Svečanom akademijom održanom u Kazalištu Marina Držića uz nazočnost predstavnika UNESCO-a i organizacije Europa Nostra zaokružena je uz bogat kulturni program središnja proslava Godine UNESCO-ove svjetske baštine u Dubrovniku.
„Dubrovnik i njegova slavna politička i kulturna povijest, njegova urbanističko-arhitektonska jedinstvenost zasluženo zauzimaju privilegirano, gotovo mitsko mjesto u hrvatskoj državnosti i identitetu koji su velikim slovima upisani i na kulturnom zemljovidu svijeta“, rekla je, između ostalog, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
„Svojom jedinstvenom spomeničkom i nematerijalnom baštinom, ovaj grad predstavlja iznimnu vrijednost, ne samo za nas koji ovdje živimo, nego za sve koji mu se iznova vraćaju, diveći se njegovoj jedinstvenoj i očaravajućoj ljepoti“, rekao je uvodno gradonačelnik Mato Franković prisjetivši se trenutaka u kojima je UNESCO Dubrovniku bio čvrst oslonac, prvenstveno nakon razornog potresa 1979. godine, kada je Dubrovnik i postao dijelom UNESCO-ve obitelji, ali i u Domovinskom ratu kada su promatrači UNESCO-ove misije Colin Kaiser i Bruno Carnez, na kobni 6. prosinca 1991., u svijet poslali prva izvješća o razmjerima šteta.
„UNESCO je pokazao brižno lice i kada je upozorio na ugroženost identiteta Grada pod udarima nekontroliranog turizma“, rekao je gradonačelnik te je podsjetio na put koji je Dubrovnik od tada prošao. –„Donesene su i neke nepopularne, teške odluke, ali odluke koje smo imali hrabrosti donijeti. Rezultati nisu izostali, pa je Globalno vijeće za održivi turizam svojim ocjenama održivosti destinacije već dva puta znanstveno verificiralo pomake učinjene na putu Dubrovnika prema punoj održivosti“, ocijenio je Franković.
Gradonačelnik je svoj govor zaključio porukom o nužnosti adekvatne skrbi za baštinu. –„Bez aktivne brige i odgovornosti, čak i najbogatija povijest može postati zaboravljena, a naslijeđe zanemareno. Zato svaka generacija Dubrovčana ima odgovornost prema gradu, rođenjem preuzimajući ulogu skrbnika baštine. Zaštita kulturnog naslijeđa nije samo obaveza prema prošlosti, ona je i zavjet budućnosti kako bi u ovom dragocjenom prostoru i buduće generacije imale priliku prepoznati bogatstvo vlastitog identiteta“, zaključio je gradonačelnik Dubrovnika.
Prigodnim govorom obratio se i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić. Akademiji su nazočili i državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić, predstavnici organizacije Europa Nostra na čelu s glavnom tajnicom Sneškom Quaedvlieg – Mihailovic, predstavnici UNESCO-a, Društva prijatelja Dubrovačke starine, Dubrovačke biskupije, grada prijatelja Sarajeva, grada Krakowa i brojni drugi uzvanici.
U glazbeno-scenskom programu, prema režiji i scenariju Paola Tišljarića, nastupili su glumci Edi Jertec, Srđana Šimunović, Nika Lasić i Nikola Radoš, klapa Kaše, glazbenici Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Klapa Umjetničke škole Luke Sorkočevića, Folklorni ansambl Linđo i Baletni odjel Umjetničke škole Luke Sorkočevića.
Na samu 45. obljetnicu uključenja Dubrovnika na UNESCO-ov popis svjetske baštine koja se obilježava 26. listopada, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek otkrila je na Pilama samostalni amblem Svjetske baštine izliven u bronci u kamenom pločniku. Svečanosti je nazočio i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam Julijana Antić Brautović, predstavnici UNESCO-a, organizacije Europa Nostra i brojni drugi uzvanici.
Otkrivanje amblema upriličeno je u okviru proslave 45. obljetnice upisa Starog Grada Dubrovnika na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Drugi amblem izliven je na istočnom ulazu u povijesnu jezgru, na Pločama, te time predstavljaju oznaku granica upisanog dobra. Amblemi su izliveni u suglasnosti s UNESCO-ovim Centrom za svjetsku baštinu i Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku.
Uz pratnju svečanog defilea Gradske glazbe Dubrovnik i Mažoretkinja Grada Dubrovnika Stradunom, program je nastavljen u Kneževom dvoru uručenjem nagrade organizacije Europa Nostra Društvu prijatelja dubrovačke starine, uz glazbeno-scenski program u Kazalištu Marina Držića.
Inače, u 2024. godini Dubrovnik obilježava nekoliko događaja važnih za povijesnu i kulturnu memoriju grada. Riječ je 45. obljetnici upisa Povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, 15. obljetnici upisa Feste sv. Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, te upisu arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike na listu Sjećanje svijeta u studenome prošle godine, 2023.
Povijesna jezgra Dubrovnika među prvim je dobrima upisana na Popis svjetske baštine 1979. godine, kao jedinstveno ostvarenje srednjovjekovne arhitekture i urbanizma, remek-djelo ljudske kreativnosti, kompleks izvanredne vrijednosti koji ispunjava uvjete autentičnosti i integriteta mjesta univerzalne vrijednosti. Upisom Feste svetog Vlaha na UNESCO-ovu listu 2009. godine, cjelokupna dubrovačka nematerijalna kulturna baština dodatno je valorizirana, promovirana i osnažena. U studenom prošle godine na UNESCO-ovu listu Sjećanje svijeta upisani su arhivski fondovi iz razdoblja Dubrovačke Republike. Tih važnih sedamdeset i pet arhivskih fondova koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku predstavljaju dragocjeno povijesno vrelo za detaljno proučavanje dubrovačke prošlosti. Kontinuitet i količina sačuvane građe, njegova starost i vrijednost, čine arhiv Dubrovačke Republike jednim od najbogatijih u ovome dijelu Europe, navode iz Grada. (Grad Dubrovnik)
