Gradonačelnici sada imaju ogromnu zadaću i priliku da pokažu svoju sposobnost vođenja, ohrabrenja i inspiracije na pozitivno djelovanje, kako unutar svojih službi koje trebaju djelovati u novim uvjetima, tako i prema građanima. Presudno je da gradovi ostanu poprišta društvenog života, komunikacije i interakcije, ‘nejunačkom vremenu usprkos’
U prethodnom blogu pisali smo o nužnosti osiguravanja funkcioniranja kriznih i redovnih administrativnih funkcija gradske uprave u doba borbe s pandemijom i dali primjere i savjete temeljene na najboljim praksama.
Gradska uprava u ovim neobičnim vremenima ne nastavlja samo sa svojim administrativnim funkcijama, nego ima zadaću i podržati svoje gospodarstvo i svoje građane i olakšati im udarce koje primaju uslijed ograničenja kojima su izloženi. Naši pametni gradovi i u tom segmentu imaju na dispoziciji primjere dobrih praksi čiji pregled donosimo.
Lekcija 2: Gospodarstvenici trebaju vašu podršku da bi dugoročno mogli ostati izvor gradskih prihoda
Većina gradova u Hrvatskoj i u svijetu pokrenula je programe pomoći gospodarstvu. Dugoročno osiguranje prihodovne strane gradskog proračuna samo je usko gledan povod da se gradovi sada trebaju pobrinuti za svoje gospodarstvo. Šire gledano, gradovi iz niza socijalnih i ekonomskih razloga moraju voditi računa o tome da lokalna ekonomija ostane zdrava ili da – da se poslužimo aktualnom metaforikom – kontroliramo epidemiju koja ju je zahvatila.
Mogućnosti podrške vidljive su na više razina:
- Otpisivanje financijskih obaveza prema gradskoj upravi
Većina gradova u Hrvatskoj već je shvatila da odlaganje ili umanjivanje vlastitih financijskih zahtjeva predstavlja nužni minimum potpore poduzetnicima. Kako vidimo na stranicama Gradonacelnik.hr, velik broj gradova pripremio je mjere koje gospodarstvenike rasterećuju. U tom smislu uglavnom su slijedili preporuku koju je izdala Udruga gradova da gradovi: oslobode poslovne subjekte od plaćanja poreza na korištenje javnih površina, zakupa javnih površina te zakupa poslovnih prostora za razdoblje u kojem se ne obavlja djelatnost, djelomično ili u cijelosti, vodeći računa o likvidnosti proračuna, da beskamatno odgode naplatu potraživanja i javnih davanja koja se odnose na razdoblje trajanja epidemije COVID-19 i naplatu komunalne naknade za ožujak 2020. godine, te da razmotre mogućnost djelomičnog ili potpunog oslobađanja poslovnih prostora plaćanja komunalne naknade u travnju i narednim mjesecima prema razvoju gospodarske situacije.
Uz taj minimum, međutim, zanimljivo je razmotriti i dodatne opcije snažnijeg angažmana gradova i njihovih tijela i agencija.
- Olakšavanje pristupa svim drugim izvorima podrške
Dodatni korak bio bi angažirati resurse koje imaju gradske potporne institucije da se gospodarstvenicima olakša pristup ne samo gradskim, nego i drugim olakšicama i potporama. Gospodarska agencija Beč (Wirtshafts Agentur Wien), na jednom mjestu je sažela sve gospodarske mjere koje je uveo ne samo sam grad, nego i druge nacionalne organizacije, kao i kreditne institucije. Slične primjere vidimo i u Gradu Seattleu u suradnji s gradskom gospodarskom komorom, Gradu New Yorku i nizu drugih promatranih gradova.
I u Hrvatskoj su vidljive slične inicijative, npr. Razvojnih agencija (poput LO-RA-e iz Požege) koje nude pomoć poduzetnicima u pripremi prijava za nacionalna sredstva pomoći.
- Direktna financijska podrška poduzetnicima
Grad, dakako, može i trebao bi i sam razmisliti o mogućnosti financiranja svojeg gospodarstva u krizi, povrh olakšavanja pristupa drugim potporama i “opraštanja” dugovanja i odustajanja od naplate. U tom smislu vidimo da hrvatski gradovi još nisu pripremili svoje pozicije. S druge strane, opet ćemo uzeti primjer bliskog nam Beča, koji se često navodi kao uzor hrvatskim gradovima, a koji je u vrlo kratkom roku predvidio u ovoj krizi 12 mil. € garancija za likvidnost za bečke MSP-ove, 20 mil. € Kriznog fonda za samozaposlene i male poduzetnike i 3 mil. € povećanja za Bečki fond za pomoć Zakladi za radnike. Bruxelles je između ostalog osigurao male direktne potpore od do 4.000 € potpore za pružatelje usluga i obrtnike koji su morali prestati poslovati zbog krize, ali i garancije za bankovne zajmove u vrijednosti 20 milijuna eura. Niz je američkih gradova koji osnivaju garancijske fondove, specijalne kreditne linije ili druge oblike potpora. San Francisco uspostavlja Fond za narušeno poslovanje s početnim iznosom od milijun dolara uz bespovratna sredstva od po 10.000$ po tvrtki, Los Angeles je pokrenuo program za mikro kredite za mala poduzeća, Fond za malo poduzetništvo u Denveru osigurava 7500$ po tvrtki itd.
Hrvatski gradovi počeli su i sami pripremati slične inicijative, npr. Velika Gorica i Supetar najavili su pripremu fondova za pomoć poduzetnicima. Nadamo se da će u nadolazećim danima popis takvih gradova postajati sve dulji.
- Ciljana savjetodavna i financijska podrška u poslovanju za vrijeme i nakon krize
Gradovi i njihove potporne institucije mogu i trebaju pomoći svojim poduzetnicima i obrtnicima ne samo da prežive prvi udar na likvidnost, nego i da prežive dugoročni udar koji aktualna kriza predstavlja na njihovo poslovanje. U tom kontekstu valja se prisjetiti da svaka predstavlja priliku za razvoj i rast. Gradovi mogu biti među akterima koji podupiru svoje poduzetnike da se u danim uvjetima snađu i da disrupciju iskoriste za vlastitu transformaciju. Opet uzimamo primjer bliske nam Austrije, gdje vidimo specijalizirane programe koji financijski i operativno usmjeravaju poduzeća na rad u digitalnom formatu. Bečka i nacionalna gospodarska komora upravo, dok pripremamo ovaj tekst, održava Webinar “Prilike za on-line poslovanje” gdje se poduzetnici mogu informirati o ubrzanoj digitalnoj transformaciji i online prodaji. Bečka gospodarska komora također nudi 75% sufinanciranja poduzetnicima za nabavku opreme potrebne za rad od kuće i na udaljenosti.
Gradske potporne institucije trebaju podržati gospodarstvenike kako u kratkoročnom snalaženju u razdoblju zdravstvene krize i izolacije, tako i u promišljanju poslovanja nakon nje, u svijetu koji, po svemu sudeći, neće više biti isti. Pametni grad treba u tom smislu razmišljati o svojoj gospodarskoj budućnosti.
Lekcija 3: Građani trebaju vašu podršku da bi preživjeli izolaciju i krizu
Gradske uprave sada se nalaze pred izazovom da budu servis svojim građanima u svakom pogledu – ne samo svojim kriznim upravljanjem, ne samo osiguravanjem administrativnih i komunalnih funkcija, nego i organizacijom i olakšavanjem svakodnevice u kriznim trenucima. Vjerujemo da hrvatski pametni gradovi uviđaju kako u krizi trebaju poduprijeti svoje građane da prežive izazove izolacije i zdravstvenih – a recentno u Gradu Zagrebu i geofizičkih – prijetnji.
Nekoliko je razina na kojima smo uočili zanimljiva rješenja gradova u svijetu, a ovdje izdvajamo dvije ključne, koje su postale izrazito vidljivima.
- Promicanje solidarnosti
Niz je lijepih i inovativnih primjera kako gradovi promiču solidarnost svojih stanovnika s osobama koje su posebno ugrožene pandemijom ili se teško mogu snaći u novonastaloj situaciji.
Madrid je uredio 150 mjesta za beskućnike bez simptoma koje time sklanja s ulica i smanjuje rizik pandemije, Beč je pripremio predložak za oglase na zgradi kojima susjedi pozivaju jedni druge na solidarnost sa starijima, a naša Rijeka organizirala je dostavu hrane i lijekova za starije građane i sve druge potrebite osobe tijekom epidemije u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa. I manji gradovi u Hrvatskoj, npr. Pregrada, Kastav, Supetar i niz drugih koje ovdje ne možemo sve spomenuti, potiču sugrađane na solidarnost, otvaraju specijalizirane telefonske linije za starije kojima je potrebna pomoć i pružaju ciljane servisne informacije.
Gradovi potiču građane i sami daju podršku društvenim skupinama i institucijama koje su na udaru pandemije. Madrid, u dogovoru s jednim komercijalnim lancem za dostavu hrane, osigurava za skoro 11.500 učenika koji su imali koristi od snižene cijene u školskoj kantini, jer pripadaju obiteljima slabijeg imovinskog statusa, subvencionirani obrok dok su škole zatvorene zbog korona virusa.
U Italiji je zabilježen niz crowdfunding kampanja za pomoć bolnicama (npr. u Napulju ili Milanu) koje na digitalnim kanalima pokreću mahom sami građani, a neke potiču i gradske institucije. Pariz je otvorio ad hoc vrtiće i day care za djecu zdravstvenih djelatnika. Artist Home u Seattleu ugostio je virtualni koncert Songs of Hope and Healing za umjetnike koji su ostali bez plaća zbog COVID-19.
Fizička blizina u doba epidemije istovremeno je i poziv na solidarnost, ali i izvor straha od zaraze. Važno je da gradovi potiču građane na odgovorno ponašanje prema susjedima i drugim, “slabijim” sugrađanima. U tom smislu, gradovi imaju priliku pomoći da ova kriza bude integrativan društveni faktor i da jača osjećaj pripadnosti i povezanosti koji je dugoročno iznimno značajan faktor privlačnosti gradova za život.
- Briga za građane kao društvena bića: osiguravanje interakcije i kulturnih i društvenih sadržaja
Već danima internetom kruže snimke talijanskih i španjolskih susjedstava koja održavaju nastupe na balkonima, zajedno plešu i zabavljaju se. Većina je ovakvih događanja spontana, ali niz je primjera u kojima gradovi i gradske institucije nude kolaborativne sadržaje i promiču kulturu i zabavu za svoje sugrađane koji su ostali kod kuće: od promocije virtualnih muzejskih tura, posebno pripremljenih alata i sadržaja za djecu, virtualnih online koncerata, do online streaminga gradskih događanja koja su se preselila u virtualni svijet. Zanimljiva je u tom smislu interakcija Grada Pariza sa svojim građanima: gradske su službe napravile katalog sadržaja kojima se sugrađani mogu baviti dok su u izolaciji: od meditacije i sporta do interaktivne karte grada na kojoj su prikazani dijelovi grada s referencama na poznata književna djela, besplatnih online knjiga, poticanja bioraznolikosti na vlastitom balkonu i aktivnosti za djecu. Muzeji nekoliko talijanskih gradova pripremili su vodič za djecu na temu COVID-19, prilagođen njihovoj dobi. Naša Rijeka poziva građane da koriste mogućnost posudbe e-knjiga preko ZAKI sustava. Grad Beč od ranije ima platformu za online učenje, a sada je pripremio materijale i poveznice na razne alate za kolaboraciju i mogućnosti digitalnog učenja namijenjene nastavnicima i učenicima. U Hrvatskoj je sjajan primjer Grada Vrgorca koji je pripremio platformu za on-line prodaju domaćih prehrambenih proizvoda s lokalnih OPG-ova koja u razdoblju kada su zatvorene gradske tržnice osigurava razmjenu između građana kao potrošača i lokalnih poljoprivrednika kao proizvođača.
Zanimljivo je da je Madrid svoju online platformu za participativno budžetiranje stavio na raspolaganje građanima za osmišljavanje aktivnosti na kojima bi građani mogli surađivati i družiti se u doba izolacije. Inspirirani činjenicom da se građani već ionako spontano nalaze na balkonima, koji su preuzeli funkciju gradskih trgova kao mjesta sureta, nazvali su taj koncept “virtualnim balkonom”. U nekoliko dana primili su 400 ideja među kojima će odabrati one koje grad može podržati u daljnjem razvoju.
Niz drugih gradova u Hrvatskoj i u svijetu pripremilo je ideje i sugestije o tome kako se građani mogu zabaviti, uživati u kulturnim sadržajima i rekreirati u ograničavajućim uvjetima samoizolacije i karantene.
Postoji, dakle, velik broj različitih mogućnosti da grad odigra aktivnu ulogu u tome da se njegovi građani kao roditelji, kao susjedi, kao poduzetnici i radnici osjećaju bolje i sigurnije u ovom teškom i disruptivnom vremenu. Gradonačelnici sada imaju ogromnu zadaću i priliku da pokažu svoju sposobnost vođenja, ohrabrenja i inspiracije na pozitivno djelovanje, kako unutar svojih službi koje trebaju djelovati u novim uvjetima, tako i prema građanima. Presudno je da gradovi ostanu poprišta društvenog života, komunikacije i interakcije, “nejunačkom vremenu usprkos”. Široko dostupna tehnologija nam u tom smislu značajno olakšava izazov pred kojim smo se našli, ali je važno da ju aktivno koristimo i pritom budemo kreativni.
(U sljedećem ćemo se izdanju “Grada otpornog na viruse” baviti načinima na koji gradovi potiču tehnološke inovacije i inovativan pristup praćenju i osiguravanju zdravlja građana na lokalnoj razini.)
Ivana Novoselec, direktorica za pametnu upravu u Apsolonu, ima preko petnaest godina iskustva u pripremi operativnih programa, strateškom i projektnom planiranju te razvoju institucionalnih kapaciteta, osobito u području upravljanja EU fondovima.
Ivana je bila savjetnica za razvoj kapaciteta u upravljanju EU fondovima državnim upravama u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Pružala je podršku hrvatskoj državnoj upravi u razvoju operativnih programa u području prekogranične suradnje (2007 – 2013; 2014 – 2020) te brojnim javnim i privatnim institucijama u njihovom strateškom planiranju (županije, visokoobrazovne i znanstvenoistraživačke institucije, gradovi, privatne i javne tvrtke). Tijekom radnog vijeka pripremala je i evaluirala niz projekata financiranih EU fondovima (Phare, IPA, CBC programmes, FP7, ERDF) u područjima istraživanja i razvoja, visokog obrazovanja, zaštite okoliša i prirode, lokalnog razvoja i razvoja civilnog društva. Magistrirala je Europske studije na Sveučilištu u Cambridgeu.
*Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima i blogovima objavljenima na portalu gradonačelnik.hr pripadaju autoru te ne predstavljaju nužno stavove uredništva.
