Uz Rijeku, najdalje je u digitalizaciji od velikih gradiva odmakao Zagreb, a od srednjih uz Pulu tu su Karlovac, Zadar i Velika Gorica. Najuspješniji od gradova ispod 50 tisuća stanovnika su pak, Dubrovnik, Samobor, Sisak, Koprivnica i Varaždin

Iako sve više gradova postupno digitalizira svoje poslovanje i ulaže u ‘smart-city’ rješenja, a nekoliko najnaprednijih ima razvijene i cjelovite strategije pametnog grada te su već gotovo u potpunosti prešli na digitalno poslovanje, generalno gledajući – naši su gradovi tek u ranom stadiju digitalne tranzicije, jednako kao što je i Hrvatska kao država po digitalnoj spremnosti društva i gospodarstva na samom začelju Europe.

Kako je i na europskoj razini metodologija po kojoj bi se rangiralo gradove kad je u pitanju digitalna spremnost tek u začecima, tako se i priča i analize razvoja ‘smart -city’ koncepta u Hrvatskoj još uvijek baziraju na pojedinačnim primjerima i projektima. Upravo zato, kako bi stekli elementarni uvid u stanje digitaliziranosti usluga i komunikacije gradskih uprava s građanima, stručnjaci iz Apsolona, konzultantske tvrtke specijalizirane i za unaprjeđenje digitalnog poslovanja, napravili su prvu veliku studiju digitalne spremnosti 20 najvećih hrvatskih gradova. Ova je studija, kaže voditeljica projekta i direktorica za pametnu upravu u Apsolonu Ivana Novoselec, podloga za daljnji razvoj istraživačkih alata i metodologije kojom bi se na godišnjoj razini pratilo razvoj i napredak gradova.

U svojoj studiji Apsolon je gradove podijelio u tri kategorije – velike (Zagreb,Split, Rijeka, Osijek), srednje (Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula i Karlovac), te manje gradove (Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštela, Samobor, Vinkovci, Koprivnica, Đakovo, Vukovar.) Indeks digitalne spremnosti u Apsolonu su postavili temeljem pet kriterija – dostupnost kvalitete E-usluga (broj administrativnih usluga i stupanj njihove digitaliziranosti), dostupnost servisnih informacija na stranicama grada i razvijenost objedinjenih servisa za plaćanje u gradu, potom dostupnosti gradskih podataka, participaciji građana u odlučivanju te komunikacijskim kanalima između gradske uprave i građana, odnosno dostupnosti podataka i vremenu u kojem se građanima odgovara na pitanja. U ovoj fazi u Apsolonu nisu ulazili u interne procese u upravi, već su se fokusirali na usluge građanima.

Dostupnost podataka

Što se tiče dostupnosti gradskih podataka, samo Rijeka, Zagreb, Pula i Dubrovnik imaju jasno označene otvorene setove podataka na svojim Internet stranicama, pri čemu Zagreb dominira u kvaliteti GIS platforme, dok je Rijeka prvak u odnosu na broj otvorenih čitljivih podataka dostupnih građanima i poslovnom sektoru, a kao dobar primjer ističe se i njihov sustav parkinga zahvaljujući kojem su dostupni podaci o broju slobodnih mjesta na određenim parkiralištima u gradu.

Rijeka – karticom do jeftinijih gradskih usluga

Grad Rijeka uveo je i gradsku karticu (Rijeka City Card – RCC) kojom je omogućeno brže, jeftinije i jednostavnije korištenje gradskih usluga. Njihovu je karticu moguće koristiti za vožnju autobusima Autotroleja i parkiranje na parkiralištima Rijeka plusa, a zahvaljujući suradnji s kartičnim operaterom, kartica ima i platnu funkcionalnost. Građani mogu izabrati jednu od četiri vrste kartica koje sve omogućavaju korištenje gradskih usluga. Karticama je moguće plaćati pokazne i redovne vozne karte Autotroleja, parkiranje i parkirne karte Rijeka prometa te kupovati u trgovinama.

Participacija građana

Kad je u pitanju participacija građana u odlučivanju, tek nekoliko gradova ima razvijene sustave za interaktivno digitalno provođenje javnog savjetovanja i mogućnost on-line participacije građana prilikom izrade proračuna. Interaktivno sučelje za proračunsko planiranje tako imaju tek Rijeka, Pula i Sisak, dok svi ostali imaju tablični prikaz proračuna s vizualizacijom.

Nakon ovakvog indeksiranja i rangiranja, titula šampiona digitalizacije među hrvatskim gradovima pripala je Gradu Rijeci koja je time potvrdila i svoj status najboljeg grada u Smart-city kategoriji koju je osvojila u našem prošlogodišnjem velikom izboru najboljih gradova. U Apsolonu, naime, ističu kako je Grad Rijeka po najviše promatranih kriterija ostvario najveće pomake u sustavnom podizanju kvalitete svojih usluga, ali i otvaranju podataka i komunikacijskih kanala prema građanima. ‘Rijeku kao najnapredniji grad u Hrvatskoj u odnosu na digitalizaciju karakterizira osobito naglasak na otvorenosti i komunikaciji s građanima. Njezina uprava orijentirana je na preglednu i jasnu komunikaciju (npr. vrlo jasan centraliziran pristup e-Uslugama s dobro organiziranim pristupom svim automatiziranim uslugama i dostupnim obrascima), otvorenost i participativnost upravljanja (najveći broj setova otvorenih podataka, kvalitetni alati za vizualizaciju i participativno budžetiranje i sl.)’, ističe voditeljica projekta Ivana Novoselac.

U mnogim kategorijama, osobito onima koji se odnose na funkcionalne aspekte digitalizacije (naprednih digitalnih usluga, primjene NIAS-a i povezivanja sa sustavom e-Građani, iznimno naprednog GIS-a i sl.), Rijeku u stopu slijedi Grad Zagreb i nedvojbeno je kako su ta dva grada odmakla najdalje u odnosu na pokazatelje digitalne spremnosti, barem kada se gledaju vanjski elementi i sučelja prema građanima, navode u Apsolonu.

Kompozitni indeks – ukupni indeks digitalne spremnosti gradova

Zagreb rekorder – građanima odgovaraju u roku 11 minuta

Što se tiče digitalnih komunikacijskih kanala između gradskih uprava i građana, 17 od 20 ispitivanih gradova ima neki oblik platforme za prijavu komunalnih problema, a dio gradova i više njih što je, kažu u Apsolonu, pogrešna praksa jer zbunjuje korisnike a zahtijeva veći kapacitet u održavanju.

Brzinu odgovaranja građana Apsolon je istražio metodom ‘mystery shoppinga’ i ističu kako su gradske uprave uglavnom odgovarale u roku jednog dana, a mnoge i unutar jednog sata. Devet od 20 gradova odgovorilo je unutar jednog dana, u prosjeku nakon 6 sati. Šest gradova odgovorilo je, pak, unutar sat vremena pri čemu se po brzini ističe Zagreb iz kojeg je odgovor stigao za 11 minuta

Najaktivniji na Facebooku, YouTube još nepoznanica

Što se tiče društvenih mreža, gradske uprave s građanima naviše komuniciraju preko Facebooka, na drugom mjestu je Twitter, a onda Instagram i YouTube. Angažman gradova u Apsolonu su mjerili prebrojavanjem objava u travnju i svibnju prošle godine, i u tom periodu 64 posto svih objava išlo je preko Facebooka, 21 posto na Twiteru, 12,5 posto na Instagramu i tek 2,8 posto na YouTubeu.  Najaktivniji u svojim kategorijama su Rijeka i Pula. Konkurencija je, pak, puno dinamičnija u kategoriji malih gradova u kojoj na vrh izbijaju Samobor, Bjelovar i Dubrovnik.

Samo 3,7 administrativnih postupaka moguće obaviti online

U uvodu smo naveli da su naši gradovi na ranom stupnju razvoja digitalnih usluga građanima, a to najbolje ilustrira podatak iz istraživanja da su od ukupno 1.555 promatranih administrativnih postupaka koji su u bilo kojoj formi dostupni na internetu, samo njih 58 (3,7 posto) u potpunosti i provediva online putem, dok svi ostali zahtijevaju neku formu fizičke isporuke dokumentacije ili u 91,7 posto slučajeva, dolazak u gradsku upravu s otisnutim obrascima s interneta. Najveći apsolutni broj administrativnih postupaka dostupnih na webu ima Grad Rijeka (220), a odmah za njom slijedi Zagreb (206). U skupini srednjih gradova prednjači Pula, koja ima 127 djelomično ili potpuno digitaliziranih postupaka.

U grupi srednjih gradova kao digitalno najnapredniji se ističe Grad Pula koji također sustavno i na vrlo pregledan način prezentira svoje usluge i dostupne podatke svojim građanima te podiže standarde u odnosu na transparentnost i interakciju s građanima i svakako je šampion među gradovima veličine 50.000 – 100.000 stanovnika. U odnosu na kriterije koje se odnose na specifična funkcionalna i tehnološka rješenja slijede ju Karlovac, Velika Gorica i Zadar. Grad Karlovac istaknuo se tako velikim brojem dostupnih administrativnih postupaka na svojoj internetskoj stranici, aktivnošću na društvenim mrežama i brzim reagiranjem, odnosno odgovorima na upite građana. Velika Gorica i Zadar istaknuli su se kompleksnošću svojih geografskih informacijskih sustava, pri čemu Velika Gorica ima vizualiziran registar katastarskih čestica, a Zadar digitalizirane prostorne planove na vrlo detaljnoj razini.

Među malim gradovima ne može se izdvojiti izrazito dominantne digitalne šampione, no prema nalazima istraživanja u različitim aspektima digitalizacije uspješnima se pokazuju Dubrovnik, Samobor, Sisak, Koprivnica i Varaždin, navodi se u istraživanju. Među istaknutim predstavnicima ove kategorije je svakako Dubrovnik koji se strateški nastoji profilirati kao Smart City i koji ima vrlo kvalitetne usluge za posjetitelje (City Card, Platforma e-Visitor), aktivan je na društvenim mrežama te razvija inovativna aplikativna rješenja. Brojem digitalno dostupnih usluga prednjači, pak, Grad Koprivnica, koji u mnogim kategorijama ima zavidne rezultate. Koprivnica je, izvan konteksta istraživanja, zanimljiva i po tome što posjeduje ISO 37120:2014 za uspostavu indikatora razvoja održivih gradova te redovito izvještava svoje građane o tome kako stoji u odnosu na druge gradove u svijetu. Grad Samobor, koji je osobito aktivan na društvenim mrežama i pobjednik kategorije koja se odnosu na komunikaciju na društvenim mrežama, ima vrlo preglednu i interaktivnu internetsku stranicu usmjerenu prema User experience modelu, koja već na ulazu odvojeno usmjerava i prilagođuje informacije za građane i za posjetitelje, dodatno odvajajući strane posjetitelje od domaćih. Iako to zbog specifičnog vremenskog ograničenja nije vidljivo u rezultatima istraživanja, svakako treba napomenuti kako je Grad Bjelovar iznimno proaktivan u području digitalizacije uprave – radeći na aplikativnim rješenjima za transparentnost, kao i na internim procesima digitalizacije te se može očekivati da bi ponovljeno istraživanje u značajnoj mjeri napredovao na ljestvicama. Osobito je pohvalna usredotočenost Bjelovara na digitalizaciju internih procesa, koji nisu bili predmetom istraživanja, ali preduvjet su stvarne digitalizacije usluga građanima, ističu iz Apsolona. (gradonačelnik.hr/Marija Pulić Drljača)

Rijeka: Sljedeći korak – povezivanje s građanima

‘Rijeka već dugo godina provodi čitav niz projekata koji se tiču digitalizacije poslovnih procesa, otvaranja baza podataka široj javnosti te participiranja građana u radu uprave digitalnim komunikacijskim kanalima. Naš cilj u svim razvojnim projektima digitalne transformacije je unaprijediti odnos uprave prema i sa građanima, ali i prema i sa specifičnim područjima djelatnosti koje smatramo generatorima budućeg razvoja grada u najširem smislu – gospodarstvu, energetici, kulturi, sveučilišnoj zajednici, turizmu.

Tehnološki iskoraci koje je Rijeka do sad poduzela mijenjali su život građana na način da su im olakšali komunikaciju s upravom, ubrzali procese ostvarivanja usluga koje grad nudi, ali i omogućili snažnije i jednostavnije uključivanje građana u procese donošenja odluka i planiranja gradskog proračuna kao budžeta čitave zajednice.

Količina objavljenih podataka te otvorenost baza podataka kao ključnih dokumenata  uprave, ali i brza dvosmjerna komunikacija s građanima Rijeku su već pozicionirali u sam vrh transparentnih  javnih uprava. Razvoj daljnje dvosmjernosti (s građanima, gospodarstvenicima, sveučilišnim sektorom, kulturnim i turističkim) vidimo kao sljedeći korak u digitalnoj transformaciji  uprave. Međusobno povezivanje na konkretnim projektima, suradnja i olakšavanje poslovnih procesa bitan su korak koji slijedi nakon dosezanja visokog stupnja transparentnosti rada.

U tom kontekstu vidim i projekte koje Rijeka planira realizirati u skoro buduće vrijeme’, kaže gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.

 

Pula: Prvi uveli e-poslovanje i e-upise, nova pametna rješenja razvijaju s Huawei

„Iznimno smo ponosni što je Pula danas jedan od vodećih gradova u Hrvatskoj po pitanju korištenja ‘pametnih’ rješenja u svakodnevnom radu Gradske uprave, što potvrđuje i ovo istraživanje. Činjenica da smo u samom vrhu digitalno najnaprednijih gradova rezultat je našeg jasnog usmjerenja i višegodišnjeg rada najprije na uvođenju, a potom i usavršavanju brojnih alata koje danas svakodnevnom koristimo u interakciji s građanima. Pula je još prije više od 10 godina bila prvi grad u Hrvatskoj koji je uveo elektroničko poslovanje u svakodnevni rad uprave, prvi smo grad u Hrvatskoj koji je uveo elektronički upis djece u dječje vrtiće, svoje račune za  vrtiće, komunalnu naknadu, pričuvu, vodu, plin, otplatu stanova u vlasništvu Grada Pule te za plaćanje računa gradskog komunalnog poduzeća građani mogu plaćati putem e-Računa, pri čemu mogu uštedjeti i do 70 posto sredstava. Uslugom e-Predmet građani u svakom trenutku mogu provjeriti u kojoj je fazi rješavanje njihovog predmeta, a tu su i e-Konzultacije, e-Proračun, te čitav niz aplikacija kojima informiramo i komuniciramo s građanima i olakšavamo im s gradskom upravom’, ističe gradonačelnik Pule Boris Miletić.

Dubrovnik: Predvodnici u Smart tehnologiji – preko 3 milijuna kuna za novi sustav parkinga

‘Grad Dubrovnik je jedan od predvodnika među gradovima u provedbi Strategije pametnog grada i Strategije digitalizacije i već sad imamo zavidan pomak što se tiče brzine i protoka informacija. Uskoro ćemo postati vodeći grad u korištenju Smart tehnologije i to u sektoru parkinga. Projektom vrijednim preko 3 milijuna kuna obuhvatit će se sva parkirališta u vlasništvu Grada postavljanjem ukupno 1.912 senzora, koji će biti povezani s aplikacijom dostupnom za mobilne uređaje. Što se tiče same gradske uprave trenutačno smo u fazi pripreme uvođenja e-službeničke kartice koja će omogućiti potpisivanje elektroničkih dokumenata kvalificiranim elektroničkim potpisom, a konačni cilj nam je putem aplikativnih rješenja osigurati visoku razinu komunikacije između građana i gradske uprave’, kaže gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

 

Mirjana Samardžić Novoselec (APSOLON): Nije dovoljno samo digitalizirati sučelja nego transformirati način rada

‘Da bi uspješno preselile svoj rad i komunikaciju s građanima na digitalne platforme i postale prave pametne uprave, nije dovoljno da gradske uprave samo digitaliziraju svoja sučelja. Nužno je da u potpunosti transformiraju svoj način rada. To je velik izazov koji zahtijeva dobro planiranje, jasno postavljene ciljeve i korake na putu, angažirano i hrabro vodstvo, komunikaciju i uključivanje svih djelatnika. Vjerujem da smo razvojem indeksa digitalne spremnosti gradova i gradonačelnicima i javnosti dali instrument koji će im pomoći da se s tim izazovom lakše suoče, da smo im osigurali mjerljive parametre koje će pratiti na svojem putu’, ističe Mirjana Samardžić Novoselec, partnerica u Apsolonu.

 

Ivana Novoselec (APSOLON): Gradovi mogu biti ishodišta kvalitetnijih modela upravljanja

‘Ovo istraživanje je nama u Apsolonu dalo izrazito vrijedne uvide u stanje digitalizacije u javnom sektoru, što je jedan od fokusa našeg djelovanja u segmentu pametne uprave. Potvrdilo je pretpostavku da postoji puno prostora za unaprjeđenje digitalnih servisa gradova u Hrvatskoj za njihove građane. Istovremeno, vidljivo je kako nekolicina naših gradova (osobito Rijeka, Zagreb, Pula, ali i i Karlovac, Koprivnica, Samobor, Jastrebarsko i drugi) mogu u različitim aspektima digitalizacije poslužiti kao pokretači i motivatori ostalima. U određenim kriterijima koje smo promatrali, npr. u odnosu na brzinu reakcije na upite građana, naišli smo na pozitivna iznenađenja. Rekla bih da je vidljivo kako gradske uprave imaju razvijenu svijest o potrebi da digitalnim uslugama unaprijede kvalitetu svojeg rada s građanima, ali da nemaju jasnu strategiju kako da to učine.

Istraživanjem smo nastojali dati smjernice i gradskim upravama na njihovom putu ka pametnoj upravi. Odabirom kriterija željeli smo ukazati na činjenicu da digitalna transformacija ne znači samo nabavu i implementaciju IT alata, nego i otvaranje i dijeljenje gradskih baza podataka, spremnost na aktivnu komunikaciju s građanima i razmišljanje o perspektivi i potrebama korisnika. Pametna uprava nije samo tehnološki ojačana, nego je otvorena i spremna na inovacije. Gradovi s takvim upravama zaista imaju perspektivu postati poprišta inovativnijeg gospodarstva i vitalnijeg društva. Mi u Apsolonu vjerujemo da gradovi u Hrvatskoj mogu i trebaju biti ishodišta novih, kvalitetnijih modela upravljanja u javnom sektoru’, ističe voditeljica projekta Ivana Novoselec.