Među 190 europskih gradova, koliko je ocijenjeno u projektu Cultural and Crative Cities Monitor 2019. je i pet hrvatskih – Osijek, Pula, Rijeka, Split i Zagreb. U XL kategoriji Zagreb je na 32. mjestu, a u S i M skupini Pula je 27., Osijek 69., Split 71., dok je Rijeka zauzela 76. mjesto od ukupno 87 gradova u konkurenciji

Početkom listopada Europska komisija je objavila rezultate svog velikog projekta pod nazivom „Cultural and Creative Cities Monitor 2019“ (C3 Monitor), u kojem prema brojnim kvantitativnim i manjim dijelom kvalitativnim pokazateljima, ocjenjuje kulturni i kreativni potencijal europskih gradova.

Taj je potencijal, prema mišljenju provoditelja projekta, iznimno važan i za sveukupni potencijal grad(ov)a, a time i čitavog prostora EU-a, odnosno pokretač je gospodarskog napretka i socijalne kohezije. Naime, prema podacima Europske komisije, Kulturna i kreativna industrija (CCIs) zapošljava na razini EU-a više od 12 milijuna ljudi, što čini 7,5% ukupno zaposlenih te sudjeluje s više od 4% u ukupnom BDP-u.

Ovo je inače drugi takav projekt, nakon početnog koji je bio 2017. godine, i u njemu je ocijenjeno čak 190 gradova iz svih zemalja članica EU te Norveške i Švicarske. Među tih 190 gradova, pet ih je iz Hrvatske i to (abecednim redom): Osijek, Pula, Rijeka, Split i Zagreb.

Više je određujućih kriterija za sudjelovanje u ovom projektu, a isključivi su da grad premašuje 50 tisuća stanovnika te da ima vjerodostojne statističke i druge podatke potrebne za evaluaciju.

Istraživanjem su tako obuhvaćeni svi gradovi, njih 67 koji su od 1985. godine bili ili su nominirani za Europske prijestolnice kulture. Sljedeća 64 grada odabrana su prema kriteriju da su dijelom UNESCO-ve zaštićene kulturne baštine, i konačno još 59 gradova po kriteriju da se u njima održavaju najmanje dva međunarodna kulturna festivala godišnje. Gradovi su, prema broju stanovnika, podijeljeni u četiri skupine (do 250 tisuća stanovnika – S i M, 250-500 tisuća – L, 500 tisuća – milijun – XL, te gradovi s više od milijun stanovnika – XXL).

Ocjenjuje se 29 pokazatelja relevantnih za devet dimenzija koje odražavaju tri glavna područja kulturne i kreativne vitalnosti gradova.

Tri glavna područja koja se ocjenjuju su:

1) Kulturna živost (Cultural Vibrancy) sadrži dvije dimenzije: Kulturni prostori i sadržaji (broj kina, kazališta, muzeja i galerija, koncertnih dvorana i gradskih znamenitosti), te Sudjelovanje u kulturi i atraktivnost (broj noćenja turista, kino gledatelja, muzejskih posjetitelja i zadovoljstvo ponuđenim kulturnim sadržajima).

2) Kreativno gospodarstvo (Creative Economy) sadrži tri dimenzije: Radna mjesta temeljena na kreativnosti i znanju ( postotak zaposlenih u umjetnosti, kulturi i zabavi, u medijima i komunikaciji,  te u ostalim kreativnim sektorima), Intelektualno vlasništvo i inovacije (trogodišnji prosjek ICT patentnih prijava i trogodišnji prosjek tzv. Community design applications), te  Novootvorena radna mjesta u kreativnim sektorima (broj otvorenih radnih mjesta u novim tvrtkama za umjetnost, kulturu i zabavu, broj otvorenih radnih mjesta u novim tvrtkama koje se bave medijima i komunikacijom te broj otvorenih radnih mjesta u novim tvrtkama koje se bave ostalim djelatnostima u kreativnom sektoru).

3) Poticajno okruženje (Enabling Environment) sadrži četiri dimenzije:  Ljudski potencijali i obrazovanje (broj diplomanata na kolegijima iz umjetnosti i humanističkih znanosti, Informacijske i komunikacijske tehnologije te Prosječna ocjena (ranking) sveučilišta prema četiri različite sveučilišne ljestvice: QS, Shanghai, Leiden i Times),  Otvorenost, tolerancija i povjerenje (postotak stranih diplomanata u odnosu na ukupan broj diplomanata na sveučilištima, postotak rođenih u inozemstvu od ukupnog broja stanovništva, te postotak stanovništva koji se bezrezervno slaže s tvrdnjama: „Prisutnost stranaca je dobra za ovaj grad’“ i ‘Stranci koji žive u ovom gradu dobro su integrirani’…), Lokalne i međunarodne veze (prometna povezanost), te Kvaliteta upravljanja, gdje se ocjenjuje kvaliteta vlasti u tri područja javnih usluga: obrazovanje, zdravstvo i provedba zakona.

Najbolji: Pariz, Copenhagen, Zurich i Bern

Sveukupni pobjednik, a time naravno i u skupini gradova iznad milijun stanovnika jest Pariz sa sveukupnim indexom 66. Zanimljiv je podatak da u dimenziji Radna mjesta temeljena na kreativnosti i znanju Pariz ima maksimalni indeks 100 za sva tri pokazatelja. Najlošiji, pak, rezultat ima u području Poticajnog okruženja, osobito prema pokazatelju Postotak stanovništva koji se bezrezervno slaže s tvrdnjom: ‘Stranci koji žive u ovom gradu dobro su integrirani’, gdje mu je indeks samo 6,7.

U skupini XL pobjednik je Copenhagen s indexom 46,8, a Zagreb je s indeksom 21 na 32. mjestu od ukupno 41 grada u ovoj skupini. Za razliku od Pariza, Zagreb najbolji rezultat ima upravo u području Poticajnog okruženja, gdje prema pokazatelju „Postotak stanovništva koji se bezrezervno slaže s tvrdnjom: ‘Stranci koji žive u ovom gradu dobro su integrirani’“ ima indeks 76,7. Treba reći da je ovaj pokazatelj kvalitativan, a ne kvantitativan odnosno nije točno mjerljiv. Najmanji indeks 1 ima prema pokazatelju „Trogodišnji prosjek ICT patentnih prijava“.

U skupini L od 42 grada pobjednik je Zurich s indexom 49,3, a slijede ga Firenca, Karlsruhe, Venecija itd. U ovoj skupini nema naših gradova.

U najbrojnijoj S i M skupini ukupno je vrednovano 87 gradova, među njima i četiri iz Hrvatske. Najbolji rezultat ostvario je Bern s indexom 46,9. Od naših gradova uvjerljivo najbolji rezultat je ostvarila Pula te je s indexom 25,6 zauzela vrlo dobro 27. mjesto. Najbolji rezultat ima u području Intelektualno vlasništvo i inovacije, gdje za pokazatelj Trogodišnji prosjek ICT patentnih prijava ima indeks od 84,1.

Osijek je s indexom 19 na 62. mjestu ove skupine. Najbolji rezultat ima, kao i Zagreb u području Poticajnog okruženja, gdje prema pokazatelju „Postotak stanovništva koji se bezrezervno slaže s tvrdnjom: ‘Stranci koji žive u ovom gradu dobro su integrirani’“ ima i identičan indeks 76,7.

Split je s indexom 17,7 na 71. mjestu. Najbolji rezultat ima, kao i Osijek i Zagreb u području Poticajnog okruženja, gdje prema pokazatelju „Postotak stanovništva koji se bezrezervno slaže s tvrdnjom: ‘Stranci koji žive u ovom gradu dobro su integrirani’“ ima identičan indeks 76,7.

Najslabiji rezultat s indexom 15,9 ostvarila je Rijeka i nalazi se na samom začelju, točnije na skromnom 76. mjestu od 87 gradova u ovoj skupini. Već standardno najbolji rezultat, koji potkrjepljuje tezu da je ovdje za sve hrvatske gradove uzet isti izvor bez posebno organiziranog istraživanja za pojedini grad, ima u području Poticajnog okruženja, gdje prema pokazatelju „Postotak stanovništva koji se bezrezervno slaže s tvrdnjom: ‘Stranci koji žive u ovom gradu dobro su integrirani’“ ima kao i ostali hrvatski gradovi identičan indeks 76,7.  Kao i Split i Osijek najlošiji rezultat s indexom od svega 0,6 ima na pokazatelju Postotak stranih diplomanata u odnosu na ukupan broj diplomanata na sveučilištima.

Treba navesti i to da je u objašnjenjima rezultata napomenuto da se ne može s potpunom sigurnošću jamčiti za pouzdanost podataka nekih gradova, a među njima je i Pula. Iako nije precizirano na koje se pokazatelje misli, čini se da je u ovom slučaju to ponajprije zbog pokazatelja Trogodišnji prosjek ICT patentnih prijava gdje Pula ima gotovo nestvaran indeks od 84,1.

Sveukupno gledajući indekse naših gradova prema svim područjima, dimenzijama i pokazateljima te pozicije koje sukladno njima drže, jasno je, najblaže rečeno, da prostora za napredak itekako ima. Razdoblje do drugog ocjenjivanja 2021. godine trebalo bi iskoristiti za pokretanje ili intenziviranje svih aktivnosti koje su objektivno moguće, posebno tamo gdje su u okviru nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Bilo bi se dobro ugledati na primjerice Madrid, Ženevu i Győr koji su koristili C3 Monitor radi ostvarivanja različitih ciljeva, poput analize potrebnih ulaganja i redizajniranja strategija razvoja kreativne industrije.

Ovaj C3 Monitor, kao jedan u nizu od 65 konkretnih aktivnosti Europskog okvira djelovanja na području kulturne baštine (European Framework for Action on Cultural Heritage), želi podržati napore Europske komisije da kulturu postavi u samo središte svog interesa i djelovanja putem vidljivih dokaza i uspješnih „priča“ u gradovima Europske unije.

Iako je nakon dublje analize moguće posumnjati u potpunu točnost i vjerodostojnost svih prikazanih rezultata, ipak je ovaj alat, originalan ili prilagođen u nekim stavkama, vrlo upotrebljiv za obuhvaćene gradove, ali potencijalno i za one koji prema nekom od navedenih kriterija ne ulaze na ovaj popis. Evaluacija svoga grada i usporedbe s nekim drugim gradovima na nacionalnoj ili sveukupnoj razini, može biti samo korisna u boljem promišljanju i djelovanju nadležnih vlasti na korist građana toga grada, ali i čitave zajednice u cjelini. U konačnici, pokazatelji i brojke nisu cilj nego sredstvo i pomoć u realizaciji smišljeno planiranih ciljeva. (Nenad Zonjić)