Slobodna Dalmacija donosi priču o ‘lovu’ Grada Splita na EU fondove, a tekst prenosimo u cijelosti.
Grad Split je do danas prijavio ukupno 119 projekata na 52 različita natječaja za financiranje iz europskih i nacionalnih fondova. Od 2009. do 2016. Grad je dobio odobrenje za provedbu 28 projekata, dok se za njih 16 još čekaju rezultati o odobravanju sufinanciranja, kazao nam je Goran Kovačević, zamjenik splitskoga gradonačelnika.
Sad je pred Gradom Splitom i njegovom Urbanom aglomeracijom, nova, velika prilika za korištenje gotovo 63 milijuna eura iz EU fondova kojima će financirati vitalne projekte na području na kojem prema popisu stanovništva iz 2011. godine živi ukupno 325.407 stanovnika.
Ovih dana je Grad, kao nositelj Urbane aglomeracije Split (UAS), dostavio Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) kompletnu dokumentaciju na otvoreni Poziv za odabir područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam), kojim je određena indikativna alokacija za projekte UUAS-a u iznosu od 62,7 milijuna eura.
Ovaj način financiranja uveden je s ciljem jačanja uloge najvećih gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Ukupno im je osigurano 345,35 milijuna eura za provedbu aktivnosti namijenjenih održivom urbanom razvoju, putem integriranih teritorijalnih ulaganja.
Još u mandatu prethodne Vlade, u jesen 2015. ustrojena je Urbana aglomeracija Split, a čine je Grad Split i 12 okolnih jedinica lokalne samouprave (JLS): gradovi Kaštela, Omiš, Sinj, Solin, Trogir, te općine Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Klis, Lećevica, Muć i Podstrana.
Nejednak stupanj razvijenosti
– Radi se o području vrlo nejednakog stupnja razvijenosti, tako imamo razvijeno obalno područje, te ponekad i unutar istih JLS zaobalna područja koja imaju značajne socio-ekonomske i demografske probleme poput depopulacije, visokog udjela starog stanovništva, kao i s javnim prijevozom teže dostupnim naseljima i slično – kaže dogradonačelnik Kovačević, koji je ujedno i predsjednik Partnerskog vijeća te član Koordinacijskog vijeća za Urbanu aglomeraciju Split.
Naš sugovornik dodaje kako su svi gradovi i općine od samog početka uključene kako u izradu Strategije razvoja UAS-a tako i u proces pripreme i prijave na ITU natječaj. Trenutno imaju više od 500 različitih projektnih prijedloga. Intenzivna suradnja svih 13 jedinica lokalne samouprave nastavlja se i dalje, naglašava Kovačević.
Na jesen kreće treći krug sektorskih dijaloga s nadležnim ministarstvima tijekom kojih će se definirati lista konkretnih projekata za financiranje putem ITU mehanizma. Usporedno će trajati i konzultacije o projektima sa svim gradovima i općinama unutar Aglomeracije, odnosno sa svim gradonačelnicima i načelnicima koji su članovi Koordinacijskog vijeća Urbane aglomeracije Split.
Ovim ulaganjima žele se osobito riješiti problemi mladih i dugotrajno nezaposlenih, postići njihova jača socijalna uključenost. Prepoznata je potreba za ujednačavanjem dostupnosti programa prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja u svim dijelovima aglomeracije. Prepoznata je i potreba za dodatnim programima stjecanja specijalističkih znanja u neformalnom obrazovanju te njihovo izravno povezivanje s gospodarstvom, kao i stvaranje i kontinuirano vođenje baze podataka s pokazateljima o tržištu rada na razini JLS-a.
– Provedba ITU mehanizma u sektoru gospodarstva trebala bi pozitivno utjecati na neusklađenu ponudu i potražnju koju potporne institucije nude poduzetnicima, na veliku ovisnost UAS-a o turizmu, zapošljavanje, raznovrsnost turističke ponude koja uključuje i kulturnu baštinu – ističe Goran Kovačević.
Očekuje se i kako će zaživjeti brownfield investicije, a za početak lokacije u zapuštenim vojnim, industrijskim i drugim sličnim objektima trebale bi biti katalogizirane te bi počela njihova obnova i sanacija i stavljanje u funkciju jednog dijela njih.
Što se tiče prometa, poboljšala bi se infrastruktura javnog prijevoza uključujući i vozni park komunalnog prijevoza, a pozitivno bi se utjecalo i na koordiniranost i organiziranost javnog prijevoza, na povećanje broja biciklističkih staza posebice na području gradova priobalja UAS-a te uvođenje sustava javnih bicikla.
Kako kaže dogradonačelnik Splita, provedbi bi trebale pomoći prednosti kao što je postojeća infrastruktura toplinarstva u dijelu UAS-a, postojeći planovi obnove za dio brownfield lokacija, njihova dobra povezanost s okolnim područjima; postojeća mreža javnog gradskog i prigradskog prijevoza UAS-a kao i organizirani javni gradski i prigradski prijevoz na području 11 gradova i općina UAS-a od ukupno njih 13.
Bitno je zajedništvo
Na pitanje kakvom vidi ulogu Grada Splita kao pokretača razvoja na području Urbane aglomeracije Split, dogradonačelnik Kovačević odgovara kako je Grad Split kao središte Urbane aglomeracije nositelj izrade Strategije razvoja UAS-a kao i nositelj cijelog procesa pripreme i prijave UAS-a na ITU natječaj. Grad Split će, ako dobije pozitivnu odluku od strane MRRFEU nakon evaluacije zaprimljenih projektnih prijava svih 7 urbanih aglomeracija i urbanih područja iz RH, imati obvezu ustrojavanja ITU ureda, te će imati ulogu ITU posredničkog tijela Urbane aglomeracije Split koje će intenzivno surađivati s nadležnim ministarstvima u provedbi operativnih programa konkurentnosti i kohezije, te učinkovitih ljudskih potencijala.
ITU ured će intenzivno komunicirati i konzultirati se sa svim gradovima i općinama unutar UAS-a, te koordinirati rad Partnerskog vijeća i Koordinacijskog vijeća Urbane aglomeracije Split koji su radna tijela za izradu i provedbu Strategije razvoja Urbane aglomeracije Split.
Rad na ovoj strategiji potvrdio je koliko je zajedničko planiranje važno ne samo za razvoj Splita nego i svih susjednih općina i gradova. Grad Split svoj razvoj mora sagledavati zajedno s gradovima i općinama u okruženju, a susjedne jedinice lokalne samouprave prepoznale su da je Split taj koji mora biti lokomotiva. Ističem da je ovo prvi zajednički strateški dokument, i jedinstvena prilika za dobivanje 62 milijuna eura iz EU fondova kojima ćemo financirati vitalne projekte za područje aglomeracije – naglasio je Kovačević.
Razvoj triju sektora
ITU mehanizam u UAS-u će se koristiti za razvoj triju sektora – Društvo, Gospodarstvo i Urbano okruženje. Za svaki od ova tri ciljana sektora u Strategiji razvoja Urbane aglomeracije Split postavljeni su ciljevi koji bi se provedbom ITU mehanizma trebali ostvariti, kao odgovor probleme i potencijale Aglomeracije. Tako je za Društvo postavljen cilj „Unaprijeđena kvaliteta života na području UAS“, za Gospodarstvo „Konkurentnost gospodarstva podignuta na razinu koja osigurava održivi gospodarski rast i povećanje zaposlenosti na jedinstvenom europskom tržištu“ te za Urbano okruženje „Razvijeni učinkoviti infrastrukturni sustavi za održivo korištenje prirodnih resursa“, kaže Kovačević.
Realan, provediv, aktualan
U kolovozu 2015. je potpisan sporazum o izradi Strategije razvoja Urbane aglomeracije Split između Grada Splita i Sveučilišta u Splitu.Ova Strategija je realan dokument koji je nastao u suradnji znanstvenog, javnog, civilnog i realnog sektora, te vjerujemo da neće biti jedan od strateških dokumenata koji završe u nečijim ladicama, već da će biti realan, provediv i aktualan strateški dokument koji će usmjeravati i poticati razvoj Urbane aglomeracije Split upravo prema definiranim strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama. I ono što je najvažnije, prepoznate su mjere unutar kojih će se financirati projekti putem ITU mehanizma – kaže Goran Kovačević. (Izvor: Slobodna Dalmacija/Ljubica Vuko)
