Paketom zakona o lokalnoj samoupravi koji je jučer pušten u javnu raspravu ukidaju se zamjenici načelnika i gradonačelnika JLS-a s manje od 35 tisuća stanovnika, te se smanjuje broj članova predstavničkih tijela i ograničavaju njihove naknade. Ovim izmjenama uštedjet će se, najavljuju iz Ministarstva uprave, 100 milijuna kuna godišnje
Ministarstvo uprave jučer je u javnu raspravu pustilo paket zakona o lokalnoj samoupravi – zakon o lokalnoj, područnoj i regionalnoj samoupravi, zakon o lokalnim izborima i zakon o Gradu Zagrebu, a koji bi trebali rezultirati efikasnijom i racionalnijom lokalnom samoupravom i uštedama od 100 milijuna kuna godišnje.
Jedna od ključnih i javnosti najzanimljivijih promjena koje će zakon donijeti svakako je smanjenje broja lokalnih dužnosnika i članova predstavničkih tijela – već na idućim lokalnim izborima, u svibnju 2021., birat će se 618 dužnosnika manje. Umjesto dosadašnjih 1.321 birat će se njih 703.
Naime, izmjenama se predviđa ukidanje zamjenika načelnika i gradonačelnika u svim gradovima i općinama s manje od 35 tisuća stanovnika. Umjesto dosadašnjih 671 zamjenika, nakon idućih lokalnih izbora imat ćemo tako samo 53 zamjenika gradonačelnika, odnosno župana (29 zamjenika gradonačelnika i 24 zamjenika župana).
Po sadašnjem zakonu načelnici i gradonačelnici općina i gradova do 10 tisuća stanovnika imaju jednog zamjenika, dok se u JLS-ovima s više od 10 tisuća stanovnika biraju po dva zamjenika. Ovim izmjenama propisuje se da će dva zamjenika i dalje imati župani u županijama s iznad 250 tisuća stanovnika, te gradonačelnici u gradovima s iznad 100 tisuća stanovnika i sjedištima županija. Gradonačelnici u gradovima iznad 35 tisuća stanovnika imat će jednog zamjenika, a oni u manjim gradovima ih više neće imati.
U slučaju da je iz nekog razloga načelnik ili gradonačelnik koji nema zamjenika spriječen i nije u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, novo zakonsko rješenje predviđa imenovanje privremenog zamjenika iz redova predstavničkog tijela, odnosno općinskog/gradskog vijeća.
Smanjuju se naknade u predstavničkim tijelima
Također, za oko 10 posto se smanjuje i broj članova predstavničkih tijela kojih je danas 8.254, a ograničava se i maksimalni iznos njihovih naknada. Pa tako u županijama do 100 tisuća stanovnika naknade ne smiju iznositi više od 13 tisuća kuna, a u onim najvećim, s više od 300 tisuća stanovnika, naknade ne smiju ići preko 16 tisuća kuna.
Što se tiče općina i gradova, maksimum je isti – 16 tisuća kuna u gradovima s preko 300 tisuća stanovnika, a minimum je 4 tisuće u općinama do 1.000 stanovnika. Predsjednici i potpredsjednici vijeća, donosno skupštine, mogu imati 50%, odnosno 30% uvećanu naknadu.
Ovim zakonskim izmjenama jača se participativna demokracija, detaljno propisuju zborovi građana, peticije i sudjelovanje građana u odlučivanju u jedinicama lokalne samouprave.
Građani tako mogu neposerdno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora građana. Referendum može predložiti jedna trećina članova predstavničkog tijela, načelnik, gradonačelni ili župan, te građani, odnosno 20 posto ukupnog broja birača u JLS_u. Kada ga predlažu građani, predstavničko tijelo prijedlog za referendum proslijeđuje ( u roku 30 dana) nadležnom državnom tijelu koje procjenjuje je li on ispravan, i ako jest, referendum mora biti raspisan u roku 30 dana.
Ovim se izmjenama, nadalje, izjednačavaju i uvjeti za kandidiranje na lokalnim izborima – do sada je kandidat za čelnika jedinica lokalne samouprave trebao imati prijavljeno prebivalište šest mjeseci prije stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, a kandidat za člana predstavničkog tijela trebao je imati prebivalište u jedinici lokalne samouprave na dan stupanja odluke o raspisivanju lokalnih izbora. Sada se to izjednačuje, i to na način da i kandidat za čelnika mora imati prijavljeno prebivalište u jedinici lokalne samouprave na dan raspisivanja izbora, kao što je i bilo do 2009. godine.
Uvodi se i mogućnost online sjednica predstavničkih tijela u izvanrednim situacijama i posebnim okolnostima, kao što je ova s koronom.
Dok se ne krene u pravu reformu teritorijalnog ustroja, izmjenama ovih zakona predviđa se, pak, i mogućnost funkcionalnog povezivanja općina, a ministar Malenica kaže da su već razgovarali s predstavnicima tri jedinice lokalne samouprave koje su iskazale interes za funkcionalno povezivanje i zajedničko obavljanje određenih poslova. (Marija Pulić Drljača)
Obveza uvođenja transparentnih financija – razrada drugim zakonima
Izmjena zakona o JLS-u predviđaju i uvođenje obveze svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave na javnu objavu potrošenog novca. Ovo je, najavljuju iz Vlade, samo prvi korak u uvođenju transparentnosti financija u JLS-ovima, a u idućem koraku mijenjat će se Zakon o proračunu i njime detaljnije urediti ovo pitanje.
Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara i koalicijski partner u Vladi, a koji je prvi u Hrvatskoj u svom gradu uveo potpunu transparentnost financija te se zalaže za uvođenje istog principa u svim jedinicama lokalne samouprave i na razini države kaže kako je njihov prijedlog da kazne za nepridržavanje ove odredbe iznose čak 100 tisuća kuna.
