Osim što je u 2015. imao najviše prihode u Hrvatskoj, Mali Lošinj godinu je završio i sa najvećim suficitom – čak 2.259 kuna po stanovniku
Za razliku od države koja je, zbog svog prekomjernog deficita, u posebnoj EU proceduri i pod stalnim nadzorom, i ovih dana iz Bruxellesa su stigla upozorenja da bez strukturnih reformi neće biti pravog rasta i oporavka, većina hrvatskih gradova nema problem s deficitom.
Najnovija analiza gradonačelnik.hr-a, u kojoj smo istražili kako gradovi upravljaju svojim financijama, pokazala je da je više od polovice gradova – 72 od ukupno 128, 2015. godinu završilo u plusu (analizirali smo podatke Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna). Također, zanimljivo je da je čak osam od deset najboljih gradova, kada je suficit proračuna u pitanju, smješteno uz more.
| REDNI BROJ | GRAD | ŽUPANIJA | BROJ STANOVNIKA | KATEGORIJA | UKUPNI PRIHODI PER CAPITA | UKUPNI RASHODI PER CAPITA | SUFICIT ILI DEFICIT PER CAPITA |
| 1 | Mali Lošinj | Primorsko – goranska županija | 8.116 | Mali grad | 11.210,64 | 8.950,68 | 2.259,95 |
| 2 | Crikvenica | Primorsko – goranska županija | 11.122 | Srednji grad | 6.737,27 | 5.373,71 | 1.363,56 |
| 3 | Bakar | Primorsko – goranska županija | 8.279 | Mali grad | 6.629,29 | 5.568,18 | 1.061,11 |
| 4 | Poreč | Istarska županija | 16.696 | Srednji grad | 8.779,32 | 7.868,27 | 911,05 |
| 5 | Beli Manastir | Osiječko – baranjska županija | 10.068 | Srednji grad | 3.763,35 | 2.974,91 | 788,44 |
| 6 | Rovinj | Istarska županija | 14.294 | Srednji grad | 9.733,54 | 8.972,49 | 761,05 |
| 7 | Rab | Primorsko – goranska županija | 8.065 | Mali grad | 4.302,74 | 3.614,92 | 687,81 |
| 8 | Zlatar | Krapinsko – zagorska županija | 6.096 | Mali grad | 1.899,14 | 1.213,17 | 685,97 |
| 9 | Stari Grad | Splitsko – dalmatinska županija | 2.781 | Mali grad | 5.228,02 | 4.578,88 | 649,14 |
| 10 | Makarska | Splitsko – dalmatinska županija | 13.834 | Srednji grad | 4.865,34 | 4.250,66 | 614,69 |
Daleko najveći suficit u 2015. godini, čak 2.259 kuna po stanovniku, ostvario je Mali Lošinj. Ovaj podatak i ne čudi kada znamo da je upravo Mali Lošinj grad sa najvećim prihodima u 2015. godini – imali su čak 11.211 kuna po stanovniku. A sve prihode, objašnjava gradonačelnica Ana Kučić, grad koristi za daljnji razvoj i ulaganja.
Ana Kučić preuzela je dužnost gradonačelnice Malog Lošinja nakon što je, prošle godine, Gari Cappelli imenovan za ministra turizma
‘Na navedene rezultate istraživanja uvelike su utjecale trenutne aktivnosti na podizanju kvalitete smještajnih kapaciteta naših hotelskih kuća. Naime, kao Grad koji se opredijelio za održivo poboljšanje uvjeta života na otoku, kroz rješavanje dva najveća egzistencijalna pitanja mladih obitelji – stambeno zbrinjavanje, te otvaranje novih radnih mjesta kroz osiguravanje preduvjeta za investicije, u 2015. godini ostvarili smo veliki prihod kojim smo osigurali daljnji razvoj i ulaganja otoka Lošinja’, komentirala nam je gradonačelnica, koja je prošle godine na ovoj dužnosti zamijenila Garija Cappellija nakon što je on imenovan za ministra turizma.
Nakon Malog Lošinja, proračunska situacija najbolje izgleda u Crikvenici, koja je 2015. završila sa 1363 kune suficita po stanovniku, potom Bakru – 1061 kunu, Poreču – 911 kuna, te Belom Manastiru – 788 kuna po stanovniku.
Gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić ističe kako je ovakva proračunska situacija rezultat neprekidnog rada i ulaganja ogromnih sredstava Grada Bakra u gospodarstvo.
Svaka kuna uložena u gospodarstvo trostruko se vraća: gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić
‘Ova činjenica najvidljivija je u Industrijskoj zoni Bakar na Kukuljanovu. Ulaganja idu ponajviše u privlačenje novih investitora, izgradnju poslovne infrastrukture i pripremu radnih platoa. U ovom trenutku u izgradnji je već 9 novih hala, do kraja godine očekujemo još 11 gradilišta, sve zajedno 20 novih poslovnih pogona. Trenutno smo u pregovorima s brojnim novim investitorima. Sve ovo generirat će i nova radna mjesta, ali i još ozbiljnije punjenje našeg proračuna. Smatram da se svaka uložena kuna u gospodarstvo višestruko vraća, tek tako oplođena može se usmjeriti u projekte koji znače bogatiji, društveni, kulturni, jednom riječju bolji i ugodniji život naših građana‘, ističe Klarić.
U top deset ušli su i Rovinj, Rab, Zlatar, Stari Grad i Makarska.
Gradonačelnik Makarske Tonći Bilić ističe kako je suficit od 614 kuna po stanovniku u 2015. godini rezultat stručnog i kvalitetnog planiranja, te racionalnog i odgovornog trošenja proračunskih sredstava uz zadovoljavanje potreba svih korisnika i građana.
Suficit je rezultat stručnog i kvalitetnog planiranja: Gradonačelnik Makarske Tonći Bilić
‘Suficit, odnosno proračunski višak koji prenosimo iz godine u godinu zapravo je direktno vezan uz planiranje sredstva za kapitalne projekte financirane iz različitih nacionalnih i europskih fondova, a koji se u načelu ne ostvaruju u prvoj proračunskoj godini već se prenose u sljedeću. Primjerice sredstva za projekt žičare Makarska – Biokovo, Reciklažnog dvorišta, Dječjeg EU astro-parka, većih zahvata na rekonstrukciji gradskih ulica i sl. Dakle, cjelokupni iznos suficita akumulira se za realizaciju kapitalnih projekata, od kojih je većina vezana za projekte za koje Grad Makarska očekuje pomoći od Republike Hrvatske ili Europske unije’, ističe Bilić.
(gradonačelnik.hr)
