Nakon dugog razdoblja u kojem su demografski pokazatelji gotovo bez iznimke donosili loše vijesti, najnovije procjene Državnog zavoda za statistiku upućuju na postupnu promjenu trenda. U razdoblju 2023.–2024. većina hrvatskih gradova zabilježila je porast broja stanovnika, a pojedine sredine izdvajaju se i u kratkoročnim i u srednjoročnim analizama. Među gradovima koji se u tim analizama kontinuirano pojavljuju u samom vrhu posebno mjesto zauzima Sveta Nedelja.
Promatra li se razdoblje između 2023. i 2024. godine, Sveta Nedelja ulazi u Top 10 hrvatskih gradova i po nominalnom i po postotnom porastu broja stanovnika. U samo godinu dana broj stanovnika povećan je s 19.318 na 19.779, što je rast od 461 stanovnika, odnosno 2,39 posto. Još su izraženiji pokazatelji u srednjoročnom razdoblju: od 2021. do 2024. broj stanovnika porastao je s 18.221 na 19.779, što je ukupno 1.558 stanovnika više, odnosno rast od 8,55 posto, riječ je o jednoj od najsnažnijih stopa rasta među srednjim gradovima u Hrvatskoj, koja Svetu Nedelju svrstava u sam vrh demografskih poredaka.
Takvi rezultati nisu izolirani podatak, već se uklapaju u širi obrazac razvoja grada koji je već godinama nezaobilazan akter u svakom izdanju tradicionalnog izbora za Najbolji grad, što su ga osmi put u prosincu organizirali Gradonačelnik.hr i Jutarnji list. Sveta Nedelja se u dosadašnjih sedam izdanja nijednom nije vratila bez priznanja, a posebno se ističe to da je u kategoriji gospodarstva među srednjim gradovima lani buila druga, a prije toga slavila čak šest puta – 2018., 2019., 2020., 2021., 2023. i 2024. Godine 2022. osvojila je titulu u kategoriji kvalitete života, a ukupno je 15 puta bila finalist, uključujući i plasman u kategorijama Smart cityja i Gospodarstva.
Uspjesi u izboru Najbolji grad prate konkretni brojčani pokazatelji. Sveta Nedelja ima najveći prosječni dohodak po stanovniku među srednjim gradovima, koji iznosi 7.254 eura, kao i najveći prosječni broj zaposlenih – 506 na tisuću stanovnika. Udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima doseže 67 posto, a prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 23 posto. Nezaposlenost je pritom među najnižima u zemlji, sa svega 13 nezaposlenih na tisuću stanovnika.
Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja, DZS-a, HZZ-a i Ministarstva gospodarstva, poduzetnici s područja Svete Nedelje u posljednjem su izvještajnom razdoblju ostvarili više od 2,5 milijardi eura prihoda, čime se grad svrstava u vrh Zagrebačke županije po ukupnim prihodima, broju zaposlenih i broju poduzetnika. Gradonačelnik Dario Zurovec konstantno s punim pravom naglašava da su takvi rezultati posljedica dugoročno postavljene strategije usmjerene na ulaganja u infrastrukturu, digitalizaciju i fiskalnu politiku koja potiče razvoj grada. Ključnim elementom ističe se najveće porezno rasterećenje među hrvatskim gradovima, uključujući ukidanje prireza i komunalnog doprinosa za niz sektora, kao i ukidanje komunalne naknade za hotele, kampove i apartmanska naselja.
Paralelno s gospodarskim rastom, grad bilježi i snažne demografske pomake, konketno broj novorođene djece u posljednjih je pet godina porastao za više od 20 posto, vitalni indeks iznosi 79 posto, dok indeks starenja od 126,31 posto svrstava Svetu Nedelju među gradove s najpovoljnijom dobnom strukturom. Grad se isto tako ističe i najvećim iznosima porodiljnih naknada u RH, koje za peto dijete dosežu 4.000 eura.
Poseban naglasak stavljen je na predškolski odgoj. U razdoblju od 2021. do 2024. za vrtićku infrastrukturu izdvojeno je 16,9 milijuna eura, a samo u primjerice 2024. godini 7,5 milijuna eura, što čini preko 31 posto proračuna. Dogradnjama i izgradnjom novih objekata osigurana su četiri dodatna vrtićka prostora, a kapaciteti su povećani za 138 polaznica ui polaznika. U pretprošloj godini subvencija za privatne vrtiće povećana je na 360 eura po djetetu, dok su obitelji s troje i više djece u potpunosti oslobođene plaćanja. Plaće odgojitelja povećane su za 200 do 500 eura, u planu je izgradnja još dva nova vrtića.
Rast broja stanovnika prati i razvoj obrazovne, sportske i kulturne infrastrukture, nova osnovna škola u Strmcu, vrijedna 6,9 milijuna eura, izgrađena je prema suvremenim standardima, a stipendije za učenike i studente povećane su na 100, odnosno 140 eura mjesečno. U sportsku infrastrukturu ulaganja su povećana za čak 43 posto, a završila se i koncem 2025. nova školsko-sportska dvorana u Kerestincu površine 1.640 četvornih metara, vrijedna 4,69 milijuna eura, sufinancirana sredstvima Ministarstva turizma i sporta. Dvorana će služiti školama, sportskim klubovima i građanima, a projekt se, kako naglašavaju, već sada smatra jednim od ključnih generacijskih ulaganja…
Istodobno, grad ulaže u kulturnu i prometnu infrastrukturu, obnovu javnih prostora i zelenu tranziciju, tu je i izgradnja kilometara biciklističkih staza. Obnova dvorca Erdödy u Kerestincu, vrijedna 13,7 milijuna eura, financirana je u potpunosti iz europskih fondova, dok je u razdoblju od 2017. do 2025. realizirano ili pripremljeno projekata u ukupnoj vrijednosti 24,5 milijuna eura.
Sve navedeno potvrđuje da snažan porast broja stanovnika u Svetoj Nedelji nije slučajan, već izravna posljedica dugoročnog i sustavnog razvoja. Grad koji godinama bilježi najbolje gospodarske pokazatelje među srednjima danas se, prema demografskim trendovima, profilira kao jedan od najpoželjnijih za život u Hrvatskoj, s rastom koji je mjerljiv, dugoročno održiv i – stabilan. (P.L.)
