Lani je u 68 gradova rođeno više beba nego godinu prije, što je znatan porast u odnosu na 2023. godinu kada je u 41 gradu bilo rođeno više djece nego 2022. godine. Kao i u 2023. godini, pozitivan prirodni prirast (više rođenih nego umrlih) imalo je i u 2024. godini tek šest gradova. Kao i preklani to su Solin, Metković, Dugo Selo, Imotski i Sinj, a lani im se je pridružio Vrgorac. Najveći postotni rast rođenih beba imali su pak gradovi: Nin, Cres, Supetar, Vrlika, Krk, Slunj, Buzet, Varaždinske Toplice, Požega i Našice.
Lani je rođeno 32.069 beba, 101 manje nego 2023. godine, čime je nastavljen trend usporavanja manje rođenih beba. Podsjetimo se, u 2023. je u odnosu na 2022. bilo preko 1,7 tisuće manje rođenih. Ali, pogleda li se dalje u prošlost, lani je u odnosu na 2020. godinu broj manje rođenih čak 3.776, pokazuju objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. U 8 županija ipak je povećan broj rođenih beba, četiri na kontinentu i 4 jadranskih te u 68 gradova, od čega više u onima u kontinentalnom dijelu zemlje, a od toga je 11 slavonskih gradova. Najveći rast rođenih beba među županijama bilježe Požeško-slavonska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Zadarska i Bjelovarsko-bilogorska županija, a u plusu su još Istarska, Zagrebačka i Koprivničko-križevačka.
Najveći postotni rast rođenih beba imalo je od top deset, šest jadranskih gradova. Najveći rast imao je Nin, za gotovo 43 posto, a slijede: Cres s rastom od 40 posto, Supetar za 38 posto, Vrlika i Krk za 36 posto, Slunj za 35 posto, Buzet za 34 posto, Varaždinske Toplice i Požega za 33 posto te Našice za 32 posto. U apsolutnom iznosu najveći rast su imali: Split s 91 više rođenom bebom, Zadar s 59, Samobor i Šibenik s 52 više rođenih, Požega s 48, Slavonski Brod s 46, Našice s 36, Metković s 31, Senj s 24 i Dugo Selo s 20 više rođenih beba u odnosu na godinu prije.
U 2024. je broj umrlih osoba smanjen u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 195 osoba ili 0,4% manje nego u prethodnoj godini, od čega više žena. Upravo taj podatak najviše poboljšava sliku prirodnog prirasta čija je stopa i u 2024. na razini zemlje bila negativna i iznosila je -4,9 (-19 011 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,8.
U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći i lani u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2 043, uz vitalni indeks 45,6.
Pozitivan prirodni prirast imalo je 35 gradova/općina, a negativan 517 gradova/općina i Grad Zagreb. Od toga spomenutih 6 gradova je bilo u plusu, odnosno njih 122 u minusu. Najbolje stoje gradovi uz more.
Prirodni prirast najbolji je bio tako u Solinu, gdje je bilo 74 više rođenih nego umrlih, u Metkoviću 48, Dugom Selu 46, Imotskom 43, Sinju 16 i Vrgorcu 10. Uz spomenutih šest koji su bili u plusu, najmanji minus prirodnog prirasta imali su: Opuzen (-5), Kaštela (-6), Otok (-9) i Nin (-10).
Najbolje poboljšanje prirodnog prirasta na godišnjoj razini bilo je u velikim i srednjim gradovima, a najviše u Splitu u kojem je razlika rođenih i umrlih smanjena za 143, u Požegi za 81, Karlovcu i Rijeci za 52, Šibeniku za 51, Samoboru za 47, Ogulinu za 45, Labinu za 41, Opatiji za 39 te desetom Jastrebarskom s poboljšanjem prirodnog prirasta za 38, za koliko je bolji bio i u Vrbovcu.
Brojčano, najveći broj rođenih beba bio je u 2024. godini u Splitu, 1.298 beba, Osijeku 725, Zadru 682, Rijeci 609, Velikoj Gorici 567, Slavonskom Brodu 488, Kaštelama 382, Puli 374, Karlovcu 353 i Šibeniku 352. Odnosno redom u velikim gradovima.
Stopa mortaliteta (umrli na 1 000 stanovnika) u 2024. iznosila je 13,2. Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2024. iznosila je 8,3.
Na 1.000 stanovnika najviše je rođenih bilo u Imotskom, 13,22, Vrgorcu 12,81, Metkoviću 12,21, Dugom Selu 11,54, Sinju 11,30, Solinu 11,18, Ninu 11,09, Supetru 10,87, Našicama 10,43 i Pazinu 10,39. (L.K.)
