Zahvaljujući gospodarskoj snazi i stabilnosti, Pula se u našem velikom izboru za Najbolji grad osmi put svrstala među pet najuspješnijih velikih gradova unutar ekonomske kategorije, gdje joj konkuriraju Samobor, Varaždin, Dubrovnik i Šibenik. Od samih početaka izbora nijednom nije izostala iz kruga najuspješnijih potvrđujući status grada koji vodi uravnoteženu, odgovornu i poticajnu gospodarsku politiku; 2019. godine odnijela je i pobjedu, a osim gospodarstva, u samom se vrhu našla i kao jedan od najboljih gradova za život (2023.) dok je renome uspješne i progresivne sredine opravdala i plasmanom u finale „Smart city“ kategorije (2020.).
Kao središte Istre i grad bogate industrijske i kulturne baštine, Pula je u posljednjim desetljećima prošla kroz brojne promjene, ali je zadržala stabilnost i kontinuitet u razvoju. Na temeljima odgovornog upravljanja i uravnoteženog gospodarstva, danas se pozicionira kao jedno od najstabilnijih urbanih središta u Hrvatskoj. Grad se ističe nultom zaduženošću, drugim najboljim udjelom subvencija u proračunu među velikim gradovima (3,83 posto) te visokim udjelom poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima – 50 posto, čime zauzima treće mjesto u svojoj kategoriji. U Puli djeluju 44 obrtnika na tisuću stanovnika, a stopa siromaštva po dohodovnoj metodi iznosi 11 posto, što grad svrstava među pet najboljih po tom pokazatelju. Samo tijekom 2024. otvoreno je 314 novih poduzeća, čime je Pula među vodećima u zemlji – peti grad po apsolutnom broju novih tvrtki, odnosno među onima s najvećim brojem novootvorenih poduzeća u odnosu na broj stanovnika (šest na tisuću). Izdvajanja za poduzetnike u 2024. godini iznosila su 55,95 eura po stanovniku, što Pulu svrstava na treće mjesto među velikim gradovima, dok udio tih izdataka u ukupnim rashodima proračuna iznosi 3,32 posto.
Grad kontinuirano privlači nova ulaganja te racionalno upravlja proračunom, a posljedično bilježi porast zaposlenosti, rast broja poduzetnika i širenje gospodarskih djelatnosti, osobito u sektorima turizma, usluga, tehnologije i kreativnih industrija. Gospodarski zamah dodatno je potaknut programom „Potpore Pula – Pola 2025“, kroz koji je početno osigurano 120.000 eura, a nakon rebalansa sredstva su povećana na 184.895,70 eura. Program obuhvaća šest mjera, među kojima su potpore novoosnovanim tvrtkama (do 2.000 eura, odnosno do 2.400 eura za mlade i žene poduzetnice), digitalizaciji i digitalnom marketingu, IT sektoru, nabavi dugotrajne materijalne imovine, stručnom usavršavanju te nastupima na međunarodnim sajmovima. Do listopada 2025. kroz dvije sjednice povjerenstva odobreno je više od 129.000 eura potpora za ukupno 40 zahtjeva, dok je u programu „Potpore Stari grad 2025“ planirano 80.000 eura – od čega je do rujna odobreno sedam zahtjeva ukupne vrijednosti 15.104 eura.
U suradnji s Istarskom županijom, bankama i HBOR-om podupiru se i kreditni programi. Primjerice, kroz program „Poduzetnik Istarska županija 2025.“ na raspolaganju je ukupno 35 milijuna eura, od čega sedam milijuna eura za poduzetnike koji ulažu na području Pule. Grad subvencionira kamatu u visini od jednog postotnog boda, dok za ulaganja u prerađivačku industriju, IT sektor i zelenu tranziciju subvencija iznosi dodatni bod. Krediti se kreću od 10.000 do 400.000 eura, s rokom otplate do 10 godina, dok se ukupna vrijednost gradskih subvencija kamata procjenjuje na oko 350.000 eura. Osim potpora gospodarstvu, Grad Pula racionalno upravlja i vlastitim dugom – 2024. je reprogramiranjem dvaju dugoročnih kredita smanjio ukupni trošak kamata za 715.000 eura, čime je otvoren prostor za nova ulaganja u druge razvojne aktivnosti.
Uz poticanje poduzetništva kroz programe potpora, Grad Pula jača i svoju poduzetničku infrastrukturu kroz ITU mehanizam Urbanog područja Pula, s ukupnom alokacijom od 33 milijuna eura za razdoblje 2021.–2027. U tom okviru ugovoreno je više od 1,7 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju poduzetničkog inkubatora u Marčani – brownfield projekta „Marčanka“, koji će ponuditi pet inkubacijskih prostora, salu za edukacije i sastanke te skladišni prostor. Taj projekt, kao i cjelokupni ITU program, doprinosi stvaranju snažnog i održivog poduzetničkog ekosustava za cijelo urbano područje Pule.
Inače, Pula se ove godine našla u posebnom društvu kao jedini hrvatski grad uvršten na svjetsku listu najsretnijih gradova, prema Happy City Indexu koji provodi Londonski institut za kvalitetu života. Ova međunarodna analiza obuhvaća 24 pokazatelja koji mjere kvalitetu života i subjektivni osjećaj zadovoljstva stanovnika, a gradove svrstava u tri skupine – zlatnu, srebrnu i brončanu. Pula je dospjela u brončanu kategoriju, zauzevši 200. mjesto na globalnoj ljestvici. Najviše bodova osvojila je u području upravljanja (133), dok je najslabije ocijenjena u segmentu mobilnosti (55 bodova). Ovaj rezultat potvrđuje da se Pula, unatoč svojoj veličini, svrstala među svjetske gradove prepoznate po kvaliteti života i zadovoljstvu svojih građana, što svakako laska, ali i obvezuje.
U domaćim okvirima, Pula se po izdvajanjima za podizanje kvalitete života svrstava među hrvatske gradove koji kontinuirano ulažu u bolje uvjete stanovanja i uređenije urbano okruženje. Prema podacima FINA-e, hrvatski su gradovi u 2024. godini za tu namjenu ukupno izdvojili oko 769 milijuna eura, što je 10 posto više nego godinu ranije. Među njima se Pula nalazi u samom vrhu po nominalnom rastu izdvajanja. Lani je u kvalitetu života uložila 18,02 milijuna eura, čime zauzima šesto mjesto u zemlji. Ova ulaganja obuhvaćaju širok spektar projekata koji izravno poboljšavaju svakodnevicu građana – od razvoja stanogradnje, prometne i komunalne infrastrukture te javne rasvjete, do održavanja zelenih površina, uređenja plaža, obalnih šetnica i gospodarenja otpadom. Takav pristup potvrđuje usmjerenost gradske uprave na stvaranje funkcionalnog, održivog i ugodnog prostora za život, u skladu s dugoročnom vizijom urbane kvalitete koju ovaj grad već godinama dosljedno gradi.
Sada, međutim, Pula ide i korak dalje – pokreće prvi hrvatski model zadružnog stanovanja. Riječ je o inovativnom pilot-projektu kojim se građanima želi omogućiti priuštiv dom izvan uobičajenih tržišnih okvira. Projekt će se razvijati na lokaciji u Mutilskoj ulici i obuhvaća izgradnju 32 stambene jedinice ukupne površine 1760 kvadrata, uz dodatnih 170 kvadrata zajedničkih prostora koje će stanari osmisliti prema vlastitim potrebama.
„Do sada u Hrvatskoj nije bilo ovakvih projekata, niti jedan projekt zadružnog stanovanja nije ostvaren na ovakav način. Cilj zadružnog stanovanja je osigurati krov nad glavom po uvjetima povoljnijim nego što su tržišni, ali isto tako, cilj zadružnog stanovanja, za razliku od POS-a na kojem također radimo, nije da nekretnina prijeđe u vlasništvo osobe koja će u toj nekretnini živjeti. Ovo je jedan od paralelnih sustava kojima ćemo na području grada Pule pokušati rješavati problem stambene krize“, izjavio je gradonačelnik Peđa Grbin. Zgrada će imati galerijski sustav koji potiče komunikaciju i zajedništvo među stanarima, a svi stanovi bit će dvostrano orijentirani, što značajno povećava kvalitetu stanovanja. Bit zadružnog modela leži u tome da stanovi ostaju trajno namijenjeni stanovanju – njima upravlja zadruga, a korisnici stječu doživotno i nasljedno stanarsko pravo, bez mogućnosti prodaje ili pretvaranja u turističke apartmane. Time Pula otvara novi pristup stambenoj politici i postavlja primjer održivog urbanog razvoja u kojem stanovanje ostaje društvena, a ne isključivo tržišna vrijednost.
U skladu s takvim pristupom, kojim Pula stambenu politiku promatra kao pitanje društvene solidarnosti i dostojanstva, u gradu se već provodi i program Housing First. Riječ je o modelu koji beskućnicima omogućuje trajni smještaj kao prvi korak prema povratku stabilnosti i samostalnosti. Program, koji udruga AjA provodi uz izravno financiranje iz proračuna Grada Pule, obilježio je prvu godinu provedbe uz poruke zahvalnosti korisnika i podršku međunarodnih organizacija World Habitat i Housing First Europe Hub. Pula je prvi grad u Hrvatskoj koji je prepoznao Housing First kao učinkovit model rješavanja beskućništva, a Grad je i za 2025. godinu osigurao nastavak njegova financiranja. Uz konkretnu materijalnu potporu, program promiče i kulturu poštovanja prema osobama u beskućništvu, naglašavajući da dom nije privilegij, nego temelj dostojanstvenog života. Ovakvim pristupom Pula pokazuje kako socijalne politike mogu biti i humane i učinkovite, usmjerene na stvarne promjene u životima ljudi.
Briga o kvaliteti života u Puli ogleda se i u pažnji prema izgledu grada i očuvanju njegove arhitektonske baštine. Kroz program Dolcevita, koji se sustavno provodi od 2021. godine, obnovljeno je 46 pročelja zgrada, čime je Pula napravila velik iskorak u revitalizaciji svog urbanog prostora i očuvanju prepoznatljivog vizualnog identiteta. Grad Pula ovaj program provodi u bliskoj suradnji s izvođačima i partnerima, uz naglasak na odgovorno korištenje resursa, poštivanje rokova i što manji utjecaj na svakodnevni život građana. Cilj je stvaranje funkcionalnog, estetski skladnog i održivog prostora koji spaja naslijeđenu ljepotu s modernim standardima uređenja.
U Puli su što dovršeni, a što u tijeku brojni projekti ukupne vrijednosti oko 100 milijuna eura koji obuhvaćaju komunalnu, društvenu, obrazovnu i kulturnu infrastrukturu. U sklopu energetske obnove Društvenog centra Karlo Rojc, vrijedne 4,69 milijuna eura, obnavlja se pročelje i konstrukcija zgrade, postavlja fotonaponska elektrana te novo vanjsko dizalo koje će povećati pristupačnost i funkcionalnost prostora za brojne udruge koje tamo djeluju. Odvijaju se i radovi na obnovi gradskog kupališta Stoja, vrijedni 4,75 milijuna eura, kojima se uređuje jedno od najpoznatijih pulskih kupališta i omiljeno okupljalište građana, uz poštivanje konzervatorskih uvjeta i očuvanje izvornih materijala.
Na području predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, Grad Pula završio je dogradnju Osnovne škole Šijana vrijednu 3,19 milijuna eura, čime su ostvareni uvjeti za prelazak na jednosmjensku nastavu i povećan kapacitet za 168 učenika. U tijeku je i izgradnja Dječjeg vrtića Sisplac, vrijednog 3,56 milijuna eura, koji će po završetku 2026. godine primiti 116 djece u sedam odgojnih skupina. Sve ove investicije povezuju obnovu kulturnih prostora, razvoj javne infrastrukture i poboljšanje uvjeta za djecu i obitelji te, između ostalog, Pulu dodatno potvrđuju kao grad koji se sustavno i promišljeno razvija, s jasnim fokusom na kvalitetu života i održiv urbanizam. (V.H.)
