Zahvaljujući nizu mjera – od ograničavanja broja kruzera do smanjivanja broja štandova i ugostiteljskih stolova na ulicama u samoj gradskoj jezgri, Dubrovnik je već prošlo ljeto ‘prodisao’. Za razliku od dotada gotovo svakodnevnih prizora blokade i zakrčenja na ulasku u povijesnu jezgru s Pila, prošle se godine to nije dogodilo niti jednom, osjetno su smanjene gužve. Novim mjerama – u ovoj sezoni u Dubrovnik uplovljavaju samo dva kruzera istovremeno, zabranom autobusa četvrtkom i subotom iz destinacija koje dolaze van Dubrovnika, postavljanjem konopa na Pilama koji regulira pješački promet, te rasterećenje Pila od ilegalnih bookera, ide se na još veće rasterećenje povijesne jezgre.
Grad Dubrovnik nastavlja s primjenom strateškog projekta Poštujmo Grad (Respect the City). Inicijativa održivog i odgovornog upravljanja destinacijom već u svom početku, 2017. godine, privukla je pažnju stranih medija i globalne stručne turističke javnosti. Zbog potrebe sustavnog djelovanja, izrađen je vizualni identitet projekta i komunikacijska kampanja, usmjeren svim posjetiteljima Grada, ali i građanima.
Zahvaljujući nizu mjera – od ograničavanja broja kruzera do smanjivanja broja štandova i ugostiteljskih stolova na ulicama u samoj gradskoj jezgri, Dubrovnik je već prošlo ljeto ‘prodisao’. Za razliku od dotada gotovo svakodnevnih prizora blokade i zakrčenja na ulasku u povijesnu jezgru s Pila, prošle se godine to nije dogodilo niti jednom, osjetno su smanjene gužve. Novim mjerama – u ovoj sezoni u Dubrovnik uplovljavaju samo dva kruzera istovremeno, zabranom autobusa četvrtkom i subotom iz destinacija koje dolaze van Dubrovnika, postavljanjem konopa na Pilama koji regulira pješački promet, te rasterećenje Pila od ilegalnih bookera, ide se na još veće rasterećenje povijesne jezgre.
Projekt Respect the City, kojega je gradonačelnik Mato Franković pokrenuo čim je preuzeo upravljanje gradom, prepoznat je i na svjetskoj razini kao primjer održivog upravljanja destinacijom i rješavanja problema turističkih gužvi zbog kojih se Dubrovnik posljednjih godina našao na karti nepoželjnih turističkih destincija.
Pozitivni rezultati programa ‘Respect the City’ izazvali su pažnju svjetske turističke javnosti, pa je gradonačelnik čest gost na turističkim konferencijama i panelima na temu održivog kruzing turizma, a svjetski mediji više ne predviđaju ‘smrt dubrovačkog turizma’, već ih interesiraju mjere kojima Grad Dubrovnik očito uspješno mijenja svoj turistički koncept.
Franković je tako u protekle dvije godine kao govornik gostovao na brojnim svjetskim kongresima, dao je 20-ak stranim medijima, što u tiskanim izdanjima, što izravnim javljanjima u TV emisije. Tako je, primjerice, gostovao uživo u popularnom showu ‘Quest means business’ na CNN-u, prije toga na BBC-u, NBC-u, a tu su potom intervjui za New York Times, The Guardian, The Telegraph, Reuters, AFP…
Aktivnostima unutar ovog sveobuhvatnog projekta, Grad Dubrovnik se profilira kao primjer grada koji je počeo upravljati svojim turizmom na održiv način. Inicijativa je pokrenuta i na društvenim mrežama, kako bi se različitim komunikacijskim alatima doprijelo do što šire javnosti, s ciljem povećanja svijesti o nužnosti očuvanja baštine, kao i osiguravanju kvalitetnog života lokalnog stanovništva te najboljeg iskustva Grada za posjetitelje.
Jedna od posljednjih odluka Gradskog vijeća Grada Dubrovnika propisuje da više neće biti moguće postavljati bankomate unutar stare gradske jezgre ako se ne ishodi dozvola konzervatora, a oni koji su već postavljeni bez potrebne dozvole bit će uklonjeni. Trenutno je unutar zidina 41 bankomat, od čega 32 bez odobrenja konzervatora, što narušava vizure UNESCO-ove spomeničke baštine. Odluka je donesena sukladno smjernicama Ministarstva kulture, a ministrica Nina Obuljen Koržinek pohvalila je projekt Poštujmo Grad, jer je, kako je rekla, „broj turista koji dolaze zbog kulturne baštine je jako visok i svi oni koji ostvaruju dobit na kulturnoj baštini moraju voditi računa o održivosti i cjelini, o budućnosti“.
Logotip projekta RTC istaknut je na velikoj strati na Stradunu, kako bi postao nezaobilazan i prepoznatljiv svima, kao izraz poštovanja prema kulturi koja je već 40 godina upisana na listu UNESCO-ve Svjetske baštine, ali i građanima, bez kojih nema živog Grada.
Osim toga, ploče s informacijama za goste, koje piktogramima komuniciraju o zabranjenim aktivnostima unutar stare gradske jezgre, kao zaštićene spomeničke baštine, postavljene su na ulaze u gradske zidine i tiskane na promidžbene materijale. Iste informacije postavljene su u gruškoj luci na frekventnoj poziciji, a ključne poruke projekta predstavljene su privatnim iznajmljivačima, turističkim vodičima. Logotip će se aplicirati i na autobuse gradskog prijevoza, majice komunalnih redara, suncobrane na pjaci i ostale oglasne punktove gradskih tvrtki i ustanova.
U svrhu smanjenja gužvi u gradu, nakon uvođenja brojača posjetitelja, nedavno je lansirana i posebna aplikacija koja, temeljem posebnog algoritma, predviđa broj posjetitelja u staroj jezgri u određenom terminu te turiste upozorava kad se očekuju gužve, a kada je povoljan trenutak za obilazak grada. U daljnjoj nadogradnji ovog sustava predviđa se njegovo povezivanje sa platformama za rezervaciju smještaja u Dubrovniku, pa će turisti moći i dugoročno planirati posjet gradu u terminima u kojima se ne očekuju veće gužve. Usto, u pripremi je i aplikacija koja će turistima nuditi alternativne gradske atrakcije kako bi se protočnost ljudi povećala te posjetitelji preusmjerili s najopterećenijih lokacija. (gradonačelnik.hr/M.P.D.)
