među Vašim najviše rangiranim gradskim investicijama. Je li projekt ispao baš onako kako je planirano?

– Riječ je o projektu koji mi je posebno prirastao srcu, i to ne zbog povećanja broja parkirnih mjesta, što je u Šibeniku potreba, jer vozila danas diktiraju dinamiku modernog življenja, već zbog činjenice što će gradu biti vraćen njegov središnji trg te napravljen logistički centar za opskrbu gradske jezgre. Poljana je oduvijek bila i kao takva mora ostati središte grada. Stari Šibenčani su trg okružen Narodnom kavanom, zgradom kazališta i drugim institucijama napravili s ciljem da bude gradsko bilo života. Suvremeni čovjek ga je pretvorio u parkiralište koje je povremeno, kada bi se u prigodama ispraznilo, prljavo od crnih uljanih mulja i razbijenih kamenih ploča predstavljalo tužnu sliku narušenog digniteta i integriteta simbola grada. Kroz projekt Poljane vraćamo Šibeniku i njegovim građanima središnji trg.

Kada je riječ o toj investiciji, još je jedna karakteristika koja je izdvaja od ostalih – Europa je  prepoznala ovaj infrastrukturni projekt kao dio niza projekata koji rješavaju problem prometa u gradu Šibeniku a bili su financirani od strane EU kao Intermodal i Master plan urbane mobilnosti. Zato smo od EU fondova u okviru projekta Povećanje integrirane mobilnosti na području Grada Šibenika – povećanje broja putnika u javnom prijevozu ostvarili gotovo 74 milijuna kuna  bespovratnih europskih sredstava, za podzemno logistički centar s 256 parkirnih mjesta, parterno uređenje samog trga, prezentacija arheologije i rekonstrukcija obodnih prometnica, studiju o integriranom prijevozu te konačno dobiti vlastitu prijevozničku tvrtku s 11 niskopodnih autobusa za potrebe održavanja javnog gradskog prijevoza na 7 linija, kao i  popratnu opremu za uređenje 17 autobusnih stajališta.

Što biste istaknuli kao svoj najveći uspjeh i najveći napredak koji ste ostvarili za Grad Šibenik? Koji su Vam projekti  prirasli srcu i u kojima vidite dugoročnu korist za budućnost Šibenika?

– Projekt Batižele je  tip projekta kojega bi stavio na sam vrh, ili, po šibensku, „u glavu“ retrospektive svog rada iako je njegova osnovna karakteristika dugotrajni i mukotrpni uredski rad gradske administracije, koji javnost ne može vidjeti. To je priča oko koje smo se u gradskoj upravi angažirali doslovno od prvog tjedna 2013. godine, kad sam preuzeo odgovornost za grad, da bi je, uvjetno rečeno, u 2019. godini priveli kraju. Sama činjenica da su za razmrsivanje “gordijskog čvora” vezanog uz taj prostor, ne ulazeći u detalje o nagodbi s Inom i 22-godišnjoj blokadi računa tvrtke TEF, trebale čak tri odluke hrvatske Vlade, dovoljno govori o složenosti problema s kojim smo se uhvatili ukoštac. Riječ je o prostoru s kojim Šibenik nije raspolagao jer je bio “pokriven” hipotekama, odnosno založnim pravima i koji je, u pravnom smislu, bio osuđen da bude rastrgan i podijeljen među raznim vjerovnicima. Uspjeli smo ga oteti takvoj sudbini i osigurati sve preduvjete da zaista postane generator budućnosti razvoja grada. Bio je to sigurno najmanje vidljiv, a uvjerljivo najteži posao, k tomu i najpresudniji za budućnost grada Šibenika.  Ne treba zaboraviti da smo poduzeli i poduzimamo i ozbiljne zahvate u infrastrukturi koji će polučiti fantastične rezultate. Do 2021. godine, naime, grad Šibenik na svom administrativnom području većem od 570 četvornih kilometara imat će više od 98 posto kućanstava spojenih na sustav pročišćavanja i isti postotak kućanstava s tekućom vodom. Kad tome pridodate priču o garažama koje rješavaju problem prometa u stajanju, rekonstrukciju svih glavnih gradskih prometnica kroz projekt Aglomeracije, suvremene prometne čvorove na ulazima u grad, rad na projektu funkcionalnog povezivanja svih gradskih četvrti, da ne spominjem kilometre nogostupa, pješačkih prijelaza, autobusnih ugibališta i slično… onda je jasno o kolikom je poslu riječ.

Kada je riječ o turističkim sadržajima,  mi smo samo valorizirali sve ono što smo i imali. Imao je Šibenik svoje tvrđave i prije, no one su gotovo bile osuđene na propast. Umijeće je bilo sve to pokrenuti s mrtve točke. Nisam opterećen time tko je i kada bio nositelj kakve ideje. Priznanje svima koji su u njoj sudjelovali. Mi smo naslijedili i završili Tvrđavu sv. Mihovila, Tvrđavu Barone… Puno je muke bilo i oko Tvrđave sv. Ivana, no sada se na njoj intenzivno radi. Ono što građani Šibenika očekuju od izvršne vlasti je realizacija projekta i zato sam ponosan. U sedmoj godini mandata  mogu kazati da ne postoji ni jedan projekt koji nismo završili. Riješili smo sve takozvane crne točke u gradu. Naravno da su to prepoznali i privatni investitori kojima je ova gradska uprava uvijek bila partner. Poticali smo sve ono što je bio interes grada i rezultat toga je niz privatnih investicija koje su dale sadržaj i za šibenski turizam. Grad, konkretno, potiče gradnju malih luksuznih hotela u kojima, po riječima turista, gost živi grad. Palača Divnić, palača Marenzzi, palača Galbiani… prostor na Meduliću s tim palačama do prije tri-četiri godine je bio primjer derutnosti i propasti. Sada sve palače imaju svoj smisao i sadržaj, u njima ljudi rade. Želja mi je da takva budućnost bude i za hotel “Krka”. Ne ulazim u strukturu vlasništva nad njim, ne zanimaju me imovinski odnosi u svemu tome, ali me zanima da hotel “Krka”, uz sjajni hotel “Bellevue”, bude ponovno ponos Šibenika.

Novcem iz EU fondova ste napravili čudo s revitalizacijom tvrđava koje su postale svjetska turistička atrakcija i od Šibenika napravili novi turistički biser. Kakva će biti ova sezona, imate li neke nove adute za privlačenje turista u ovim post-korona vremenima?

– U svijetlu poznatih okolnosti, stvarno je nezahvalno prognozirati kakva će biti ovogodišnja turistička sezona.  No, moram istaknuti kako mi u Šibeniku ionako ne težimo masovnom turizmu već smo se opredijelili za smislen i planski strateški razvoj, kako bismo održali ravnotežu između turizma i očuvanja svog identiteta, pritom neprestano podižući standard naših sugrađana. Veselim se činjenici što smo se visoko popeli na ljestvici najuspješnijih turističkih destinacija i što se naša strategija pokazala uzornom. Uvjeren sam da tu poziciju pandemija neće ozbiljnije ugroziti. Sve smo prepoznatljiviji i u segmentu kongresnog turizma, grad se pozicionirao i kao važno odredište na svjetskoj nautičkoj karti, a s Martinskom smo postali nova ljetna festivalska destinacija. Šibenik na vlastitoj baštini gradi svoju budućnost pa je turistički uzlet grada za kojega sam siguran da će se u post-korona razdoblju nastaviti rezultat valorizacije njegovih bogatih kulturnih i prirodnih resursa, a napose povijesnog nasljeđa koje ima posebnu ulogu i važnost u šibenskom identitetu. Zato ne čudi što većina naših gostiju kao motiv dolaska u Šibenik ističe upravo te vrijednosti. Kako je to sada aktualno, možemo tim vrijednostima pridodati i činjenicu što je naš grad korona-free područje. I to je prvorazredni adut za privlačenje gostiju. Što se tiče tvrđava koje ste spomenuli, one Šibeniku daju jedinstvenu vizuru. One su naš ponos i naše nasljeđe, pa u fokus stavljamo njihovo očuvanje i daljnji razvoj.  Od prošlog ljeta omogućen je i pristup brodom do jedine šibenske morske tvrđave, Tvrđave sv. Nikole, drugog šibenskog UNESCO spomenika, a od kraja 2021. godine u funkciji bi trebala biti i Tvrđava sv. Ivana, gdje će posjetitelji imati priliku iskusiti jedinstveni doživljaj tradicionalne večere iz vremena nastanka tvrđave, vizualno obogaćen 3D video kartografskim prikazom. I to će biti naš novi adut. Projekt revitalizacije tvrđave vrijedan je 49 milijuna kuna, Šibenik je povukao iz EU fondova glavninu sredstava – čak 41 milijun kuna.

Imate najveću gospodarsku zonu u zemlji koju sad dodatno opremate i ulažete gotovo osam milijuna kuna. Što će to značiti za zonu, na koliko novih investitora i radnih mjesta računate?

– Infrastrukturnim opremanjem Poduzetničke zone Podi stvorit će se preduvjeti za nova ulaganja domaćih i stranih tvrtki. Također i povećati aktivacija zone što će pridonijeti dolasku novih investitora, daljnjem rastu i razvoju gospodarstva na području Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije kroz povećanje prihoda i generiranje novih radnih mjesta. Zona Podi se i do sada u dva navrata kitila prestižnom titulom najbolje poduzetničke zone u Hrvatskoj, a na visoku poziciju posebno će moći računati nakon uređenja prometnica, elektrokomunikacijske infrastrukture, javne rasvjete, vodovodne i odvodne mreže te zelenih površina.  Grad je nedavno raspisao natječaj u kojemu je potencijalnom investitoru ponudio parcelu površine 10 tisuća četvornih metara, prije koju godinu su na Podima prodane  parcele tvrtkama Sapunoteka i IDS, pripremala se proizvodnja u hali obrta Korni, otvorene su nove proizvodne  hale tvrtki Skelin Mont i Termes Podi. Prema tome, interes ulagača je stalno prisutan. Dodatan argument za nove investicije bez sumnje je i najava Hrvatskih autocesta (HAC) da će zona  najkasnije za dvije godine dobiti  izravan spoj na autocestu A1, vrijedan 42 milijuna kuna, koji će u potpunosti financirati Hrvatske autoceste.

Kojim mjerama privlačite investitore i podupirete poduzetnike, koliko ste do sada izdvojili, odnosno  koliko godišnje izdvajate?

– Razne su mjere na raspolaganju šibenskim poduzetnicima – od poticanja samozapošljavanja, sufinanciranja kamata, oslobađanja plaćanja raznih davanja na neko razdoblje do besplatnih savjetodavnih usluga. Za male i srednje poduzetnike na raspolaganju je i novac iz fondova EU, za što su natječaji skoro stalno otvoreni. Spomenut ću, na primjer, projekt Rosie iz programa Interreg Central Europe koji traje posljednje tri godine, a usmjeren je na jačanje sposobnosti malih i srednjih poduzeća da razviju i primjenjuju inovacije i kreativna rješenja u vlastitom poslovanju. Šibensko gospodarstvo počiva upravo na malom i srednjem poduzetništvu koje je najprisutnije na Podima.  Konkretno, danas u zoni imamo 40-ak poduzetnika s pogonima što u radu, što u izgradnji, tri su nova gradilišta, i  oko 1400 zaposlenih.  Osim daljnjeg razvoja Poda, želja nam je biti potpora mladim poduzetnicima. Zbog toga smo u samom srcu šibenske gradske jezgre pokrenuli Urbani inkubator, svojevrsni trust mladih poduzetnika i kreativaca koji dijele poslovni prostor i dio su co-working kulture. Mladim ljudima pomažemo da, što je moguće bezbolnije, započnu svoje prve poduzetničke korake i uđu u svijet realnog sektora. Urbani inkubator, koji poduzetnicima početnicima nudi svu potrebnu opremu za rad, nadopunjuje se s aktivnostima koje provodi Urbani centar. Riječ je o projektu čiji je cilj poboljšati poduzetničku klimu i educirati mlade ljude o mogućnostima koje im se nude, i to kroz besplatne edukacije. Iskorak u razvoju inovativne poslovne infrastrukture napravili smo i kroz projekt Centra za nove tehnologije i poduzetništvo Trokut, za koji smo uspješno povukli 20 milijuna kuna bespovratnih sredstava Europske unije. Otvorit će se za koji dan.

Ulazak u zadnju godinu mandata obilježen je krizom zbog korone… Kako se s njom nosite i što ona znači za funkcioniranje grada i gradske projekte, koliko Vam je poremetila planove?

– Gradska uprava i ustanove su se, rekao bih,  vrlo brzo prilagodile novonastalim okolnostima, pa smo zahvaljujući brzoj i dobroj reakciji, kao i, ubrzo se pokazalo, kvalitetnim odlukama,  prošli gotovo neokrznuto. Mogu kazati da smo uspostavili sustav koji se može nositi s  krizom. S jedne strane zadržali smo potrebnu razinu odgovornosti i samosvijesti, a s druge strane nastavili sa svim započetim projektima. Zapravo, ni jedan naš projekt zbog krize nije stao. Radovi na projektu Aglomeracije su napredovali brže nego ikad, gradilo se parkiralište Poljana, projekt Trokut, studentski dom… Kriza nam, da skratim priču, nije poremetila planove a to  je rezultat zavidne discipline i angažmana cijelog lokalnog sustava.

Kako  je Grad pomogao poduzetnicima i građanima u kriznom razdoblju?

– Obrtnicima i poduzetnicima koji u kriznim mjesecima nisu radili, Grad Šibenik je otpisao najam poslovnih prostora u svom vlasništvu,  najam javnih površina,  komunalnu naknadu, porez na potrošnju, a po odluci resornog ministarstva i spomeničku rentu. S Obrtničkom komorom je dogovoreno  da će se ostalim obrtnicima i poduzetnicima koji su radili u otežanim okolnostima  omogućiti da nabrojene obveze plate  s odgodom od godine dana bez pripisivanja kamate i pokretanja ovršnih postupaka.  Sve te mjere su donesene s ciljem pomoći  obrtništvu i poduzetništvu u teškim okolnostima, a da pritom nije dovedeno u pitanje normalno funkcioniranje gradskih odjela i službi kako bi mogle biti na usluzi svim svojim građanima.

Grad Šibenik je ušao u samo finale našeg velikog izbora za najbolji grad na području demografije i obrazovanja. Kako ste zadovoljni demografskom slikom grada i jeste li na tom planu uspjeli postići neke rezultate?

– Demografska slika sve je bolja. Evo i primjera: u siječnju ove godine u rodilištu naše bolnice rođeno je 70 beba, čak 28 više nego 2019., a to svakako raduje. Vjerojatno u tome svoju ulogu imaju i poticajne mjere gradske uprave iako, naravno,  nisu toliko presudne u donošenju odluke da se rađa i podiže više djece. Stvar je puno kompleksnija, a veće naknade za novorođenu djecu nisu ključne, premda imaju svoje značenje. Grad je prije dvije godine povećao novčanu pomoć roditeljima za prvorođeno dijete s 1200 na 1500 kuna, a za drugorođene bebe s 1400 na 2000. Nadalje, obitelji koje dobiju treće i svako sljedeće dijete uživaju novčanu pomoć od 21 tisuću kuna, a isplaćuje se jednom godišnje do djetetove sedme godine, u mjesecu kada je rođeno. Ipak, najbolja je demografska mjera, ono što je svima poznato, a to su siguran posao, stambeni kvadrati, te mogućnost školovanja i razmjerno ugodnog života u nekoj sredini. U Šibeniku je to sve bolje i rekao bih da mladi ljudi, kojih je dosta u gradu, to i osjećaju. Više novorođene djece ohrabruje i veseli, kao i podatak da se pozitivni trend nastavlja i u ovoj godini. Osim tih mjera, lani je također povećan iznos za sufinanciranje vrtićke naknade djeci upisanoj u privatne i vjerske vrtiće, sa 700 na 900 kuna mjesečno, čime su izjednačena s polaznicima gradskih predškolskih ustanova, a u dvije osnovne škole čiji je osnivač Grad organiziran je produljeni boravak učenika prvog i drugog razreda.

Kad je obrazovanje u pitanju, postajete sveučilišno grad, gradite veliki kampus… Hoćete li do kraja mandata ostvariti sve to što ste planirali na tom polju?

– Iako Grad Šibenik stoji iza njega, ali nije i formalni nositelj projekta,  jedna od značajnih investicija za Šibenik vezana je uz studentski dom na Palacinu. Riječ je o projektu vrijednom 85 milijuna kuna koji sa 79,6 milijuna kuna sufinancira Europska unija, a bit će završen za otprilike godinu dana. Studentski dom imat će 174 sobe s 332 kreveta i sve ostale studentima potrebne sadržaje.  Njegovom realizacijom učvrstit će se visokoobrazovni sustav, jedan od razvojnih kamena temeljaca grada. Izgradnjom studentskog doma posredstvom Studentskog centra, naime, polako ali sigurno jačamo strukturu visokoobrazovnih ustanova u gradu Šibeniku – Veleučilišta i veleučilišnih, kao i sveučilišnih studija. Ako uzmete u obzir lokaciju današnjeg Studija energetike i obnovljivih izvora, činjenicu da smo započeli proceduru dobivanja između 35 i 36 tisuća četvornih metara bivše vojarne “Ante Jonjić”, koja se nalazi nasuprot Vrnaže, odnosno u susjedstvu budućeg studentskog doma, te tomu pridodate blizinu zgrade Centra za nove tehnologije i poduzetništvo “Trokut”, koja će biti uskoro otvorena, onda smo na tom impresivnom prostoru već  formirali budući studentski kampus. On će otvoriti novu perspektivu mladim generacijama koje se žele školovati u Šibeniku. Do kraja mandata ostvarit ću sve što sam planirao, pa i više, ali će se završeno i ono što će se tek završiti dugoročno pozitivno reflektirati na status grada Šibenika kao studentskog središta.

Grad Šibenik je vrlo poduzetan, kad je riječ o „izvlačenju“ europskog novca. Imate li još projekata spremnih za apliciranje na natječaje EU?

– Naš tim “fondovaca” u gradskoj upravi je iznimno uspješan u apliciranju na europska sredstva, no rekao bih da je u cijeloj priči presudna suradnja i funkcioniranje svih upravnih odjela Gradske uprave. Tako je, recimo,  za Centar koraljarstva na Zlarinu osigurano 13,3 milijuna kuna, za Centar “Trokut” 20 milijuna kuna, a za studentski dom dodatnih 80 milijuna kuna. Aglomeracija Šibenik sufinancira se s 272 milijuna kuna, poduzetnička zona s milijun eura, a tu je još niz projekata za koje smo ostvarili 10 tisuća do 100 tisuća eura. Upravo nam je europski novac omogućio brži razvoj grada i ponosan sam što mogu reći da smo od planiranog realizirali svih 100 posto te smo jedan od uspješnijih hrvatskih gradova s obzirom na povlačenja EU sredstava. Međutim, tu nemamo namjeru stati. U planovima za razdoblje do 2027. godine, posredstvom ITU mehanizma “zacrtali” smo cijeli niz projekata koji će nadalje mijenjati vizuru Šibenika – obnovu kazališta, izmještanje vatrogasnog doma, izgradnju novog dječjeg vrtića, naručili smo projekt rekonstrukcije plaže na Jadriji… Puno se, dakle, ulaže i gradi, a puno toga je još pred nama.

Što građani Šibenika još mogu očekivati u idućih godinu dana do lokalnih izbora?

– Centar grada dobit će  multifunkcionalnu dvoranu Kuća umjetnosti Arsen. Dvorana  će upravljati Javna ustanova Tvrđava kulture, a praktički će to biti i kinodvorana, i koncertna dvorana, i konferencijska dvorana i kazališna dvorana, ali će biti i mjesto za male koncerte. Između ostalog, gledalište s 350 mjesta u kratkom vremenu moći će se potpuno razmontirati, odmaknuti i dobit ćemo veliki slobodni prostor. Time će se niz zbivanja moći održati u gradu, a ne u nekakvim kapacitetima u periferiji. Obnovit ćemo i hortikulturu i infrastrukturu perivoja Roberta Visianija. S vremenom smo zaboravili da je naš gradski đardin, uz visoku, imao i takozvanu nisku rasvjetu. Umjesto šljunka kojim su posute staze pronaći ćemo neko sretnije rješenje u vidu  nekog prirodnog, ali poroznog materijala kojega  kiša, s obzirom na konfiguraciju parka i pad, ne bi isprala, a da se ujedno ne bi pravio “slap” prema rivi.  Aglomeracija  će sasvim sigurno označiti infrastrukturni preporod, a građani će uskoro zaboraviti razdoblje kopanja i teških strojeva, prometnih restrikcija i čepova jer će ih zasjeniti javna rasvjeta, nogostupi, pješačke staze, suvremena križanja i sve blagodati urbanog standarda. (Marija Pulić Drljača)