Palača Moise proteklih je dana bila domaćin zanimljivog projekta »S vjetrom kroz tišinu« kojim se za gluhe i nagluhe osobe organizira već tradicionalno promotivno jedrenje.
Sudionici događanja dojedrili su u Cres iz Opatije, pritom na jedrilicama koristeći znakovni jezik prilagođen jedrenju i boravku na moru.– Projekt »S vjetrom kroz tišinu« jedinstven je u Hrvatskoj, ali i u Europi, a pokrenuli smo ga 2002. godine Slobodan Banašin iz Udruge skipera Jadrana i ja, kao predstavnik Udruge gluhih i nagluhih osoba PGŽ-a.S vremenom je iz projekta nastala istoimena udruga koja već niz godina organizira razne programe i aktivnosti za osobe oštećena sluha, a vjerujem da imamo znanje, vještine i iskustvo raditi i s osobama s drugim invaliditetima, rekao je na stručnom skupu »More dostupno svima« održanom u Palači Moise dopredsjednik udruge Damir Herega.Jedna od aktivnosti udruge bilo je jedriličarsko druženje koje se tradicionalno održavalo trećeg vikenda u travnju u Nerezinama na otoku Lošinju, no kasnije je prebačeno u Kraljevicu. Od drugih aktivnosti Herega je istaknuo edukacije skipera osnovama hrvatskog znakovnog jezika te škole jedrenja za gluhe i nagluhe osobe.
– Projektom se gluhim i nagluhim osobama iz Hrvatske i inozemstva omogućilo ravnopravno sudjelovanje u jedrenju kao rekreaciji i sportu, a nikako ne smijemo zanemariti turizam kao sredstvo integracije gluhih osoba, zaključio je Herega te zahvalio Sveučilištu u Rijeci, koje je ponudilo Palaču Moise za održavanje skupa, ali i smještaj sudionika, te se ove godine prvi put jedrilo na relaciji od Opatije do Cresa.
Sudionike skupa »More dostupno svima« uvodno su pozdravili gradonačelnik Cresa Marin Gregorović i predstojnica Centra za napredne studije Sveučilišta u Rijeci Sanja Bojanić, a prvo je predavanje održao Jadran Rubeša, magistar edukacijske rehabilitacije, koji je govorio o specifičnostima ronjenja za osobe s invaliditetom.
– Napretkom ronilačke opreme i tehnike ronjenje je postalo dostupno i fizički manje spremnim ljudima, pa tako i osobama s određenim tjelesnim oštećenjima. Zahvaljujući djelovanju regionalnog ogranka Međunarodnog udruženja ronioca s invaliditetom, Hrvatska se ubraja u mali broj naprednih zemalja u kojima osobe s invaliditetom imaju mogućnost na jednostavan način naučiti roniti i kasnije se aktivno baviti ovom lijepom aktivnošću, rekao je Rubeša.
Predstojnik Logopedskog centra i voditelj studija logopedije na Sveučilištu u Rijeci doc. dr. Zdravko Kolundžić predstavio je aktivnosti svog Centra i sam studij te dodao da je 16. travnja u Rijeci otvorena logopedska ambulanta.
Time je postignut znatan napredak u djelatnosti za kojom postoji velika potreba i interes jer u Hrvatskoj djeluje svega 800 logopeda, od toga polovina u Zagrebu. U Primorsko-goranskoj županiji u javnom sustavu djeluje svega 20 logopeda, što je tri puta gori prosjek od hrvatskog.
Predavanje dr. Kolundžića izazvalo je raspravu tijekom koje je gradonačelnik Gregorović podsjetio da u Cresu djeluje logopedinja koja radi u vrtiću i u školi, pa je u tom segmentu Cres daleko iznad prosjeka.
Skup je zaključen predavanjem o komunikaciji, posebice u zdravstvu, koje je održala Ines Lazarević Rukavina s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a.
Tijekom trodnevnog druženja jedrilo se ispred creskog zaljeva, a organiziran je i tečaj ronjenja u kampu Kovačine. U večernjim satima u palači Moise Darija Žmak Kunić i Mirna Kutleša s riječke Akademije primijenjenih umjetnosti održale su radionicu akvarela. (Grad Cres/Novi list)
