Hrvatski su gradovi u 2025. godini za subvencije poduzetnicima i obrtnicima izdvojili oko 53,3 milijuna eura, ili gotovo 11,5 milijuna eura više nego godinu ranije, u 2024., kako pokazuje aktualno izvješće Ministarstva financija o izvršenju proračuna. U vremenu obilježenom inflacijskim pritiscima, rastom troškova poslovanja i izazovima na tržištu rada, lokalne potpore gospodarstvu definitivno postaju jedan od važnijih instrumenata razvoja, a među gradovima koji se u tom segmentu posebno izdvajaju nalazi se i Šibenik, koji je prema više pokazatelja u samom vrhu hrvatskih gradova…
Prema našoj novoj analizi temeljenoj na podacima Ministarstva financija, Šibenik se u 2025. godini svrstao među deset vodećih gradova promatrajući izdvajanja za poduzetnike i obrtnike po broju stanovnika, zauzevši visoko peto mjesto s 64,20 eura “per capita”. Grad je istodobno među vodećima i prema udjelu subvencija u ukupnim proračunskim rashodima, gdje izdvajanja dosežu 3,35 posto, dok se prema apsolutnom povećanju potpora našao u uskom krugu tek četiri hrvatska grada koja su subvencije u odnosu na prethodnu godinu povećala za više od milijun eura. Rast od 1.011.402 eura pokazuje koliko je u minulom kratkom razdoblju usprkos svemu snažno pojačana potpora lokalnom gospodarstvu, a ukupno je za subvencije poduzetnicima i obrtnicima iz gradskog proračuna izdvojeno popriličnih 2.717.970 eura.
Takvi pokazatelji uklapaju se, napominju nam, u širu gospodarsku politiku koja se posljednjih godina oslanja na razvoj poduzetničke infrastrukture, tehnoloških kapaciteta, industrijskih zona i ciljane potpore ulaganjima. Uostalom, u Šibeniku, potvrđuju to usvojenim planovima, ali i njihovom realizacijom, gospodarstvo već dulje vrijeme zauzima jedno od središnjih mjesta razvojne politike, što zorno predočuju i rezultati ostvareni kroz proračun, investicije i gospodarske pokazatelje, kako ističu iz Grada.
Ukupni proračun za 2026. godinu dosegnuo je 123,7 milijuna eura, a značajan dio sredstava usmjeren je upravo prema projektima koji jačaju poduzetništvo, razvoj novih tehnologija, komunalnu infrastrukturu, uz obrazovanje i zelenu tranziciju. Gradonačelnik Željko Burić nerijetko pritom naglašava kako je riječ o nastavku odgovorne i dugoročno razvojno usmjerene financijske politike Grada Šibenika.
-Proračun za 2026. godinu logičan slijed je dosljedne i odgovorne financijske politike našega grada. Njime osiguravamo kontinuitet razvojnih projekata, stabilno financiranje ključnih javnih usluga, kao i nova ulaganja u obrazovanje, poduzetništvo, digitalne i zelene tehnologije, očuvanje kulturne i prirodne baštine i unaprjeđenje komunalne infrastrukture, jer naš je cilj grad po mjeri čovjeka — siguran, funkcionalan i ugodan za život- poručio je u više navrata gradonačelnik Burić, naglašavajući i kako je razvoj poduzetničke infrastrukture jedan od najvidljivijih dijelova šibenskog modela. Važnu ulogu pritom ima sustav koji predvodi Inkubator za nove tehnologije Trokut Šibenik, a koji je nedavno dodatno proširio svoj djelokrug preuzimanjem upravljanja Urbanim inkubatorom Šibenik. Time je formalno povezan cjelokupan sustav poduzetničke, inovacijske i kreativne potpore na području grada i Šibensko-kninske županije, upoznaju nas.
Trokut, naime, već upravlja ključnim segmentima poduzetničke infrastrukture, među kojima su sam Inkubator za nove tehnologije Trokut, Poduzetnički inkubator PIN i Centar INAVIS, a uključivanjem Urbanog inkubatora dodatno je ojačana povezanost poduzetničkih sadržaja sa starom gradskom jezgrom. Urbani inkubator, smješten na križanju Ulice Fausta Vrančića i Ulice Nove crkve, razvijen je, inače, kao otvoreni coworking i kreativni prostor za poduzetnike, freelancere, kreativce i sve korisnike zainteresirane za edukaciju, suradnju i razvoj poslovnih ideja. Objedinjavanjem Trokuta, PIN-a, INAVIS-a i Urbanog inkubatora stvoren je funkcionalno povezan sustav koji korisnicima omogućuje podršku od prve ideje do razvoja i širenja poslovanja. Urbani inkubator tako postaje gradska ulazna točka u šibenski poduzetnički sustav, dok ostali segmenti pružaju tehnološku, edukacijsku i infrastrukturnu podršku za daljnji rast.
Konkretno, Trokut predstavlja jednu od najvažnijih razvojnih investicija u području novih tehnologija i poduzetništva. Projekt vrijedan gotovo četiri milijuna eura, kod čega je oko tri milijuna financirano europskim sredstvima, prostire se na više od dvije tisuće četvornih metara i okuplja startupove, IT sektor, digitalne nomade i tehnološke poduzetnike s područja Šibenika, okružja, ali i izvana. Korisnicima su dostupni suvremeni uredi, laboratoriji, FabLab, dvorane za sastanke, kao i brojni edukativni programi, meetupi i hackathoni, nužni i svrsishodni za kvalitetan rad.
Poduzetnički sustav grada nadopunjuje i Poduzetnički inkubator PIN-Šibenik koji malim i srednjim poduzetnicima pruža subvencionirani prostor, savjetodavne usluge, pomoć pri izradi poslovnih planova i prijavama na financijske pozive, u planu je i realizacija Obrtničkog centra u Poduzetničkoj zoni PODI, gdje će se graditi hale za servisne i proizvodne djelatnosti i uredski prostori za dugoročni najam, čime se poduzetnicima omogućuje prijelaz prema samostalnom poslovanju iz inkubacijskog modela. A jedno od najvažnijih gospodarskih uporišta grada ostaje Poduzetnička zona PODI, strateški smještena uz autocestu A1. Zona godinama bilježi stabilan rast i danas okuplja oko 60 tvrtki s preko 1.500 zaposlenika. Dodatni impuls razvoju dao je, podsjetimo, dolazak grupacije Zagreb Montaža, koja je upravo u Podima smjestila svoje novo sjedište, donoseći gospodarsku aktivnost vrijednu više od 100 milijuna eura godišnjeg prihoda.
Grad je dodatno ojačao investicijsku politiku donošenjem Programa dodjele državnih potpora za ulaganja u zoni PODI, za koji je u razdoblju 2025.-2026. osigurano ukupno 39,36 milijuna eura. Cijena zemljišta i model komunalnih davanja pritom su prilagođeni investitorima, uz poseban naglasak na proizvodne djelatnosti koje ostvaruju niz značajnih olakšica. U gospodarskoj politici važnu ulogu ima i porezno okruženje grada. Šibenik među hrvatskim središtima ima jednu od nižih stopa poreza na potrošnju, koja iznosi dva posto, što dodatno doprinosi konkurentnosti poslovanja i privlačnosti za ulaganja.
Razvoj gospodarstva snažno je potvrđen i priznat u izboru za Najbolji grad 2025., održanom upravo u Šibeniku u sklopu konferencije Dani regionalnoga razvoja i EU fondova. Grad je u svom sedmom finalu osvojio treće mjesto u kategoriji gospodarstva među velikim gradovima, u izboru koji organiziraju portal Gradonačelnik.hr, Jutarnji list i Ipsos uz podršku Ministarstva regionalnoga razvoja i EU fondova. Plasman među tri najbolja velika grada rezultat je snažnih gospodarskih pokazatelja. Pokrivenost rashoda prihodima doseže 109 posto, grad nema dugova, bilježi 39 obrtnika na tisuću stanovnika, dok prosječna godišnja bruto plaća po zaposlenom iznosi 18.496 eura, čime je Šibenik četvrti među velikim gradovima.
-Poticanje i osluškivanje potreba gospodarstvenika i poduzetnika najsnažniji je impuls u razvoju grada zbog čega smo gospodarstvo još 2013. godine postavili kao jedan od tri ključna temelja razvoja, uz turizam i visoko obrazovanje- istaknuo je tom prilikom gradonačelnik Šibenika.
Razvoj grada pritom se, napomenuo je i tada, ne zaustavlja na postojećoj gospodarskoj infrastrukturi. Među ključnim strateškim projektima posebno se izdvajaju najveća brownfield investicija u Hrvatskoj na prostoru bivšeg TEF-a, gradnja nove bolnice i daljnji razvoj zone PODI i novog spoja prema autocesti A1. Upravo u Podima planiraju se projekti zelene tranzicije, uključujući apsorpciju CO₂ i proizvodnju zelenog vodika i metanola, čime Šibenik dodatno jača poziciju u segmentu održive industrije i novih energetskih tehnologija.
Istodobno se razvojna politika širi i na otočni prostor pa je, primjerice, na Žirju planirana obnova i prenamjena zgrade Stare škole u društveni centar s prostorom za digitalne nomade, freelancere i coworking aktivnosti, kao izizetno vrijedna investicija. Šibenik danas raspolaže s gotovo 24 tisuće zaposlenih građana, bilježi prvi proračunski suficit u svojoj povijesti i završene projekte iz prvog kohezijskog razdoblja Europske unije, a proračun grada u proteklih je dvanaest godina porastao s 28 na gotovo 124 milijuna eura, što jasno pokazuje intenzitet investicijskog i gospodarskog ciklusa.
Takav razvojni model, temeljen na potporama poduzetnicima, snažnoj poduzetničkoj infrastrukturi, tehnološkom razvoju, europskim projektima i industrijskim ulaganjima, pozicionirao je naposljetku Šibenik među najdinamičnije gospodarske centre hrvatskog juga, ali i cijele RH. Podaci o subvencijama za 2025. godinu zato predstavljaju bitnu proračunsku stavku i potvrđuju kontinuitet politike koja baš poduzetništvo i gospodarstvo promatra kao jedan od ključnih temelja dugoročnog razvoja grada. (P.L.)
