Rezultati proteklog popisa stanovništva izazvali su razne komentare, pa dok jedni smatraju da sva kućanstva i osobe nisu popisani, drugi vjeruju da su mogućnost samopopisivanja mnogi iskoristili ne bi li se prijavili na mjestu na kojem u stvarnosti ne žive. Ipak, Cresani mogu biti donekle zadovoljni objavljenim privremenim podacima jer, za razliku od nacionalne i regionalne razine gdje je u proteklih deset godina broj stanovnika pao za desetak posto, podaci za Grad Cres i nisu tako loši – broj stanovnika smanjen je za svega 4 posto.
Smanjenje broja stanovnika prvenstveno je rezultat negativnog prirodnog prirasta, a ne toliko iseljavanja kao u drugim dijelovima Hrvatske. To pokazuje podatak o migracijskom saldu za 2020. godinu kada je Grad Cres zauzeo 5. mjesto među hrvatskim gradovima, s ukupnim rastom od 56 osoba, budući da se, prema službenim podacima, te godine doselilo 129 osoba, a odselile 73. Iste je godine na Cresu za 8 posto porastao i broj zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu. I po vitalnom indeksu, broju živorođene djece na 100 umrlih, Cres je daleko iznad hrvatskog prosjeka – dok je 2020. godine indeks za Hrvatsku bio 62,9, a za Primorsko-goransku županiju čak 51,8, za Grad Cres taj je indeks 74,2.
Prema prvim objavljenim rezultatima Grad Cres ima 2.738 stanovnika, a prije deset godina popisano ih je 2.853. Zanimljivo je da je porast stanovništva zabilježen u gotovo svim naseljima na Tramuntani, sjevernom dijelu otoka koji se često u medijima ističe kao najslabije razvijen, bez vodovoda i loše prometno povezan. Ako se tome pridoda podatak da je najviše porastao broj stanovnika u Mergu i Valunu, može se zaključiti da su upravo manja mjesta prepoznata kao posebno atraktivna za život.
Rezultate popisa komentirao je za Novi list gradonačelnik Marin Gregorović koji je istaknuo da privremeni podaci o broju stanovnika ne izgledaju tako loše, ali svatko tko se bavi javnim poslom mora preuzeti odgovornost i suočiti se sa stvarnošću.
– Bili smo svjesni situacije u kojoj se nalazimo kao zemlja i prije ovih rezultata, zato kontinuirano provodimo razne mjere kako bi svim našim građanima podigli kvalitetu života. Vjerujem da radimo sve što možemo kako bismo zadržali naše otočanke i otočane, a zahvaljujući i tome što smo stvorili preduvjete za otvaranje novih radnih mjesta, Cres je danas prepoznat kao otok na koji se useljava više ljudi nego što se s njega iseljava. Važno je spomenuti kako već treću godinu zaredom osvajamo nagradu za najbolji mali grad u Hrvatskoj kada su u pitanju obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi. To priznanje samo je jedan od znakova koji pokazuju da idemo u pravom smjeru. Želim da Cres i dalje bude poznat po tome što od rođenja do završetka obrazovanja prati svoju djecu, učenike i studente i pruža im sve što im je potrebno, ne zanemarujući pritom dobrobit ostalih građana svih životnih dobi, rekao je Gregorović i nabrojio neke od mjera koje Grad provodi.
Naglasio je da su prioriteti gradskog proračuna već godinama sredstva za vrtić i škole, za aktivnosti mladih, poticajne nagrade za novorođenčad i stipendije, pa se te stavke u proračunu nikada nisu smanjivale, a to pokazuje i podatak da je Cres na osmom mjestu među hrvatskim gradovima po izdvajanju za predškolsko obrazovanje po glavi stanovnika.
Kao i većina drugih gradova, i Cres je osigurao novčani dar za bebe, svako dijete ima mjesto u gradskom vrtiću bez listi čekanja, a Grad čak sufinancira putne troškove roditeljima koji svoju djecu u vrtić dovode iz drugih naselja na otoku. Kako bi u vrtiću još poboljšali uvjete za rad, upravo je dovršen projekt dogradnje i adaptacije ukupne vrijednosti 3,4 milijuna kuna. Za učenike osnovne škole Grad osigurava jednake, ako ne i bolje uvjete od učenika na kopnu, pa se financiraju brojne izvannastavne aktivnosti, nabava dodatnog školskog pribora i produženi boravak, a creska škola jedna je od najbolje opremljenih u Hrvatskoj – na raspolaganju imaju sve od pametnih ploča, novouređene sportske dvorane, drona do 3D printera. Nabrajajući što sve Grad čini za mlade, Gregorović je još spomenuo stipendije za studente i srednjoškolce koji se školuju izvan otoka te sufinanciranje putnih troškova kako bi oni ostali u kontaktu s rodnim otokom.
– Naravno, ostanak na otoku ne jamče samo mjere koje se odnose na djecu i mlade. Upravo zato kontinuirano ulažemo u infrastrukturu i zdravstvo, stvaramo preduvjete za razvoj gospodarstva i poduzetništva, digitaliziramo javnu upravu i kompletno je otvaramo prema građanima, a radimo i na proširenju dostupnih usluga kao što je povratak sudbenih dana u Cresu nakon više od deset godina. Uz navedene mjere, dostupnost stambenog prostora po prihvatljivim uvjetima izazov je s kojim se moramo uhvatiti u koštac i uvjeren sam da ćemo u ovom mandatu pronaći rješenja i za taj dio problema. Brinemo se i o našim starijima, pa tako svake godine isplaćujemo gotovo 600 božićnica za umirovljenike, a intenzivno radimo i na pripremama za izgradnju novog doma za starije. Sve to život na otoku čini boljim, kaže Gregorović koji je za kraj uputio kritiku državnim vlastima.
– Važno je istaknuti da je Republika Hrvatska visoko centralizirana zemlja, što često rezultira nekvalitetnim odlukama i javnim politikama koje nisu usmjerene k ravnomjernom razvoju. U tom kontekstu izdvajam poreznu politiku, prometnu povezanost i upravljanje zdravstvenim sustavom nad kojim gradovi nemaju nikakvu nadležnost, zaključio je creski gradonačelnik. (Grad Cres/www.novilist.hr)
