Gradovi će na svoje službene mail adrese dobiti detaljan upitnik kojeg trebaju ispuniti te poslati do 13. studenoga na adresu najboljigrad@hanzamedia.hr. Stručni žiri izabrat će finaliste te, u konačnici grad koji najbolje u Hrvatskoj provodi ekološke politike i brine za održivost urbane sredine. Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada održat će se krajem studenoga u Zagrebu.

Nakon što smo proglasili pobjednike izbora za Najbolji grad u kategorijama gospodarstvo, demografija i obrazovanje, kvaliteta života i EU fondovi, okrećemo se kategorijama Smart-city i Eco-city. Za razliku od prethodnih godina kada smo sve nagrade dodjeljivali na istom veliko eventu, ove smo godine zbog čitave situacije s koronom i epidemioloških mjera odlučili organizirati nekoliko manjih evenata pa smo zato izbor i podijelili na tri dijela.

I dok se analiziraju pristigle prijave za izbor za Smart-city, kreću prijave za Eco-city kategoriju. Pozivamo stoga sve gradove koji imaju dobre projekte i prakse s područja gospodarenja otpadom i zaštite okoliša da se prijave za nagradu u kategoriji Eco City te da nam ispričaju svoju priču. Kao i prošle godine, kad je titulu najboljeg u kategoriji eco city odnijela Koprivnica, raspisujemo natječaj na kojeg se mogu prijaviti apsolutno svi gradovi u Hrvatskoj.

Gradovi će na svoje službene mail adrese dobiti detaljan upitnik kojeg trebaju ispuniti te poslati do 13. studenoga na adresu najboljigrad@hanzamedia.hr. Stručni žiri izabrat će finaliste te, u konačnici grad koji najbolje u Hrvatskoj provodi ekološke politike i brine za održivost urbane sredine. Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada održat će se krajem studenoga u Zagrebu.

Dugogodišnje guranje problema pod tepih, kao i promjene pravila koja su došla s ulaskom države u Europsku uniju, suočilo je hrvatske gradove s brojnim izazovima na širokom području zaštite okoliša. U javnosti je ponajviše bilo riječ o problemima na području gospodarenja otpadom, odnosno njegovom odlaganju na često nelegalne deponije ili pak nedostatnom odvozu i zatrpavanju ulica smećem. No, bilježimo i sve više gradova koji imaju problema s kvalitetom zraka, odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda ili pak čistoćom vode za piće.

Istraživanje agencije Ipsos, koja je analitički partner u projektu Najbolji grad, pokazuju kako građani ekološka pitanja ponajviše povezuju s kvalitetom života u gradu. Kvalitetan zrak, grad bez otpada na ulicama te čista i pitka voda norme su na koje su građani osobito osjetljivi. Zahtijevaju čiste sredine i od toga ne odustaju. A ako sustav slučajno ne funkcionira – gradonačelnici su uvijek prvi na udaru, bez obzira na to što ponekad i nemaju ovlasti za rješavanje svih ekoloških problema.

No, postoje i primjeri dobre prakse, sredine u kojima su se lokalni čelnici uhvatili u koštac s problemom. Hrvatska tako ima gradove u kojima se otpad odvaja i reciklira znatno više od europskog prosjeka. Imamo gradove koji provode inovativne zelene politike, grade elektrane na obnovljive izvore energije te implementiraju tehnološka rješenja koja značajno doprinose očuvanju okoliša.

Ovim izborom želimo promovirati te dobre prakse i nagraditi ih, te time potaknuti i ostale da ubace u višu brzinu kad je u pitanju zaštita okoliša i održivo gospodarenje otpadom. (M.P.D.)