Program ‘Respect the city’ kojim je Mato Franković krenuo odmah po preuzimanju gradonačelničke dužnosti, privlači pažnju stranih medija i turističke javnosti pa je dubrovački gradonačelnik u proteklih godinu i pol dana kao govornik gostovao na pet velikih svjetskih turističkih kongresa – u Londonu, Berlinu, Hamburgu, Seoulu i Sao Paolu (skypom), te dao 18 intervjua stranim medijima, što u tiskanim izdanjima, što izravnim javljanjima u TV emisije. Nedavno je tako uživo gostovao u popularnom showu ‘Quest means business’ na CNN-u, prije toga na BBC-u, NBC-u, a tu su potom intervjui za New York Times, The Guardian, The Telegraph, Reuters, AFP…
Zbog nepodnošljivih gužvi i prometnog kaosa u ljetnim mjesecima još prije godinu dana se činilo kako će Grad Dubrovnik postati klasična žrtva vlastitog uspjeha, a osim sve većeg nezadovoljstva građana, o negativnim efektima pretjeranog turističkog rasta raspisali su se i najveći svjetski mediji pozivajući turiste da u planiranju svojih putovanja i godišnjih odmora zaobiđu Dubrovnik. Upravo zato gradonačelnik Mato Franković odmah je, po dolasku na čelo grada u srpnju prošle godine, kao primarni zadatak novoj gradskoj upravi postavio upravo pitanje održivosti dubrovačkog turizma i rješavanje ovog problema koji je opasno zaprijetio njegovoj budućnosti, ali prvenstveno kvaliteti života samih građana Dubrovnika.
Pokrenut je program ‘Respect the City’ a grad je, zahvaljujući nizu mjera – od ograničavanja broja kruzera do smanjivanja broja štandova i ugostiteljskih stolova na ulicama u samoj gradskoj jezgri, već ovo ljeto ‘prodisao’. Za razliku od dotada gotovo svakodnevnih prizora blokade i zakrčenja na ulasku u povijesnu jezgru s Pila, ove godine to se nije dogodilo niti jednom, osjetno su smanjene gužve, a novim mjerama – ograničavanjem kruzera na samo dva dnevno, zabranom izletničkih autobusa četvrtkom i subotom iz destinacija koje dolaze van Dubrovnika, postavljanjem konopa na Pilama koji regulira pješački promet, rasterećenjem Pila od ilegalnih bookera, ide se na još veće rasterećenje povijesne jezgre.
Pozitivni rezultati programa ‘Respect the City’ izazvali su pažnju svjetske turističke javnosti, pa je gradonačelnik čest gost na turističkim konferencijama i panelima na temu održivog kruzing turizma, a svjetski mediji više ne predviđaju ‘smrt dubrovačkog turizma’, već ih interesiraju mjere kojima Grad Dubrovnik očito uspješno mijenja svoj turistički koncept.
Franković je tako u proteklih godinu i pol dana kao govornik gostovao na pet velikih svjetskih turističkih kongresa – u Londonu, Berlinu, Hamburgu, Seoulu i Sao Paolu (skypom), te dao 18 intervjua stranim medijima, što u tiskanim izdanjima, što izravnim javljanjima u TV emisije. Nedavno je tako uživo gostovao u popularnom showu ‘Quest means business’ na CNN-u, prije toga na BBC-u, NBC-u, a tu su potom intervjui za New York Times, The Guardian, The Telegraph, Reuters, AFP…
”Najviše ih zanima na koji način Grad planira smanjiti gužve i regulirati veliki pritisak na povijesnu jezgru putnika s brodova na kružnim putovanjima. Poduzetim mjerama sve se više ističemo kao destinacija održivog turizma, koja promišlja budućnost grada u kontekstu turista koji će imati najbolje iskustvo posjete, ali i građana koji će biti zadovoljni životom u turističkom gradu” – kaže gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
Inače, upravo su ovih dana u dubrovačkoj gradskoj upravi predstavljeni rezultati programa ‘Respect the City’, te su najavljeni novi planovi. Pritom je gradonačelnik izuzetno bitnom naglasio stratešku kontrolu nad lučkim područjem, dodajući da smo kojim slučajem, prije godinu dana, koncesionirano područje predali francusko-turskom konzorciju ili nekom drugom da danas ne bi bili u mogućnosti ništa napraviti, odnosno poduzeti bilo kakve mjere u tom području.
”Njihov prioritet je novac i alati im se razlikuju od naših jer im je važno samo da dolazi što veći broj ljudi, a što se događa izvan koncesioniranog područja nije ih briga”, naglasio je gradonačelnik Franković. Naveo je i kako su poduzete mjere o boljem rasporedu dolazaka kruzera te boljoj koordinaciji svih nadležnih službi ove godine već rezultirale manjim gužvama, a mjere za iduću godinu, kada se broj kruzera ograničava na dva dnevno dodatno će poboljšati situaciju. Sve to postignuto je u suradnji s Cruise Lines International Association (CLIA), udrugom s kojim je kontakt inicirao Grad Dubrovnik.
Također, u planu je gradnja garaže u Vukovarskoj ulici, te uređenje parkinga na Žičari i oko tisuću novih parkirnih mjesta na Pobrežju, nakon čega bi područje oko povijesne jezgre bilo samo za parking građana, a posjetitelji bi dolazili javnim gradskim prijevozom.
Razmišlja se i o uvođenju brodskog električnog tramvaja koji bi prevozio putnike iz Gruža u povijesnu jezgru, a prema kasnijim mogućnostima i do Župe i Konavala. Također, u planu je izrada nove prometne strategije jer je postojeća neprovediva. Novom analizom obuhvatio bi se cijeli grad, s naglaskom na Gružu, gdje je plan stvoriti novi urbani centar sa zelenim površinama, tržnicom, pješačkim i parkirališnim zonama. Cilj je izmjestiti promet, integrirati povijesne vrtove i stvoriti nove atrakcije gdje bi se gosti zadržavali. Zbog svega toga generira se niz projekata od potencijalne lokacije tunela koji bi išao od Lapad stanice pa sve do izlaza iz grada, nadzemnih garaža, obnove ljetnikovaca…
U svrhu smanjenja gužvi u gradu, nakon uvođenja brojača posjetitelja, nedavno je lansirana i posebna aplikacija koja, temeljem posebnog algoritma, predviđa broj posjetitelja u staroj jezgri u određenom terminu te turiste upozorava kad se očekuju gužve, a kada je povoljan trenutak za obilazak grada. U daljnjoj nadogradnji ovog sustava predviđa se njegovo povezivanje sa platformama za rezervaciju smještaja u Dubrovniku, pa će turisti moći i dugoročno planirati posjet gradu u terminima u kojima se ne očekuju veće gužve.
Projekt ‘Respect the City’ prošli je, pak, tjedan dobio i svoj vizualni identitet koji je predstavljen javnosti. Vizualni identitet, rad dubrovačkog dizajnera Orsata Frankovića i studija Flomaster, izveden je jednostavno iz inicijala osnovnih riječi naziva na hrvatskom i engleskom jeziku, a na osnovu njihove sličnosti (P i R, G i C). Konačna forma asocijativno se vezuje uz tradicionalne globalne znakove zaštite (Copyright i Registered Trade Mark). Vizualni identitet aplicirat će se na različite materijale i činit će podlogu za komunikaciju različitih sadržaja, poruka i akcija usmjerenih prvenstveno prema posjetiteljima, ali i građanima. (gradonačelnik.hr)
