Jutarnji list nedavno je, na temelju suradnje s Croatia osiguranjem, objavio tekst o sigurnosti gradova u Hrvatskoj, koja je ove godine proglašena 22. najsigurnijom zemljom svijeta. Ključni faktori su, prema istraživanju Global Finance magazina, rat i mir, osobna sigurnost i opasnost od prirodnih katastrofa. Naše lokalne prilike poremetili su potresi u Zagrebu, ali i učestala podrhtavanja tla koja su uslijedila nakon njih, a na osjećaj osobne sigurnosti svakako je utjecala i pandemija Covid-19. Te pojave, pokazala je ICERTIAS-ova analiza, promijenile su nam prioritete pa su tako sada Hrvatima na prvom mjestu zdravlje, obitelj i sigurnost. Na temelju statističkih podataka MUP-a, Hrvatskih voda, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i Hrvatske vatrogasne zajednice ustanovljeno je koliko su hrvatski gradovi u opasnosti od provala, požara, potresa i poplava.

Što se tiče potresa, Zagreb, krajnji jug i riječko područje u najvećoj su opasnosti, a najmanja prijeti Istočnoj Slavoniji te dijelovima Like i Istre. Kad su u pitanju provale, ugroženiji su gradovi na obali nego oni na kopnu, a tri najsigurnija su Pregrada, Hrvatska Kostajnica i Opuzen. Što se tiče većih gradova, u Osijeku je najmanja vjerojatnost za provalu. Prošle godine Vrlika, Vis i Hrvatska Kostajnica nisu imali nijedan slučaj provale, a lanjski podaci potvrdili su kako se na otocima uobičajeno manje provaljuje. Sigurno je i u Krapini, Zlataru, Rabu, Metkoviću, Pagu, Pleternici i Našicama gdje je na godišnjoj razini broj provala jednoznamenkast.

“Vijest da je Pregrada i ove godine jedan od tri najsigurnija grada nije osobito iznenađenje budući je i 2016. bila proglašena najsigurnijim gradom u Hrvatskoj. Rekao bih da je to posljedica odgovornog rada i dobre sinergije naših vatrogasaca i policije koja  djeluje prije svega preventivno. Provode se brojne preventivne akcije, a  osobit naglasak stavlja se na educiranje djece i mladih. Ovim putem svima im se zahvaljujem, sve se na koncu svodi samo na ljude” – rekao nam je Marko Vešligaj, gradonačelnik Pregrade.

Ako sigurnost promatramo s aspekta moguće ugroze od poplava, 26 gradova je na ljestvici niskorizičnih među kojima su Bakar, Delnice, Opatija, Orahovica dok su gotovi svi veći gradovi u “crvenoj” zoni rizika od poplava.

Kao četvrti kriterij sigurnosti naveden je rizik od požara, a oni su najbrojniji u velikim gradovima. Najveće štete obično se događaju na obiteljskim kućama, stambenim zgradama, pogonima i industrijskim objektima. Statistički je, navodi Jutarnji list, u posljednje četiri godine najviše požara bilo u Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji, a najmanje u Vukovarsko-srijemskoj, Koprivničko-križevačkoj i Međimurskoj županiji. (V.H.)