Prezentacija projekta uređenja arheološkog lokaliteta i šetnice poluotoka Sv. Petar okupila je u utorak u Makarskoj impresivan tim stručnjaka koji su tri godine radili na projektu otkrivanja i revitalizacije iznimno važnog dijela makarske kulturne baštine – poluotoka Sv. Petar.
Projekt, koji je nastao kroz stručni, pažljivo promišljen i holistički pristup, predstavili su Josip Karamatić, v. d. ravnatelja Gradskog muzeja Makarska, Silva Kukoč, konzervatorica arheologinja iz Konzervatorskog odjela u Splitu Ministarstva kulture i medija, arhitekt Ivo Vojnović, dr. sc. Silvia Bekavac, izvanredna profesorica i pročelnica Odjela za povijest umjetnosti sa Sveučilišta u Zadru, te dizajneri Mirna Vulin i Marko Barišić.
U uvodnom dijelu naglašeno je kako se u pripremi projekta vodilo računa o tome da je riječ o prostoru koji ima značajnu arheološku vrijednost, ali i prostoru kojem gravitira velik broj ljudi te koji čini cjelinu s gradskom rivom i Peškerom. Tako je nastala priča koja ima svoj identitet i predstavlja turističku atrakciju.
– Brojni su znanstvenici i umjetnici prepoznali značaj Sv. Petra, kao i dugogodišnji ravnatelj muzeja i voditelj istraživanja na Sv. Petru, pok. Marinko Tomasović. Zahvaljujući njemu imamo saznanja koja će biti temelj buduće valorizacije. No, Sv. Petar je više od arheologije – poseban je i poziva na akciju, a u ovoj akciji Grad Makarska nije sam – kazao je Josip Karamatić, naglasivši kako je siguran da je pred nama projekt koji će, nakon realizacije, biti na ponos grada Makarske.
Vrijednost arheoloških nalazišta na Sv. Petru potvrdila je i Silva Kukoč:
– Istraživanja na Sv. Petru počela su, s prekidima, još 1992. godine, i već tada se dalo zaključiti da se radi o arheološki izuzetno zanimljivom nalazištu s kontinuitetom od prapovijesti do novog vijeka. Najveća istraživanja, od 2010. do 2021., proveo je pokojni ravnatelj Marinko Tomasović, koja su potvrdila značaj lokaliteta, i zato mi je iznimna čast što danas predstavljamo projekt njegova uređenja – kazala je Kukoč.
Arhitekt Ivo Vojnović izradio je projekt sanacije i konzervacije arheološkog nalazišta, što je prva faza projekta, dok bi druga faza ponudila dodatne sadržaje za posjetitelje.
– Ovim projektom konzerviramo i djelomično rekonstruiramo lokalitet, a dali smo i prijedlog kako da prostor bude zanimljiv posjetiteljima. Predložili smo manju pozornicu i dva gledališta, uz obavezno korištenje ukrasnog šljunka koji nije devastirajući. Taj prostor živio bi kroz manifestacije, slično kao splitski Sustipan. Ne sumnjam da će ovaj lokalitet postati biser kulturne baštine Makarske – kazao je Vojnović.
Od 2022. do danas, arheološki materijal pronađen na Sv. Petru pregledali su, klasificirali i digitalizirali studenti zadarskog Sveučilišta pod vodstvom dr. sc. Silvije Bekavac.
– Na osnovi tog materijala počele su se rađati različite ideje kako, ne samo u znanstvenom smislu, slijediti svjetske trendove u interpretaciji baštine. A sada mogu reći da nećemo mi slijediti svjetske trendove – imamo priliku postavljati ih. U hrpi materijala pronašli smo zanimljiv nalaz – kasnoantičku tegulu s otiscima psećih šapa. To je bio temelj za jednu širu priču. Kad radite priču, morate znati tko je vaša ciljana skupina korisnika – to nisu samo znanstvenici, nego i turisti, i to ne samo ljetni, već i oni koji dolaze tijekom cijele godine. Izazov je lokalitet i zaštititi i prezentirati, jer bez prezentacije, bez života, baština propada. Bit arheološkog nalazišta nije svrha sama po sebi, nego je ključno povezati ga sa zajednicom – i tada će lokalitet sam sebe štititi – istaknula je Bekavac.
Kako su pseće šape s tegule postale temelj za priču koja spaja arheologiju i širu zainteresiranu javnost – a možda i onu koja će se zbog atraktivnosti priče tek zainteresirati – objasnili su dizajneri Mirna Vulin i Marko Barišić, koji su osmislili „zabavniji“ dio projekta pod nazivom „Čovik i pas“ – projekt prezentacije i opremanja šetnice.
Pas iz ove priče je dalmatinski pas, jedna od šest autohtonih hrvatskih pasmina. Osim otisaka šapa na teguli, s makarskim područjem ga povezuje i najstariji slikovni prikaz dalmatinskog psa – freska u samostanu sv. Marije u Zaostrogu, prikaz Posljednje večere iz 18. stoljeća.
– To je priča od koje smo krenuli, imajući u vidu i druge povijesne činjenice te činjenicu da je pas oduvijek bio čovjekov najvjerniji prijatelj i postao član obitelji. Šetnica je spoj interpretacije i funkcionalnih cjelina kroz urbanu opremu, koju bi sutra posebno i zajedno koristili i čovjek i pas, kako i sam naziv projekta sugerira – istaknuli su Vulin i Barišić, spomenuvši brojne zanimljive sadržaje poput interaktivnih ploča, foto pointa, česmi za posjetitelje i njihove kućne ljubimce.
– Sve pozicije na šetnici imat će oznake vezane uz arheološko nalazište, koje ima glavnu ulogu u cijeloj priči, no šetnica će ponuditi dodatne sadržaje za lokalnu zajednicu i posjetitelje – naglasila je Vulin.
– Želimo našim sugrađanima, a potom i gostima, ponuditi prostor koji priča priču, poziva na boravak, otkrivanje i poštovanje prema naslijeđu – istaknula je zamjenica gradonačelnika Antonia Radić Brkan, zahvalivši svima koji su doprinijeli ovom važnom projektu.
