U organizaciji poslovnog tjednika Lider, u Falkensteiner Punta Skala Resortu u Zadru, u srijedu navečer je otvoren 14. godišnji susret gradonačelnika i poduzetnika 48 sati. Obraćajući se prisutnima Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, naglasio je da je ovo jedan od najdražih susreta koji Lider organizira u suradnji s Udrugom gradova.
– Drago nam je da se ostvaruje naša osnovna ideja – da na jednom mjestu na 48 sati okupimo poduzetnike koji imaju proizvode i usluge koje nude gradovima i ostalim jedinicama lokalne samouprave, a jednako tako da se i gradonačelnici na jednom mjestu mogu družiti s poduzetnicima i vidjeti što je to novo u digitalnoj revoluciji. Dolaze novi proizvodi i usluge koji mogu zadovoljavati ono zbog čega jedinice i postoje, a to je interes građana – rekao je Šajatović te pozvao gradonačelnike da budu široke ruke i pomognu gospodarstvo da poduzetnici sljedeću godinu, koja će biti teška, prežive uz dobru likvidnost.
Predsjednik Udruge gradova u RH, Željko Turk, rekao je da vrijeme nikad nije bilo izazovnije jer je s jedne strane svjetska kriza, a s druge izazov Hrvatske u novoj europskoj omotnici s projektima koji se nude.
Gradonačelnik Zadra Branko Dukić rekao je da konferencija 48 sati daje novu dimenziju suradnji gradova.
– Spajanjem s poduzetnicima Lider je našemu druženju dao novu dimenziju. Svi smo tu s jednim ciljem, a to je omogućiti građanima efikasniju i kvalitetniju upravu, stabilno poslovno okruženje te ne koncu pravednije društvo – rekao je Dukić.
Podršku Liderovoj konferenciji pružio je i Božidar Longin, župan Zadarske župnije, te istaknuo da je kvalitetna povezanost općina i gradova ključna za razvoj gospodarstva stoga treba stvoriti dobro okruženje koje će privući nova ulaganja što su u Zadru i učinili.
O konceptu digitalizacije grada Zadra govorio je Alan Kociper, direktor Inovatinog Zadra. Taj projekt provodi se već deset godina kroz digitalizaciju gradske uprave, trgovačkih društava i ustanova. Grad Zadar osnovao je i vlastitu tvrtku koja se bavi informatičkim tehnologijama i digitalizacijom grada s ciljem da Zadar postane virtualni grad u što gradska vlast ulaže desetke milijuna kuna.
Ivan Malenica: Uskoro baza podataka s relevantnim podacima za sve gradove i općine
Na konferenciji je u četvrtak govorio ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica poručivši kako bez poduzetnika nema lokalne samouprave, a bez lokalne samouprave ne mogu ni poduzetnici, rekao je Malenica, naglasivši da su ovakvi skupovi izuzetno korisni zbog razmjenjivanja iskustava i dijaloga.
Pozdravio je digitalizaciju gradova ‘u oba smjera‘ – i unutar sustava i prema građanima, a spomenuo je i Vladinu uredbu o digitalizaciju uredskog poslovanja.
Malenica je govorio i o projektu njegovog ministarstva o optimalizaciji sustava jedinica lokalne samouprave. Upravo je u tijeku, u suradnji s Ericsonom Nikolom Teslom, izrada baze podataka koja će biti dostupna svim gradovima i općinama, u kojoj će biti vidljivi svi podaci o svakom JLS-u relevantni za razvoj.
Na kraju je pozvao predstavnike JLS-ova na sudjelovanje u projektu funkcionalne suradnje gradova i općina. Za spajanje komunalnih i drugih javnih djelatnosti preko granica općina i gradova država je osigurala 100 milijuna kuna, podsjetio je Malenica.
Digitalizacija će povećati prihod gradovima
Digitalno i transparentno posluje sve više hrvatskih gradskih uprava koje na transparentan način komuniciraju s građanima, a kako to čine bila je tema dva istoimena panela na Liderovoj konferenciji 48 sati. Prvi se panel bavio otvorenim gradom, a drugi kakvu korist građani imaju od njega.
Na panelima su sudjelovali gradonačelnici i poduzetnici čije proizvode i usluge hrvatski gradovi koriste, a koji su se složili da je otvoreni i transparentni grad rezultat digitalizacije te da ju je nužno provesti na svim razinama upravljanja. Jedan od sudionika panela Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, mišljenja je da je digitalizacija iznimno važna jer je smrtni neprijatelj birokratizacije i nepotizma što je potkrijepio primjerom digitalizacije upisa djece u bjelovarske vrtiće i izbora studenata za dodjelu stipendija.
– Digitalizacija nije nešto moderno što bi gradonačelnik trebao uvesti da bi bio cool, ona postaje ubojica birokracije, nepotizma i korupcije. Što ćemo kao društvo biti digitaliziraniji bit ćemo uspješniji – rekao je Hrebak koji tvrdi da će digitalizacija u sljedećih deset godina povećati prihode hrvatskih gradova.
Da bi jednostavnije digitalizirali procese uprave, gradovi mogu koristiti platformu Otvoreno tvrtke Libusoft Cicoma koju je predstavio Marko Ignjatović, kao i usluge tvrtke Prehnit koja se bavi inovacijama o kojima je govorio Vlatko Roland koji je naglasio da su najveći izazov u procesu digitalizacije gradova neažurirani službeni podatci i njihova neusklađenost.
Na upit voditelja panela Roke Kalafatića, novinara Lidera, kakvi su rezultati digitalizacije gradske uprave Karlovca, gradonačelnik Damir Mandić pojasnio je da je 2018. osmišljen projekt pametnog grada na ideji da se mora znati na što se troši svaka kuna.
– Svi gradski računi su vani, sve gradske tvrtke moraju objaviti svoje račune na našoj platformi da se vidi kako se koristi javni novac. Digitalizacija na kraju mora dovesti do povećanja povjerenja između građana i gradske uprave – rekao je Mandić.
Grad Samobor, prema riječima gradonačelnice Petre Škrobot, prvi u Hrvatskoj provodi pilot-projekt uvođenja aplikacije Okitoki za komunikaciju između vrtića i roditelja putem koje su roditelji u stvarnom vremenu obaviješteni o svemu što se događa s njihovom djecom. Prema riječima Tatjane Novak, suosnivačica tvrtke Okitoki, istoimena aplikacija je osmišljena u suradnji s pedagoškim stručnjacima i zasad je njena primjena interna, a od početka iduće godine kreće u uporabu na gradskom nivou.
O tome kakve rezultate daju digitalizacija i transparentnost govorila je Škrobot koja je istaknula da joj je prvi potez kad je stupila na dužnost bilo uvođenje transparentnosti. Time su riješena dva problema: omogućeno je građanima vidjeti na što se troši njihov novac i povećati odgovornost zaposlenika prema poslu.
– Kod transparentnosti je sve servirano, građani mogu vidjeti sve podatke što je ima veliki i pozitivan efekt za grad – kaže Škrobot.
Samobor priprema uvođenje još nekih aplikacija, a Hrvoje Sagrak iz Infodoma, tvrtke koja surađuje s gradovima na smart city projektima, govorio je desetak e-usluga različite kompleksnosti koje su razvili za uporabu na nacionalnoj a koje u procesu digitalizacije mogu koristiti i gradovima.
Dva tematski povezana panela održana su trećega dana Liderove konferencije 48 sati; panel o e-mobilnosti u javnom gradskom prometu i energetski izazovi i klimatske promjene, a vodio ih je Liderov novinar komentator Goran Litvan.E-mobilnost jedno je od rješenja za ublažavanje posljedica klimatskih promjena, ali varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj objašnjavao je kako Bolt upravo ovih dana u tom gradu prekida projekt s e-romobilima, jer je splasnuo interes nakon što je policija počela kažnjavati vozače bez kacige. Govorio je i o velikim troškovima koje imaju za održavanje javnog autobusnog prijevoza, te o tome kako su aplicirali na natječaj za dodjelu sredstava za kupnju e-buseka.
Saša Bart iz Dyvolvea naveo je primjere e-mobilnosti, a izdvojio je Montpelier, gdje su projekt javnog gradskog prijevoza zaustavili nakon visokih ulaganja jer su zaključili da su im operativni troškovi preveliki. Prema njegovim riječima važno je dizajnirati sustav e-mobilnosti tako da operativni troškovi budu održivi.
Za razliku od nekih gradova koji zasad imaju problema s financiranjem mobilnost, tvrtka Hrvatska pošta koja ima više poštanskih ureda nego što ih ukupno imaju gradovi i općine, ulaže značajna sredstva u zelenu tranziciju poslovanja. Hrvatska pošta u skladu sa strategijom upravljanja održivošću ulaže u zeleno poslovanje kroz zelenu tranziciju voznog parka, upravljanje otpadom, smanjenjem potrošnje električne energije, ulaganjem u obnovljive izvore energije i paketomate. Ta tvrtka ispušta stotine tisuća tona CO2 te su se još 2014. obavezali da će biti CO2 neutralni i na tom rade.
– Dvije trećine CO2 Hrvatske pošte dolazi iz cestovnog prijevoza, naš vozni park je veliki i ima 1300 vozila kojima smo prošle godine prešli 47 milijuna kilometara i ispustili stotine tisuća tona CO2. Zbog toga smo nabavili električne bicikle i mopeda, te 158 električnih automobila, a energetski učinkovitim vozilima uskoro namjeravamo zamijeniti deset posto našeg voznog parka – rekla je Terezija Gelo.
Puno je projekata između gradova i poduzetnika začeto na ovim skupovima, naglasio je Litvan te predložio suradnju Hrvatske pošte s tvrtkom Rasco, koja ne sudjeluju svojim vozilima u javnom gradskom prijevozu, ali proizvodi različite tipove vozila potrebnih gradovima i tvrtkama. Prema riječima Miroslava Paviše iz Rasca, ta je tvrtka 2016. pokrenula projekt razvoja prvoga električnog vozila, čistilice koja je stavljena na tržište 2020. i već je izvezla osamnaest takvih strojeva što je zasad najveća prodaja električnih čistilica u svijetu.
Na panelu o energetskim izazovima i klimatskim promjenama na Litvanovo pitanje hoće li vikendice prvi red do mora izgubiti na vrijednosti, Dunja Mazzocco Drvar iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja odgovorila je da je to retoričko pitanje, ali da se ekstremi sve češće pojavljuju pa i podizanje razine mora. Prema riječima Mazzocco Drvar, iako su klimatske promjene sporo događajući proces i poslovni sektor i građani svjesni da je dekarbonizacija rješenje za smanjivanje štetnih posljedica klimatskih promjena.
Građani Križevaca probleme klimatskih promjena rješavaju gradnjom obnovljivih izvora energije, elektrana u projektu ZEZ u koje ulažu vlastiti novac. Dosad je oko pedeset Križevčanina uložilo novac u te elektrane, a prema riječima Danijela Šaška, zamjenika gradonačelnika, trenutačno je u tijeku izgradnja velike elektrane snage pet MW. S elektranom u gradnji i već postojećim Križevci će dobivati 12 posto od ukupno potrebne energije, a isplativost takvih elektrana, ako nisu sufinancirane, je za deset -petnaest godina.
Šaško je također upozorio da manji gradovi imaju nerazvijenu infrastrukturu i teško je balansirati između toga hoće li financirati sadnju drveća ili gradnju vodovoda.
No Mazzocco Drvar poručila je da sva infrastruktura mora biti ‘zelena‘ te da će uslijediti edukacija predstavnika gradova i općina kako pripremiti projekte za ublažavanja klimatskih promjena.
Maja Rajčić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, (FZOEU), govoreći o ulozi te ustanove u poticanju energetske učinkovitosti, spomenula je da dio problema leži u edukaciji i pripremljenosti gradova koji trebaju ulagati u svoje kapacitete i kadrove jer se radi o temama koje će nas pratiti puno godina. Drugi problem gradova je nemogućnost zatvaranja proračuna za projekte energetske obnove. Prema njenim riječima, Fond je cijeli budžet za sljedeću godinu rezervirao za ublažavanje energetske krize, a radi se o milijardi kuna za mjere energetske obnove i izgradnju izvora obnovljive energije.
Posljednji panel na konferenciji 48 sati bavio se pretvaranjem otpada u energiju, a sudjelovali su Joško Klisović, predsjednik Skupštine Grada Zagreba, Marin Gregorović, gradonačelnik Cresa i Maja Feketić iz FZOEU.
Konferenciju 48 sati 14. susret gradonačelnika i poduzetnika zatvorili su Željko Turk, predsjednik Udruge gradova u RH, koja je s Liderom suorganizator, i glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović.
– Bio je ovo vrlo koristan susret na kojem je ostvareno puno kontakta između poduzetnika i gradonačelnika – rekao je Šajatović te zahvalio Udruzi gradova na suroganizaciji.
(Lider, foto Ratko Mavar)
