Željko Lacković najviše izdvaja za osobe s invaliditetom

Đurđevac je za invalidnine u 2014. godini izdvojio jedan posto proračuna. Ovaj mali grad, s proračunom od tek 23,36 milijuna kuna, za invalide je izdvojio 265.342 kuna, što je 32,11 kuna po glavi stanovnika

Prije mjesec dana hrvatska javnost digla se na noge zbog Vladine odluke o ukidanju invalidnine djecu sa Downovim sindromom. Nakon nekoliko dana prebacivanja loptice i međusobnih optuživanja nadležnih institucija i sadašnje i bivše vlasti, Vlada je pod pritiskom javnosti objavila da će ukinute invalidnine biti vraćene. I iako je ova nepravda uklonjena relativno brzo, činjenica je da su osobe s invaliditetom i njihove obitelji u Hrvatskoj, uz sve svoje probleme koje sa sobom nosi invalidnost, konstantno prisiljene na borbu za svoja prava.

Nedavno je objavljeno istraživanje Instituta dr. Ivo Pilar po kojemu oko 70 posto osoba s invaliditetom od 628, koliko ih je obuhvaćeno ispitivanjem, smatra da se država jako loše ili relativno loše skrbi o osobama s invaliditetom. Među najčešćim problemima navode upravo socijalne i materijalne probleme, manjak materijalnih prava i materijalni standard općenito, te nemogućnost zapošljavanja.

Da financijska kriza nije dovoljan izgovor za neke nepravde najbolje pokazuju podaci po kojima je, npr. inkluzivni doplatak za sljepoću (kompenzacijski novac kojeg osobe s invaliditetom dobiju od države) u Hrvatskoj niži čak i od onoga u BiH i Srbiji. Kod nas on iznosi 46 eura, a prosjek plaća je 780 eura. U BiH je prosjek plaća 450 eura, a doplatak iznosi 200 eura. U Srbiji ja pak prosjek plaća 360 eura, a doplatak im je 250 eura….

Analitičari gradonačelnik.hr-a provjerili su koliko iz svojih proračuna za osobe s invaliditetom izdvajaju gradovi u Hrvatskoj. I dalje analiziramo podatke Ministarstva financija o izvršenju gradskih proračuna za 2014. godinu, jer podaci za 2015. još uvijek nisu objavljeni.

Za invalidnine je tako, u 2014. godini, najviše – jedan posto proračuna, izdvojio grad Đurđevac. Ovaj mali grad, s proračunom od 23,36 milijuna kuna, za invalide je izdvojio 265.342 kuna, što je 32,11 kuna po glavi stanovnika. Ispred Đurđevca, po tom je kriteriju jedino Zagreb koji je za invalidnine izdvojio 57,05 kuna po glavi stanovnika, ali 0,59 posto svog proračuna od 7,6 milijardi kuna.

U đurđevačkoj gradskoj upravi objašnjavaju kako su izdvajanja u ovoj godini bila povećana zbog izgradnje lifta u Poslovnom centru kojim se osobama s invaliditetom omogućio pristup službama HZZO-a i HZMO-a, te Gradskoj knjižnici.

‘Uz štedljivost, bitna nam je socijalna osjetljivost prema ranjivim skupinama koje svojim primjerom i aktivnošću drugima daju nadu i primjer svim građanima’, kaže gradonačelnik Željko Lacković. Objašnjava kako u Đurđevcu, osim gradskog društva koje okuplja invalide postoji i vrlo aktivna i jaka sportska udruga invalida. ‘Ova udruga ima jako dobro razvijen sustav druženja, natječe se na svim nivoima, članica je hrvatskog paraolimpijskog odbora, a Grad nastoji financijski popratiti sve njihove aktivnosti što onda rezultira i povećanim izdvajanjima’, kaže Lacković.

O đurđevačkom gradonačelniku već smo pisali kao hrvatskom rekorderu kada su u pitanju uštede na troškovima putovanja. Podsjetimo, Lacković Grad vodi volonterski, plaću zarađuje u svom odvjetničkom uredu, i u čitavom mandatu ni kunu nije uzeo za troškove službenih putovanja i dnevnice već to financira ‘o vlastitom trošku’. S druge strane, dok se štedi na troškovima same gradske uprave, Đurđevac se, osim po izdvajanjima za invalide, već istaknuo kao jedan od deset hrvatskih gradova koji najviše izdvajaju za subvencije u poljoprivredi.

Što se pak izdvajanja za invalide tiče, iza Đurđevca slijede Vrgorac (u 2014. na čelu grada je bio Boris Matković), Sisak (Kristina Ikić Baniček), Zagreb (Milan Bandić), Imotski (Ante Đuzel), Bakar (Tomislav Klarić), Vodice (Branka Juričev-Martinčev), Požega (Vedran Neferović), Zadar (Božidar Kalmeta) i Sveta Nedelja (Drago Prahin).