Vijesti

NAJBOLJI GRAD 2022.

Zagreb u finalu izbora za najbolji grad u dvije kategorije – povlačenju EU sredstava i kvaliteti života

Četiri puta zaradom, odnosno u svim dosadašnjim izborima, Grad Zagreb se očekivano našao u samoj završnici kategorije – Kvaliteta života, izbora za Najbolji grad koji tradicionalno provodi naš portal Gradonačelnik.hr i Hanza Media. U najužem izboru, našao se i peti put, u skupini velikih gradova. Tri puta uzastopno- izostao je samo u premijernom izdanju izbora 2018.- našao se i među pet najboljih gradova po povlačenju EU novca, a četvrti puta u toj kategoriji po naslov ide i sada…

Nakon što je u zacijelo najprestižnijoj kategoriji, onoj za kvalitetu života, trijumfirao 2019., Zagreb će pokušati ponovo osvojiti nagradu temeljem pokazatelja kao što su  proračunsko izdvajanje za sufinanciranje cijene prijevoza od 0,9 (0.86) posto proračuna, ostvareni pedagoški standard u vrtićima od petero (statistički 5.75) djece po odgojitelju, kvaliteti fiskalne politike izraženoj u udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima od 43,82 posto i isplaćenoj godišnjoj bruto plaći po zaposlenome od 116.829 tisuće kuna. U Top 10 je i prema prosječnom broju nezaposlenih (21.46) na svakih 1.000 stanovnika  u kategoriji velikih gradova.

U rangiranju gradova za nagradu kvalitete života, podsjetimo, analizirali smo gospodarske, demografske, zdravstvene, komunalne, obrazovne, razvojne i druge parametre kako bi se dobila ukupna slika o tome kakav je život građana u njihovoj sredini. Ukupno se razmatralo 29 pokazatelja kvalitete života, među inim prosječni dohodak po stanovniku, zaduženost grada i stopa prireza, proračunske udjele subvencija za javni prijevoz i zaštitu okoliša, kao i izdvajanja za sport i kulturu iz proračuna.

Da i kategorija EU fondovi postaje jedna od najprestižnijih unutar nagrade Najbolji gradovi, svjedoče podaci Gradonačelnika.hr o stalnom rastu povučenog novca u gradske proračune iz EU fondova.

U prošloj godini samo hrvatski gradovi su ukupno povukli 1,3 milijarde kuna. Iste je veličine iznos koji su povukli od 2017. do 2019., a za dodatnu usporedbu, tijekom 2019. gradovi su iz Bruxellesa osigurali ukupni priliv novca od 891,5 milijuna kuna.

Grad Zagreb je daleko najviše doprinio ‘kolaču’ koji su hrvatski gradovi ishodili u totalu između 2017. i 2020. iz fondova EU. Riječ je o udjelu glavnog grada od preko 20 posto (20.44) unutar cjelokupnog iznosa koji je u promatranom četverogodišnjem razdoblju iz Bruxellesa uplaćen gradovima u RH.  Zajedno sa svojim ustanovama i trgovačkim društvima, u ulozi nositelja ili partnera, Zagreb u ovome trenutku u provedbi ima 444 projekta financiranih iz bespovratnih sredstava EU-a čija ukupna vrijednost iznosi više od pet milijardi kuna. Riječ je, među ostalim, o energetskoj obnovi brojnih škola, vrtića, domova zdravlja i centara za kulturu metropole, nabavi novih autobusa za ZET i obnovi tramvajske i druge infrastrukture oštećene u potresu iz ožujka 2020..

Za izračun najboljih u kategoriji povlačenja sredstava iz EU fondova korištena su konsolidirana izvješća gradova. Gradovi mogu povlačiti sredstva iz EU izravno ili neizravno, preko institucija središnje države, a za izračune učinka gradova korišteni su podaci od 2018. do 2021. te su izravne i neizravne pomoći zbrojene kako bi se dobilo podatak koliko su gradovi ukupno u tom periodu povukli EU sredstava. Nakon toga napravljena su dva pokazatelja. Prvi je iznos EU sredstava po stanovniku dobiven na način da su podijeljena ukupna EU sredstva koja je povukao pojedini grad s brojem stanovnika tog grada. Drugi je udio povučenih sredstava EU za pojedini grad u ukupnom iznosu svih sredstva, odnosno u sveukupnome iznosu sredstva koja su povukli gradovi iz EU u četverogodišnjem razdoblju. Nakon izračuna spomenutih pokazatelja, oni su standardizirana i agregirana u zajednički skupni indeks korištenjem metodologije Ministarstva regionalnog razvoja.

Konkretno, u proteklom razdoblju, kad je riječ o fondovima EU, Grad Zagreb je maksimalan trud, razumljivo, uložio u obnovu objekata javne infrastrukture koja je oštećena u potresu 2020. U periodu od objave Poziva za financiranje iz sredstava Fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa (FS) do danas Grad je kao korisnik ukupno prijavio 162 projekta ukupne vrijednosti 1,576 milijardi kuna od čega je ugovoreno ukupno 1,236 milijardi kuna, odnosno 140 projekata (pri tome se 814,2 milijuna kuna odnosi na financiranje iz FS dok se 422,5 milijuna kuna odnosi na ostale izvore financiranja).

U evaluaciji se nalazi još 22 projekata ukupne vrijednosti 339 milijuna kuna…

Pored Grada Zagreba kao korisnika sredstava iz Fonda solidarnosti na iste pozive su se prijavljivale i gradske ustanove i trgovačka društva vlasnički povezana s Gradom Zagrebom. Tako su, uz prijave Grada, ustanove samostalno prijavile i ugovorile 37 projekata ukupne vrijednosti 349 milijuna kuna (pri tome se 211,1 milijuna kuna odnosi na financiranje iz FS dok se ostatak od 137,9 milijuna kuna odnosi na ostale izvore financiranja). Trgovačka društva su prijavila 9 projekata ukupne vrijednosti 142,8 milijuna kuna te ugovorila 8 projekata ukupne vrijednosti 108,3 milijuna kuna (pri tome se 98,1 milijun kuna odnosi na financiranje iz FS dok se ostatak od 10,2 milijuna kuna odnosi na ostale izvore financiranja).

U evaluaciji je još jedan projekt ukupne vrijednosti 34,5 milijuna kuna…

Osim još uvijek aktualnog Fonda solidarnosti Europske unije, Grad Zagreb, kažu nam u Gradu, ulaže velike napore u pripremu što većeg broja investicija koji su prihvatljivi za (su)financiranje u okviru Mehanizma za otpornost i oporavak. Jedan dio očekivanih prihoda svakako će se odnositi na provedbu projekata obnove zdravstvene i obrazovne infrastrukture oštećene u potresu koji su prijavljeni za sufinanciranje iz Fonda solidarnosti EU, ali imaju mogućnost nastaviti svoju provedbu u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) u onom dijelu koji se odnosi na radove dodatnog ojačanja konstrukcija i prilagodbe suvremenim uvjetima korištenja i sigurnosti. Nadalje, u okviru NPOO-a je prijavljeno 20 projekata iz područja obrazovanja, ukupne vrijednosti 554,5 milijuna kuna, dok je na Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava “Priprema projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području digitalne transformacije i zelene tranzicije” prijavljeno (Grad Zagreb, trgovačka društva i ustanove) 10 projekta ukupne vrijednosti 15,9 milijuna kuna.

Trenutno aktualan poziv u okviru NPOO-a je onaj koji se odnosi na javnu turističku infrastrukturu, za koji su u pripremi tri projektna prijedloga, a radi se o – rekonstrukciji Doma sportova, izgradnji Bazena Špansko i obnovi Galerije Gradec (Emilijeve kuće), ukupne vrijednosti investicija nešto manjoj od 400 milijuna kuna. U pripremi za prijavu u okviru NPOO-a su i projekti izgradnje, rekonstrukcije, i opremanja osnovnih i srednjih škola čija ukupna vrijednost doseže 630 milijuna kuna.

Isto tako, zasigurno veliki i značajan projekt za sve građane Zagreba je projekt “Nabava 20 niskopodnih tramvaja za ZET d.o.o.“ za koji se prijava očekuje u narednim danima. Prijavitelj je Zagrebački električni tramvaj d.o.o. iz Zagreba, pružatelj usluge javnog prijevoza na području Grada Zagreba i dijela Zagrebačke županije, a ukupna vrijednost ovog projekta iznosi, pak, 370 milijuna kuna.

Jedan dio kapitalnih projekata Grad Zagreb, sa svojim ustanovama i trgovačkim društvima, priprema i za prijavu u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), i to ponajprije u području javnog prijevoza putnika gdje su u planu projekti proširenja i unaprjeđenja tramvajske mreže, cestovne povezanosti i izgradnju i opremanje biciklističke infrastrukture, a jedan od važnijih projekata u pripremi je i projekt Izgradnje nove Gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra Paromlin, navode nam iz Grada.

U pripremi je, dodaju, i Projekt Zagreb Vodoopskrbe i odvodnje, vrijedan oko 2 milijarde kuna, koji će omogućiti obnovu i izgradnju značajnog dijela vodne infrastrukture što će naposljetku smanjiti pucanja cijevi i gubitke vode, i koji uz Grada Zagreba, također, planiraju prijaviti na financiranje iz EU fondova…  (P. Livajić)

 

Moglo bi vas zanimati

Vukovar: Parovi s 50 i više godina braka proslavili Valentinovo

Prelog: Za sportski projekt Hard Court odobreno 99,2 tisuće eura bespovratnih sredstava

Samobor: Predstavljena prva i jedina aplikacija o dječjim pravima u RH!

Virovitica: Otvoren Viroexpo 2025: “Sajam s dušom” mjesto je poslovanja, budućih partnerstava i...