Uz Umag i Čakovec, koji brane svoje titule najboljih gradova u kategoriji srednjeg i velikog grada, u finale su ušli Bakar, Cres, Krk, Novigrad i Supetar (mali gradovi), Kutina, Labin, Poreč i Rovinj (srednji) i Bjelovar, Pazin, Šibenik i Velika Gorica (veliki gradovi)

Pripreme i analitika temeljem koje ćemo 4. 10. u Šibeniku, u sklopu zajedničkog projekta Najbolji grad kojeg smo prošle godine pokrenuli zajedno sa Hanza mediom i agencijom Ipsos, izabrati najbolje hrvatske gradove na području gospodarstva, obrazovanja, kvalitete života, te korištenja EU fondova u samoj su završnici, pa danas krećemo s objavom finalista. Prva je na redu kategorija  ‘obrazovanje i mladi’ u kojoj svoju titulu najboljih ove godine brane Umag i Čakovec, koji su ponovo ušli u najuži krug za ovu nagradu.

S Čakovcem će se u konkurenciji velikih gradova natjecati Bjelovar, Pazin, Velika Gorica i Šibenik, dok Umagu, u konkurenciji srednjih gradova, konkuriraju Rovinj, Poreč, Labin i Kutina.

U preostaloj, trećoj konkurenciji malih gradova u najuži izbor najboljeg grada za obrazovanje i život mladih ušli su Bakar, Cres, Krk, Novigrad i Supetar. To znači da ćemo ove godine dobiti novog pobjednika u ovoj kategoriji za male gradove, jer lanjskog pobjednika Paga nema u završnom izboru.

Prilikom rangiranja gradova korišten je, prije svega, izračun proračunskog izdvajanja gradova za obrazovanje, mlade i socijalnu politiku. Zatim je, među ostalim, u izračun uzeto prosječno izdvajanje za stipendije i školarine i broj djece po odgajatelju u vrtiću kao pokazatelj standarda u vrtićima.

Među bitnijim kriterijima za rangiranje gradova u konkurenciji obrazovanje i mladi vrednovali su se I  broj učenika po nastavniku u osnovnim školama te iznos porodiljnih naknada po novorođenome. Na svaki od spomenutih pokazatelja gradova primijenjen je njihov indeks razvijenosti kako ga izračunava službena statistika.

Čakovec je, tako, izborio završnicu izbora najboljeg grada za obrazovanje i život mladih, među ostalim, jer 39 posto gradskog proračuna izdvaja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade. Osigurao je, među velikim gradovima, i najviši iznos stipendija i školarina po stanovniku od 73 kune. Sjedište Međimurske županije svrstalo se i među deset gradova s najboljim omjerom učitelja i učenika u zemlji, s omjerom 10,7 učenika na učitelja.

Bjelovar je u spomenuti uži izbor ušao, među ostalim, zahvaljujući izdvajanju od 48 posto iz gradskog proračuna za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade. Uz to, plasirao se među deset gradova s najvišim izdvajanjem za porodiljne naknade, od 596 kuna za novorođenog.

Sjedište Istarske županije, Pazin, ima među županijskim središtima i većim gradovima u zemlji najveći udio u gradskog proračunu po pitanju izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade, od 53,23 posto proračuna. Među tri je grada, u ovoj konkurenciji, s najboljim pokazateljem iznosa stipendija i školarina, od 48 kuna,  po stanovniku. Pazin je i među tri veća grada s najboljim pokazateljima omjera odgojitelja i djece u vrtiću, s omjerom 5,9 djece na odgajatelja, te iznosu porodiljne naknade, od 3878 kuna, po novorođenome.

S osiguranom proračunskom porodiljnom naknadom od 4093 kuna za novorođenoga, Šibenik ima najviši iznos te vrste demografskog poticaja među velikim gradovima. Centar Šibensko-kninske županije među najboljim je većim gradovima po pitanju omjera zaposlenih u vrtićima i školama. U šibenskim vrtićima omjer osoblja i djece je  6,5 djece na odgajatelja, a u školama 6,5 djece na učitelja.

 Šesti grad po broju stanovnika u zemlji, Velika Gorica, u vrhu je najvećih gradova po proračunskim izdvajanima za socijalnu politiku i mlade i porodiljne naknade. Iz velikogoričkog proračuna 44 posto prikupljenih prihoda odlazi na mjere socijalne politike i poboljšanja standarda života mladih, dok je prosječno isplaćena porodiljna naknada 1497 kuna po novorođenome. Kad je u pitanju omjer učenika i osoblja u školama, Velika Gorica je najbolji veći grad u zemlji, s omjerom 5,7 djece na odgajatelja.

Kutina među gradovima srednje veličine u zemlji, od deset tisuća do 35 tisuća stanovnika, ima najveći udio izdvajanja iz proračuna za socijalnu politiku i mlade, s 51 posto udjela. Za ulazak u najuži krug kandidata za najbolji grad srednje veličine u kategoriji obrazovanje i mladi, Kutinu je preporučilo i izdvajanje od 27 kuna po stanovniku za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade, kao i odnos učenika i osoblja u školama u omjeru 10,2 učenika na učitelja.

Uz respektabilan udio proračunskog izdvajanja za socijalnu politiku i mlade od 38 posto, Labin je završnicu izbora najboljeg srednje velikog grada u kategoriji obrazovanje i mladih uvrstilo, među ostalim, 1464 kuna prosječne porodiljne naknade za novorođene i prosjek isplaćene stipendije i školarine od 91 kune po stanovniku.

Umag će braniti spomenuti naslov adutima kao što su proračunsko izdvajanje za socijalnu politike i mlade od 35 posto, prosjek isplaćene stipendije i školarine iz gradskog proračuna od 35 kuna po stanovniku te isplaćene porodiljna naknada od 1.829 kuna po novorođenome. Pokazatelji obrazovne politike lanjskog pobjednika ovog izbora također su u vrhu među gradovima srednje veličine. Umaški omjer djece i djelatnika u vrtićima je 5,2 polaznika na odgajatelja, dok je u školama omjer desetero djece na učitelja. I po udjelu visoko obrazovanih u stanovništvu, Umag je među najrazvijenijim sredinama u zemlji. Svaka sedma osoba u tom istarskom gradiću je visokoobrazovana.

Poreč je u prošlogodišnjem izboru najboljih gradova odnio pobjedu za kvalitetu života u konkurenciji gradova srednje veličine, ali je i lani konkurirao za najboljeg u kategoriji obrazovanje i mladi. Među ostalim, porečki aduti u demografskoj, obrazovnoj i socijalnoj politici su izrazito povoljan udio visoko    obrazovanih u strukturi stanovništva (svaki šesti Porečanin je visoko obrazovan), udio proračunskog izdvajanja za socijalnu politiku i mlade od 40 posto te proračunske porodiljne naknade od 1515 kuna za novorođenoga.
Kvintet kandidata za najbolji grad u konkurenciji obrazovanje i mladi zatvara Rovinj koji, među ostalim, ima najbolji pokazatelj isplaćenih stipendija i školarina iz proračuna među gradovima srednje veličine, od 127 kuna po stanovniku. Isto tako, među deset su najboljih gradova u svojoj konkurenciji i po broju odgajatelja u vrtićima (na petero djece dolazi jedan odgajatelj), kao i po omjeru ‘školaraca’ i osoblja u školama, s odnosom od devet učenika na učitelja.


Izbor najboljeg malog grada, do deset tisuća stanovnika, u kategoriji obrazovanje i mladi ove godine biti će specifičan po tome što su u najužem izboru od pet kandidata, čak tri otočka grada, Krk, Cres i Supetar.

Kada im se pridodaju preostali kandidati Novigrad u Istri i Bakar u Primorsko-goranskoj županiji, pa usporede osnovni pokazatelji za rangiranje, može se kazati da najveći udio u proračunu za socijalnu politiku i mlade ima Krk (oko 28 posto), najveću porodiljnu naknadu Bakar (3694 kune), najbolji omjer isplaćenih školarina i stipendija i stanovništva Cres (125 kuna), a najpovoljniji omjer vrtiće djece i osoblja u vrtićima Novigrad, s odnosom od četvero djece na jednog odgajatelja.


Podatak da u konkurenciji za najbolji mali grad u kategoriji obrazovanje i mladi nema nijedne sredine iz kontinentalnog dijela države nije slučajan. I lani su u ovom i u drugim kategorijama izbora nagrade Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos za najbolje gradove prevladavali gradovi i gradići u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Kakav će točno odnos između jadranske i kontinentalne Hrvatske biti po pitanju osvojenih nagrada za najbolje gradove, biti će poznato kada se, kroz desetak dana, proglase pobjednici. (Vedran Marjanović, Jutarnji list)