U ovoj smo se krizi na bolan način prisjetili da je grad prije svega mjesto interakcije i komunikacije. COVID – 19 iznova nas je naučio tu važnu, davno naučenu, a pomalo zaboravljenu lekciju. Pametan grad samo je mogućnost da se taj tisućljetni oblik zajedničkog života unaprijedi tehnologijom, ali njegova osnovna svrha ostaje nepromijenjena.
U prethodnim blogovima pisali smo o nužnosti funkcioniranja kriznih i redovnih administrativnih funkcija gradske uprave, potporama koje gradovi mogu pružati gospodarstvenicima, kao i ulozi gradskih uprava u održavanju društvenog života u doba pandemijske krize.
Za kraj ciklusa, bavimo se prilikama da gradovi potiču i promiču tehnološke i društvene inovacije u osiguravanju zdravlja i praćenju pandemija. Niz je primjera, od kojih će neki podići obrve čitatelja, u odnosu na poštivanje privatnosti i tenziju između tehnoloških mogućnosti i zaštite privatnosti, dok neki govore više o kapacitetima privatnog sektora koji se “nastanio” u pametnim gradovima i pomaže im riješiti probleme urbanog života u aktualnim uvjetima.
Lekcija 4. Pametni gradovi posjeduju ili mogu razviti tehnologiju koja pomaže u kriznim vremenima, ali – nije sve u tehnologiji
Pametni gradovi raspolažu “neuronskom mrežom” koju mogu staviti u službu izvanrednih okolnosti u kojima se trenutno nalazimo. Očita je, iako ne nužno i svakome draga, mogućnost da različitim oblicima nadzora, koje omogućuju suvremene tehnologije karakteristične za Smart City, steknemo uvid u širenje virusa. U slučaju COVID – 19 krize, već smo vidjeli, ponajprije u Kini, ali i u nekim američkim gradovima, to podrazumijeva primarno mogućnosti praćenja temperature putnika na aerodromima i u javnom prijevozu radi stjecanja uvida u epidemiološka kretanja, ali i u kretanje pojedinaca. I u Hrvatskoj pratimo vrlo dinamičnu raspravu na nacionalnoj razini o korištenju mobilnih uređaja u praćenju osoba s obaveznom izolacijom koja je dovela u pitanje razmjernost prijetnje javnome zdravlju i narušavanja privatnosti i ljudskih sloboda. Gradovi, kao sve češći posjednici tehnologije koja omogućuje uvid u prostorne i osobne podatke, kao i različite oblike nadzora, posjeduju značajan potencijal u upravljanju epidemijama – ali, naravno, i ugrožavanju prava na privatnost i slobodu kretanja.
Međutim, niz je drugih primjena postojećih ili uvođenja novih tehnologija o kojima čitamo, a koje nisu uvijek usko povezane uz orvelijansku viziju grada koji nas u svakom trenutku nadzire.
Indijski gradovi imaju niz povezanih kontrolnih i komandnih centara koji služe razmjeni informacija u gradu (od podataka o prijevozu, nadzornim kamerama do praćenja vodoopskrbe). Praktički preko noći, ti su gradovi stavili takve centre u funkciju nadzora izoliranih dijelova bolnica, osiguranja besplatnog WiFi-a ljudima u karanteni, praćenje stanja bolesnika na kućnoj njezi ili slanje poruka o opasnostima i važnosti adekvatne higijene i izolacije.
Dio gradova usmjerio je središnje upravljačke centre na organizaciju sustava dostave namirnica, a neki su ih iskoristili za upravljanje resursima u zdravstvu i usmjeravanje liječnika i bolničkog osoblja kroz grad. Sličan primjer vidimo u San Franciscu, jednom od najpametnijih gradova u svijetu, koji je nadogradio svoju mrežu WiFi hotspotova s 25 specijalnih tzv. superspotova namijenjenih učenicima koji kod kuće nemaju pristup internetu, a trebaju pohađati online nastavu. Baltimore je bio prvi u nizu američkih gradova u kojima su tvrtke Capitol i Smart City Media razvile partnerstvo koje im omogućuje da pripremaju lokalizirane i vremenski relevantne poruke vezane uz COVID – 19 krizu te na velikim SCM-ovim City Post displayevima prenose informacije o najbližim mjestima za testiranje i drugim vitalnim servisnim informacijama u doba pandemije koristeći otvorene podatke, IoT, društvene medije i sl.
Osim primjenom vlastite tehnologije, pametan grad poticat će inovativne i tehnološki napredne pristupe krizi posredno, ohrabrujući svoje građane i biznise da razvijaju rješenja koja će svima biti od pomoći u ovoj i potencijalnim budućim sličnim kriznim situacijama. Amsterdam je osobito poznat po svojem bottom-up pristupu pametnom gradu, temeljenom na participaciji i otvorenosti. Još krajem ožujka pokrenuta je platforma za crowdsourcing društvenih i tehnoloških inicijativa u borbi protiv krize, pri čemu se grad koristio open-source kodom razvijenim za prijašnje inovacijske projekte. Platforma je do 1. travnja prikupila 180 inicijativa koje uključuju primjere od aplikacija za dostavu obroka susjedima do digitalnog programiranja Rijksmuseuma.
Brojni gradovi usmjeravaju svoje poduzetničke centre i inkubatore, kao i linije financiranja na teme koje su došle u prvi plan s COVID – 19. Simbolički je snažna priča o Smart City akceleratoru u Houstonu, kojemu su promijenili ime dodavši mu u naslov “otpornost” pa se sada zove The Ion Smart & Resilient Cities Accelerator te je tako stavljen novi naglasak na startupe koji razvijaju i primjenjuju rješenja koja će Houstoncima olakšati svakodnevicu u zdravstvenim krizama, kao i takva koja će gradu pomoći da rješava hitne intervencije u zdravstvenoj krizi.
COVID – 19 kriza zasigurno će trajno promijeniti način na koji živimo na svim razinama, pa tako i način na koji upravljamo i živimo u gradovima. U kontekstu pametnog grada, svakako vjerujemo da će nove gradske razvojne strategije, u odnosu na dosadašnje, stavljati puno veći naglasak na sigurnost i zaštitu zdravlja. Možemo očekivati i da će se povećati interes za mogućnost da se u gradovima tehnološki unaprijedi kontrola i nadzor kretanja, a paralelno da će ojačati zabrinutost za privatnost i naglasak na njenom očuvanju. Već smo pisali o tome kako je izvjesno da bi ova kriza bila puno teža bez digitalne tehnologije i kako je njen utjecaj na digitalizaciju uprave općenito, pa tako i gradova, instantan. U dugoročne učinke ne trebamo sumnjati jer će ova kriza vrlo vjerojatno nepovratno promijeniti potrošačke navike i navike građana da koriste (i očekuju) javne usluge online.
Možda ne tako izvjestan, ali potencijalno vrlo dramatičan učinak, ova kriza bi mogla imati na razumijevanje pametnog grada u dubljem, konceptualnom smislu. Vjerujemo kako je iz ove serije kolumni, kao i iz javnog diskursa općenito, vidljivo da je koncept solidarnosti i međusobne odgovornosti građana jednih za druge i, kao i briga gradskih uprava za njihovu dobrobit, pa i uključivanja slabijih i isključenih dijelova zajednice u fokus naše zajedničke aktivnosti, u krizi dobio na važnosti. Konačno, izolacija u kojoj smo se našli uči nas iznad svega o važnosti interakcije, o tome koliko nam je značajno da funkcioniramo kao društvena bića, ne samo u užoj obitelji, nego i u široj zajednici. U ovoj smo se krizi na bolan način prisjetili da je grad prije svega mjesto interakcije i komunikacije. COVID – 19 iznova nas je naučio tu važnu, davno naučenu, a pomalo zaboravljenu lekciju. Pametan grad samo je mogućnost da se taj tisućljetni oblik zajedničkog života unaprijedi tehnologijom, ali njegova osnovna svrha ostaje nepromijenjena.
Ivana Novoselec, direktorica za pametnu upravu u Apsolonu, ima preko petnaest godina iskustva u pripremi operativnih programa, strateškom i projektnom planiranju te razvoju institucionalnih kapaciteta, osobito u području upravljanja EU fondovima.
Ivana je bila savjetnica za razvoj kapaciteta u upravljanju EU fondovima državnim upravama u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Pružala je podršku hrvatskoj državnoj upravi u razvoju operativnih programa u području prekogranične suradnje (2007 – 2013; 2014 – 2020) te brojnim javnim i privatnim institucijama u njihovom strateškom planiranju (županije, visokoobrazovne i znanstvenoistraživačke institucije, gradovi, privatne i javne tvrtke). Tijekom radnog vijeka pripremala je i evaluirala niz projekata financiranih EU fondovima (Phare, IPA, CBC programmes, FP7, ERDF) u područjima istraživanja i razvoja, visokog obrazovanja, zaštite okoliša i prirode, lokalnog razvoja i razvoja civilnog društva. Magistrirala je Europske studije na Sveučilištu u Cambridgeu.
*Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima i blogovima objavljenima na portalu gradonačelnik.hr pripadaju autoru te ne predstavljaju nužno stavove uredništva.
