Vodeći u Hrvatskoj po prirodnom prirastu (+74), među gradovima s najvećim rastom stanovništva (+1.156 u tri godine) te drugi najbolji srednji grad po kvaliteti života – Solin demografsku vitalnost podupire snažnim socijalnim, obrazovnim i stambenim mjerama.
Solin, gradić nadomak Splita izgrađen na naslijeđu antičke Salone, posljednjih godina pretvorio se u pravi magnet za nove stanovnike koji su upravo tu odlučili „baciti sidro“, a među njima se osobito ističu mlade obitelji. Svi pozitivni demografski trendovi kojima se ovaj grad, među rijetkima u Hrvatskoj, može pohvaliti najbolje se vide u sve izraženijoj potrebi za novim vrtićkim skupinama, planiranju dodatnih školskih kapaciteta i rješavanju stambenog pitanja.
Prema najnovijim procjenama Državnog zavoda za statistiku i našoj analizi, Solin bilježi kontinuiran rast te je u razdoblju između 2023. i 2024. godine ostvario nominalno povećanje od +428 stanovnika, čime se svrstava među hrvatske gradove s izraženijim godišnjim rastom. Promatra li se srednjoročni trend od 2021. do 2024. godine, Solin je zabilježio ukupni nominalni rast od +1.156 stanovnika, što ga pozicionira među one s najvidljivijim porastom u tom razdoblju.
Povoljnu demografsku sliku dodatno dopunjuju i podaci o prirodnom prirastu koji iz godine u godinu potvrđuju status Solina kao jednog od demografski najjačih gradova u zemlji. Otkako, već devet godina zaredom, analiziramo podatke o prirodnom prirastu u Hrvatskoj, Solin je među tek nekoliko gradova u zemlji u kojima se svake godine više rađa nego umire. Prema posljednjim dostupnim informacijama, a koje se odnose na 2024. godinu, Solin je vodeći u Hrvatskoj. Naime, jedan je od samo šest gradova s više rođenih nego umrlih, a prirodni prirast iznosio je +74, što je najbolji rezultat među svim našim gradovima. Na 1.000 stanovnika u Solinu je rođeno 11,18 djece, što ga svrstava među sredine s najvišom stopom nataliteta u zemlji.
Broj rođenih i rast stanovništva najvidljiviji su znak pozitivnih promjena, a one su rezultat prethodno osiguranih uvjeta koji obiteljima daju zeleno svjetlo pri odluci da svoju budućnost planiraju upravo u ovom gradu. A da su uvjeti jedni od najboljih u Hrvatskoj potvrđuju i rezultati našeg izbora za Najbolji grad gdje je Solin potvrđen kao jedan od najuspješnijih upravo po kvaliteti života. Zauzeo je drugo mjesto u kategoriji srednjih gradova zahvaljujući najboljem prosječnom vitalnom indeksu (117 posto) i indeksu starenja (89 posto), dok je treći po indeksu općeg kretanja stanovništva (104 posto). Uz to, Grad nije zadužen, stopa siromaštva iznosi 12 posto, prosječna stopa poreza na dohodak 25 posto, a udjel poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima 50 posto.
Upravo su ti pokazatelji činili važan dio metodologije izbora za Najbolji grad, koji se temelji na analizi izvršenja proračuna i niza razvojnih indikatora. U tom kontekstu i u strukturi proračuna vidljiva je jasna razvojna orijentacija: Solin je drugi po udjelu subvencija u proračunu (5,07 posto), po izdvajanjima za sport (9,35 posto) te po iznosu usmjerenom u sufinanciranje prijevoza (3,94 posto proračuna). Izdvajanja za stipendije i školarine iznose 9,46 eura po stanovniku, a po udjelu visokoobrazovanih grad je među deset najboljih – svaka 5,31 osoba završila je studij. Za gospodarenje otpadom Solin izdvaja 2,31 posto proračuna.
A iza svih tih brojki i na temelju njih osvojenog priznanja stoje konkretne odluke. Primjerice, tijekom 2025. godine donesena je odluka kojom su dodatno ojačana prava i usluge iz sustava socijalne skrbi. Novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta povećana je približno 100 posto: 700,00 eura za prvo dijete (ranije 331,80), 800,00 eura za drugo (ranije 398,17), 1.200,00 eura za treće (ranije 530,00), 1.500,00 eura za četvrto (ranije 663,61) te 2.500,00 eura za peto i svako sljedeće dijete (ranije 1.327,23 eura). Naknada za roditeljski dopust od prve do treće godine života djeteta povećana je s 92,91 na 130,00 eura mjesečno, a naknadu za obitelji s četvero i više djece trenutno koristi 104 obitelji. Povećan je i gradski cenzus prihoda: za samca s 305,26 na 500,00 eura, za dvočlano kućanstvo s 385,00 na 700,00 eura, a za svakog sljedećeg člana s 93,00 na 150,00 eura. Po prvi put, za jednoroditeljsku obitelj ili samohranog roditelja utvrđen je 50 posto viši cenzus od standardnog.
Grad Solin početkom ove godine dodatno je proširio paket socijalnih mjera i uvođenjem besplatnog javnog prijevoza za više skupina građana. Grad u potpunosti financira mjesečne pokazne karte za osobe starije od 65 godina, učenike srednjih škola, studente te učenike i studente koji su aktivni sportaši, dok pravo na besplatan prijevoz imaju i članovi udruga roditelja poginulih branitelja, djeca poginulih hrvatskih branitelja tijekom redovitog školovanja, dobrovoljni darivatelji krvi s većim brojem darivanja, osobe s utvrđenim tjelesnim oštećenjem od 80 posto i više te članovi udruga osoba s invaliditetom i roditelji djece s posebnim potrebama. Uz to, Grad subvencionira i troškove prijevoza za nezaposlene osobe te umirovljenike mlađe od 65 godina, kojima se cijena pokazne karte umanjuje za 50 posto.
Demografska politika prati, dakako, i razvoj predškolske infrastrukture. U Dječjem vrtiću Rupotina otvorene su nove odgojne skupine, a prioritet Gradske uprave i dalje ostaje osigurati mjesto u vrtiću za svako dijete. Uskoro započinje gradnja novog vrtića na Bunjama u Svetom Kaju, s četiri odgojne skupine, osigurana su i sredstva za početak radova za dvije nove odgojne skupine u Mravincima. U planu je i izgradnju novog vrtića na ulazu u Vranjic.
Velika pažnja pridaje se i segmentu obrazovanja te se financira nabavka drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih škola, uključujući radne bilježnice, zbirke zadataka, likovne mape, atlase i radni materijal za tehničku kulturu, a školama je povjeren postupak nabave. Sufinancira se produženi i cjelodnevni boravak učenika, osiguravaju se osobni pomoćnici u nastavi te subvencionira prijevoz učenika i studenata koji se obrazuju izvan Splita, kao i prijevoz učenika od Gornje Rupotine do Osnovne škole kralja Zvonimira. U suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom traži se zemljište za izgradnju nove osnovne škole kako bi se omogućila jednosmjenska nastava. Tijekom protekle godine stipendirano je gotovo 250 učenika i studenata, a Grad je za stipendiranje osigurao 279.600,00 eura proračunskih sredstava, uz mjesečne iznose stipendija od 100 do 150 eura, ovisno o kategoriji i ostvarenim rezultatima.
Sve ranije navedeno logično se nastavlja brigom o trajnom rješavanju stambenog pitanja, jer sigurnost doma ostaje jedan od ključnih preduvjeta da mlade obitelji svoju budućnost dugoročno vežu uz grad. Stambena sigurnost stoga se dodatno podupire kroz program sufinanciranja kamata na stambene kredite – jedinstven u Splitsko-dalmatinskoj županiji i jedan od rijetkih u Hrvatskoj. Prošle godine Grad Solin u te je svrhe osigurao 250 tisuća eura. Subvencionira se do 60 posto kamate, najviše 100 eura mjesečno, za kredite do 200 tisuća eura, uz jasno propisane uvjete. Ukupno je stotinjak Solinjana potpisalo ugovor o subvenciji kamata. Pored toga, Grad isplaćuje i jednokratnu pomoć podstanarima u iznosu od 2.160 eura, a pravo na sufinanciranje troškova podstanarstva ostvarilo je 67 solinskih obitelji.
Razvoj grada prati, naravno, i gospodarska komponenta koja dodatno učvršćuje demografsku stabilnost. Kroz programe potpore obuhvaćeno je gotovo 200 poduzetnika, uz ukupnu vrijednost dodijeljenih sredstava veću od 250 tisuća eura, među kojima je više od 30 poduzetnika početnika, čime se potiče lokalno poduzetništvo i otvaranje novih radnih mjesta. Sve to upotpunjuje razvoj prometne i komunalne infrastrukture u koje se ulaže oko 20 milijuna eura kroz projekt aglomeracije Split–Solin, dok su radovi na križanju Širina usmjereni na rasterećenje prometa i bolju protočnost, što je iznimno važno naročito tijekom ljetne sezone.
Da Solin pomno osluškuje bilo svojih stanovnika vidljivo je i kroz projekt “Grad u tvom mjesnom odboru”, pokrenut u kolovozu 2021. godine, a koji dodatno povezuje gradsku upravu i građane kroz redovite obilaske mjesnih odbora. Kroz susrete na terenu građani u otvorenoj i neposrednoj komunikaciji gradonačelniku, pročelnicima i djelatnicima Grada izravno iznose probleme, pitanja, prijedloge i primjedbe, koje se potom u praksi pretvaraju u konkretne projekte u njihovim naseljima. Teme koje se najčešće otvaraju odnose se na komunalnu infrastrukturu, prometna rješenja, javnu rasvjetu i uređenje javnih površina, a iz tih su susreta proizašli i konkretni zahvati poput uređenja dječjih igrališta i sportskih sadržaja te radova na vodovodnoj i kanalizacijskoj infrastrukturi u pojedinim mjesnim odborima.
“Naš cilj je ravnomjeran razvoj svih dijelova grada, kako bi svako naselje imalo kvalitetan prostor za igru i rekreaciju. Ulaganja u dječja i sportska igrališta te parkove nisu samo infrastrukturni projekti, već ulaganje u zdravlje, zajedništvo i budućnost našeg grada” – rekao nam je gradonačelnik Dalibor Ninčević i napomenuo kako Grad Solin planira i daljnje proširenje demografskih politika kroz kombinaciju novih mjera i jačanje postojećih programa usmjerenih prema djeci, mladima i obiteljima, kao što je daljnje povećanje pronatalitetnih potpora, nastavak ulaganja u vrtiće i školsku infrastrukturu, povećanje stipendija za učenike i studente te širenje programa socijalnih i stambenih potpora. “Svi ovi projekti izravno su povezani sa činjenicom da Solin bilježi rast broja mladih obitelji i djece pa je povećanje kapaciteta sadržaja namijenih djeci i mladima jedan od ključnih prioriteta gradske politike. Uz to, gradski proračun za 2026. godinu iznosi gotovo 40.000.000 eura, a značajan dio investicijskog ciklusa usmjeren je upravo na obrazovnu i društvenu infrastrukturu te poboljšanje uvjeta za život obitelji” – poručio je.
Solin, zbog svega navedenog, svakako možemo nazvati primjerom dobre prakse u kontekstu kvalitetnih demografskih mjera, ali i sve poželjnijim mjestom za život. (V.H.).
