Prosječna ocjena transparentnosti hrvatskih gradova ove je godine 4,5, za razliku od prošlogodišnjih 4,3, a najveći skok – sa prošlogodišnje jedinice na peticu, u godinu dana napravio je Grad Otok. Posebnu pohvalu su, pak, dobili gradovi Buzet, Osijek, Pazin, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb, jer su svih šest godina zaredom objavili sve potrebne dokumente. Kao primjeri transparentnosti među gradovima s prihodima manjim od 3.000 stanovnika ističu se, pak, Duga Resa, Oroslavje, Dugo Selo i Zlatar, a kao najmanji gradovi s objavljenih svih pet dokumenata Klanjec i Cres
Institut za javne financije predstavio je u srijedu rezultate šestog ciklusa istraživanja proračunske transparentnosti hrvatskih županija, gradova i općina koje su ove godine ocijenjene sa prosječnom ocjenom 4,1, od mogućih 5. To je nastavak trenda rasta poboljšanja transparentnosti naših JLS-ova koji su prošle godine dobili zaključnu ocjenu Instituta 3,9, a prije šest godina u svom prvom istraživanju Institut im je dodijelio jedva prolaznih 1,8.
Što se gradova tiče, prosječna ocjena ove godine je 4,5 (prošle godine je bilo 4,3), a broj odlikaša narastao je sa prošlogodišnjih 65 na čak 87. Prosječno najtransparentniji gradovi su u Brodsko-posavskoj i Istarskoj (5) te Krapinsko-zagorskoj i Primorsko-goranskoj (4,9) županiji.
Posebnu pohvalu u istraživanju koje su vodile Katarina Ott i Mihaela Brontić i ove je godine dobilo osam gradova – Buzet, Osijek, Pazin, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb, koji su u svim dosadašnjim ciklusima objavili svih pet dokumenata.
Najveći skok u odnosu na prošlogodišnje istraživanje je, pak, napravio Grad Otok, koji je sa prošlogodišnje jedinice skočio na ovogodišnju ocjenu odličan. Tu su i Grad Pag koji je u redove odlikaša skočio sa prošlogodišnje dvojke i Ploče koji su lani bili ocijenjeni sa trojkom. Svi ostali novopečeni odlikaši lani su bili vrlodobri – Biograd na moru, Čabar, Daruvar, Drniš, Đurđevac, Glina, Klanjec, Koprivnica, Krapina, Labin, Makarska, Mursko Središće, Novigrad, Opatija, Pakrac, Sveta Nedelja, Šibenik i Trogir.
Kao primjeri transparentnosti među gradovima s prihodima manjim od 3.000 stanovnika ističu se, pak, Duga Resa, Oroslavje, Dugo Selo i Zlatar. Ipak, među prvih pedesetak gradova s godišnjim prihodom većim od 5.000 kn po stanovniku, manje od četiri dokumenta objavili su samo Obrovac, Senj i Vrlika. Najmanji gradovi s objavljenih svih pet dokumenata su Klanjec i Cres (do 3.000 stanovnika) te Čabar, Skradin i Pag (do 4.000 stanovnika).
‘Iz godine u godinu sve je očitije da postoje izrazito transparentni gradovi i općine s malim brojem stanovnika i niskim godišnjim prihodima po stanovniku, no da veće i bogatije lokalne jedinice ipak češće objavljuju veći broj proračunskih dokumenata. Također, sve je veći broj lokalnih jedinica koje se polako bude i oponašaju prakse transparentnijih susjeda’, ističe se u analizi.
Inače, proračunsku transparentnost u Institutu ocjenjuju temeljem broja ključnih dokumenata objavljenim na web stranicama jedinica lokalne samouprave, i to – izvještaja o godišnjem izvršenju proračuna za 2018., izvještaja o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2019., prijedlogu proračuna za 2020., izglasanom proračunu za 2020. i proračunskom vodiču za građane za 2020.
‘Premda sama objava proračunskih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, mora se i propisivati i poticati kao inicijativu ka višim razinama transparentnosti, neophodnim za sudjelovanje građana u proračunskom procesu i kontroli prikupljanja i trošenja javnih sredstava. Sve dok proračunska transparentnost ne bude zakonski adekvatno regulirana i dok nadležna ministarstva ne budu provodila primjerene kontrole, građani će uglavnom ovisiti o dobroj volji lokalnih vlasti, koje – kao što se vidi iz dosad postignutih poboljšanja – uistinu ima u sve većem broju lokalnih jedinica’, ističu iz Instituta.
„Proračunska transparentnost i inače neophodni preduvjet za kvalitetno upravljanje javnim sredstvima, no u doba krize izazvane koronavirusom (a u Zagrebu i okolici i potresom) koja će neminovno utjecati na brojna odstupanja od uobičajenih proračunskih prihoda i rashoda, postaje još i značajnijom. Izvanredne okolnosti u kojima se – gotovo preko noći – donose vrlo krupne odluke ne smiju biti opravdanje za nedovoljnu transparentnost, jer će dugoročno utjecati na efikasnost i pravednost, na ekonomske, društvene i političke okolnosti, a time i na blagostanje svih građana. Kako će se doći do dodatnih sredstava, kako će se i u koje svrhe utrošiti, tko će od njih imati koristi, a tko će snositi troškove – sve su to pitanja na koja će se moći odgovoriti samo uz transparentan pristup proračunskim informacijama.“ , naglasila je voditeljica istraživanja Katarina Ott. Detaljno istraživanje možete pogledati na linku. (Marija Pulić Drljača)
Najtransparentniji gradovi:
GRADOVI ODLIKAŠI:
Bakar, Beli Manastir, Biograd na Moru, Bjelovar, Buje, Buzet, Cres, Crikvenica, Čabar, Daruvar, Delnice, Drniš, Dubrovnik, Duga Resa, Dugo Selo, Đakovo, Đurđevac, Glina, Gospić, Grubišno Polje, Imotski, Ivanec, Jastrebarsko, Karlovac, Kastav, Kaštela, Klanjec, Koprivnica, Korčula, Krapina, Krk, Labin, Lepoglava, Ludbreg, Makarska, Mali Lošinj, Metković, Mursko Središće, Našice, Nova Gradiška, Novalja, Novigrad, Novska, Opatija, Oroslavje, Osijek, Otok, Ozalj, Pag, Pakrac, Pazin, Pleternica, Ploče, Poreč, Požega, Pregrada, Prelog, Pula, Rab, Rijeka, Rovinj, Samobor, Sisak, Skradin, Slatina, Slavonski Brod, Split, Supetar, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Šibenik, Trogir, Umag, Valpovo, Varaždin, Varaždinske Toplice, Virovitica, Vodice, Vodnjan, Vrbovec, Vrbovsko, Vrgorac, Vukovar, Zabok, Zadar, Zagreb, Zlatar
VRLO DOBAR:
Benkovac, Čakovec, Čazma, Donja Stubica, Garešnica, Hvar, Ivanić-Grad, Knin, Komiža, Kraljevica, Kutina, Lipik, Nin, Novi Vinodolski, Ogulin, Omiš, Otočac, Petrinja, Popovača, Sinj, Slunj, Solin, Stari Grad, Velika Gorica, Vis, Zaprešić
Gradovi s najboljim webom:
Što se tiče kvalitete informiranja građana, brojni su gradovi s dobro koncipiranim i lako pretraživim stranicama, primjerice, Bakar, Buzet, Crikvenica, Glina, Koprivnica, Našice, Opatija, Pazin, Poreč, Rijeka, Rovinj, Samobor, Sveta Nedjelja, Trogir, Umag, Vrbovec i Virovitica. Neki se ističu po zanimljivim vodičima za građane, lako pretraživim dokumentima, višegodišnjim arhivama dokumenata, uključivanju građana (npr. Čazma i Zlatar), internetskim savjetovanjima o proračunu, dječjim proračunima (npr. Slavonski Brod i Sveta Nedjelja), konsolidiranim financijskim izvještajima, čak i za proračunske korisnike, vodičima uz sve proračunske dokumente i nizom drugih zanimljivih rješenja. Nažalost, i dalje postoje gradovi na čijim je mrežnim stranicama uistinu teško pronaći čak i osnovne dokumente, navodi se.
