Žene na čelu lokalnih jedinica – hrvatska i europska perspektiva

Hrvatska se uklapa u europski trend po kojem žene na lokalnoj razini bivaju puno češće izabrane za zamjenice lokalnih čelnika i članice lokalnih vijeća, nego li na položaje lokalnih čelnica. Isto tako, u Hrvatskoj kao i u drugim europskim državama žene su puno češće birane za čelnice manjih lokalnih jedinica nego li na čelo velikih gradova, pa je tako Kristina Ikić Baniček jedina gradonačelnica nekog velikog grada u Hrvatskoj

Autor: Jakov Žižić, magistar politologije i doktorand komparativne politike

Problem sa slabom zastupljenošću žena u hrvatskom političkom životu izražen je kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini. Prema statistici DIP-a, na lokalnim izborima 2013. godine 39 žena je izabrano na dužnosti gradonačelnica i općinskih načelnica, što je 7.03% od ukupnog broja lokalnih čelnika u Hrvatskoj. Na istim izborima izabrano je 1335 gradskih i općinskih vijećnica, odnosno 17.90% od ukupnog broja članova gradskih i općinskih vijeća. Isto tako, na ovim izborima 127 žena je izabrano za zamjenica gradonačelnika i načelnika, što iznosi 20.19% od ukupnog broja izabranih zamjenika lokalnih čelnika u Hrvatskoj.

Prema podacima Europske komisije iz 2009., žene su na razini svih tadašnjih država Europske unije činile 13% gradonačelnika. Iz ovog je vidljivo kako Hrvatska sa svojih 7% spada u redu europskih država u kojima su žene ispodprosječno zastupljene na čelnim položajima lokalnih jedinica. Međutim Hrvatska se uklapa u europski trend po kojem žene na lokalnoj razini bivaju puno češće izabrane za zamjenice lokalnih čelnika i članice lokalnih vijeća, nego li na položaje lokalnih čelnica. Isto tako, u Hrvatskoj kao i u drugim europskim državama žene su puno češće birane za čelnice manjih lokalnih jedinica nego li na čelo velikih gradova.

Iz statističkih podataka za lokalne izbore 2013. razvidno je kako u Hrvatskoj raste prisutnost žena u lokalnoj vlasti kako se vertikalno spuštamo na ljestvici političke moći. Od 7.03% žena koje su lokalne čelnice ide se preko 17.90% žena koje su gradske i općinske vijećnice sve do 20.19% žena koje su zamjenice gradonačelnika i načelnika. Ovome svakako treba nadodati da su žene tradicionalno dobro zastupljene na položajima pročelnica u lokalnim jedinicama.

U Francuskoj primjerice postoji sličan trend te su tamo žene nakon lokalnih izbora 2008. činile 14% izabranih gradonačelnika, a istovremeno i 35% svih članica lokalnih vijeća. Isto tako prema podacima iz 2001. žene su u Francuskoj činile 26.4% zamjenica gradonačelnika.

Na izborima 2013. žene su u Hrvatskoj izabrane na čelo 11 gradova i 28 općina. Među gradovima na čije su čelo izabrane žene samo Sisak ima status velikog grada s više od 35 000 stanovnika. Ostali gradovi kojima su na čelo došle žene uglavnom su manje lokalne jedinice. Kao što je već napomenuto, sličan trend postoji i u drugim europskim državama, pa tako prema podacima iz 2008. žene nisu vodile nijedan veći grad u Belgiji, Nizozemskoj, Austriji, pa čak ni u Švedskoj koja se s pravom diči visokom zastupljenošću žena u politici.

Očito je da u Hrvatskoj i dalje postoje veliki strukturni problemi s prisutnošću žena na čelnim pozicijama lokalnih jedinica. Na lokalnim izborima 2013. žene su činile svega 18.21% kandidata za lokalne čelnike. Ako se u odnos stavi broj kandidatkinja za gradonačelnice i načelnice te broj izabranih lokalnih čelnica dolazimo do saznanja kako tek svaka 20 kandidatkinja bude izabrana za lokalnu čelnicu. Izuzev toga što ih se premalo kandidira za lokalne čelnike, problematičan je i sam proces odabira kandidata unutar stranaka i drugih političkih opcija koji ženama najčešće namjenjuje dužnosti zamjenica i vijećnica, dok pozicije gradonačelnika i načelnika rezervira za muškarce.

Dolazak žena na čelo lokalnih jedinica u Hrvatskoj pokazuje se kao jako težak, ali ne i nemoguć zadatak. Mnogo je strukturnih čimbenika koji otežavaju dolazak žena na čelo lokalnih jedinica, napose većih gradova. Stoga je svaki dolazak neke žene na čelo grada i općine tim veći uspjeh ako se uzme u obzir mali broj kandidatkinja za ove dužnosti te postojeći obrazac određivanja kandidata koji ženama u najvećem broju slučajeva namjenjuje sekundirajuću ulogu u političkom životu.