Unatoč izazovima koji posljednjih godina snažno utječu na domaće gospodarstvo – od inflacijskih pritisaka i rasta troškova poslovanja do kroničnog nedostatka radne snage – poduzetništvo i obrtništvo i dalje ostaju jedan od ključnih pokretača gospodarske aktivnosti, investicija i zapošljavanja. U takvim okolnostima posebnu težinu dobivaju lokalne politike koje gospodarstvu ne pristupaju deklarativno, već ga konkretno podupiru kroz proračunske mjere, porezno rasterećenje i razvojnu infrastrukturu, a među gradovima koji su posljednjih godina izgradili prepoznatljiv model potpore lokalnom gospodarstvu sve se snažnije pozicionira – Novalja.
Prema našoj nedavnoj analizi temeljenoj na podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2025. godinu, upravo je Novalja bila hrvatski grad koji je “po glavi stanovnika” izdvojio najviše sredstava za subvencije poduzetnicima i obrtnicima. Kroz proračunsku stavku subvencija trgovačkim društvima, zadrugama, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima izvan javnog sektora Novalja je lani izdvojila 86,85 eura po stanovniku, čime se uvjerljivo našla kao 1., lider na samom vrhu nacionalnog poretka.
-Riječ je o pokazatelju koji ne govori samo o visini izdvajanja, nego i o jasnom razvojnom opredjeljenju – ističu nam iz Grada. Dodatnu težinu tom podatku daje činjenica da se Novalja istodobno svrstala i među deset gradova s najvećim postotnim rastom izdvajanja za poduzetnike u odnosu na prethodnu godinu, uz povećanje potpora veće od 100 posto. Uz to, taj otočni grad na Pagu nalazi se i među deset hrvatskih gradova s najviše otvorenih tvrtki u 2025. godini na tisuću stanovnika, s pokazateljem od 6,07 novopokrenutih poduzeća.
Takvi rezultati nisu nastali slučajno, u Novalji ih povezuju s dugoročnijom gospodarskom strategijom koja kombinira financijske potpore, razvoj poslovnih zona, porezno rasterećenje i ulaganja u novu infrastrukturu grada. Početkom godine Novalja je, podsjetimo, dodatno privukla pozornost javnosti i poslovnog sektora izmjenama porezne politike. kada je Grad spustio obje stope poreza na dohodak na zakonski minimum pa od ove godine niža stopa iznosi 15 posto, a viša 25 posto, što u odnosu na prethodno razdoblje predstavlja smanjenje od pet postotnih bodova. Time je Novalja postala najkonkurentnija među hrvatskim gradovima kada je riječ o oporezivanju dohotka, dok se porez na potrošnju kreće od jedan do tri posto, pri čemu je riječ o jedinom gradu koji primjenjuje – više različitih stopa.
Iz Grada su pritom pojasnili kako niže porezne stope znače veće neto plaće, veću kupovnu moć građana i povoljnije poslovno okruženje za lokalne tvrtke i obrtnike, ali i jasnu poruku investitorima i novim stanovnicima da je riječ o sredini otvorenoj za razvoj i ulaganja.
-Iako mnogi tvrde da su to populističke mjere, ipak nama je cilj da gospodarstvo bude konkurentno. Dugoročno smo u plusu zbog novih obrta i tvrtki. Ujedno je to i demografska mjera, čemu svjedoče podaci o stalnom rastu stanovništva – rekao nam je gradonačelnik Ivan Dabo. Demografski pokazatelji doista potvrđuju takvu argumentaciju, Novalja je prema podacima među gradovima s najvećim relativnim rastom broja stanovnika, pri čemu je u razdoblju 2023. – 2024. zabilježila povećanje od 5,78 posto, dok je prema pokazatelju za razdoblje 2021. – 2024. s rastom od 16,44 posto druga u RH.
Uz porezno rasterećenje, Novalja snažno razvija i gospodarsku infrastrukturu. Jednim od najvećih iskoraka u Gradu smatra se utemeljenje i razvoj poslovne zone Čiponjac, projekta koji je otvorio nove razvojne mogućnosti lokalnom gospodarstvu i omogućio dislokaciju sadržaja koji su opterećivali gradsko središte, poput velikih trgovačkih centara, doma zdravlja, autobusnog kolodvora i upravnih zgrada komunalnih društava.
Velik interes bilježi se i za ulaganja u poduzetničkim zonama, osobito u zoni Zaglava–Prozor, gdje su instalirane dvije sunčane elektrane, čime Grad dodatno potvrđuje usmjerenost prema obnovljivim izvorima energije i održivom gospodarskom razvoju. No, Novalja pri svemu ne ostaje samo na klasičnim modelima energetskih ulaganja. Grad je krenuo i u pilot-projekt inovativne tehnologije koja koristi energiju morskih valova i proces elektrolize vode za proizvodnju zelenog vodika. Projekt se trenutačno provodi u pristaništu Žigljen, uz plan širenja i na luku Novalja, čime se otvara prostor za tehnološki naprednije i dugoročno održive energetske modele, napominju iz Grada.
Paralelno se provodi i niz projekata financiranih kroz ITP mehanizam, od izgradnje zgrade Crvenog križa i vrtića do ulaganja u zelenu infrastrukturu, šetnice i novi sportski centar. Takva ulaganja dodatno podupiru kvalitetu života, ali i stvaraju preduvjete za daljnji gospodarski rast. Da gradska politika potpore poduzetništvu nije jednokratna mjera nego kontinuitet, potvrđuje i Program poticanja razvoja poduzetništva za 2026. godinu, za koji je u proračunu osigurano ukupno – 120 tisuća eura.
Grad Novalja još je u ožujku objavio javni poziv za dodjelu nepovratnih potpora, s jasnim ciljem jačanja konkurentnosti lokalnih poduzetnika, poticanja novih poslovnih inicijativa i modernizacije poslovnih procesa i podizanja razine znanja. Program obuhvaća ukupno sedam mjera. Među njima su potpore poduzetnicima početnicima, ulaganja u digitalizaciju i standarde kvalitete, sufinanciranje izrade projektnih prijedloga za EU i nacionalne fondove, subvencioniranje stručnih i majstorskih ispita, kao i aktivnosti povezane s jačanjem tržišne prisutnosti, uključujući sajmove, korištenje i razvoj digitalnog marketinga.
Najveći dio sredstava, ukupno 80 tisuća eura, usmjeren je na mjeru jačanja konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, dok je preostalih 40 tisuća eura raspoređeno na ostale mjere, uz mogućnost preraspodjele sredstava ovisno o interesu prijavitelja kako bi se maksimalno iskoristio raspoloživ proračunski okvir. Posebna vrijednost programa ogleda se i – kqko naglašavaju- u poticanju očuvanja tradicijskih i deficitarnih djelatnosti i osiguravanju dostupnosti proizvoda i usluga od posebnog značaja za lokalnu zajednicu. U program su uključene i mjere subvencioniranja vodoopskrbe na područjima bez vodovodne mreže, čime Grad nastoji očuvati gospodarsku raznolikost i održivost manjih djelatnosti na svom dijelu otoka.
Novost ovogodišnjeg poziva bila je i potpuna digitalizacija procesa prijave, poduzetnici su zahtjeve podnosili isključivo putem elektroničkog sustava, obrasci su se ispunjavali digitalno, a dokumentacija učitavala online uz prethodnu registraciju korisnika. Time je administrativni postupak pojednostavljen i ubrzan, a pristup potporama dodatno olakšan.
Na javni poziv pristiglo je ukupno 47 prijava, od kojih je čak 46 ocijenjeno prihvatljivima i odabrano za financiranje, što potvrđuje velik interes gospodarstvenika i visoku razinu pripremljenosti projekata. Ukupan iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava dosegnuo je 114.598,99 eura, odnosno gotovo cjelokupan planirani iznos predviđen ovogodišnjim proračunom. Najveći broj korisnika, njih 40, ostvario je potporu upravo kroz mjeru jačanja konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, dok je preostalih šest korisnika uključeno u ostale mjere programa.
Potpore su dodijeljene u skladu s pravilima o potporama male vrijednosti – de minimis – nakon provedene administrativne i sadržajne provjere prijava. Pravo prijave imali su trgovačka društva i obrti sa sjedištem odnosno prebivalištem na području Novalje, uz uvjet najmanje jednog zaposlenog na neodređeno vrijeme, uključujući vlasnika, te uredno podmirene obveze prema državi. Da je riječ o kontinuiranoj politici, pokazali su i rezultati prethodnog programskog ciklusa. Tijekom 2025. godine ukupno je isplaćeno 119.335,31 eura bespovratnih potpora za 42 korisnice i korisnika.
Gradonačelnik Ivan Dabo u prosincu je uručio i drugi dio ugovora korisnicima koji su u prvom javnom pozivu ostali na rezervnoj rang-listi. Tada je dodijeljeno dodatnih 20 ugovora ukupne vrijednosti 47.671,65 eura, dok su ranije potpore ostvarila 22 prijavitelja, među kojima njih 16 kroz mjeru jačanja konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva.
Posebno mjesto u novaljskom modelu gospodarskih potpora zauzimaju privatni iznajmljivači, koje Grad prepoznaje kao važan dio lokalnog gospodarstva i turističke ponude, Novalja je tijekom 2025. provela jednu od rijetkih mjera izravne financijske potpore privatnim iznajmljivačima u Hrvatskoj, u okviru Programa mjera poticanja privatnih iznajmljivača za razdoblje 2025. – 2027. Financijska potpora dodijeljena je za 554 privatna iznajmljivača u ukupnom iznosu od 223.211,25 eura, a odnosila se na subvencioniranje dijela godišnjeg paušalnog poreza na dohodak. Potpora je isplaćivana kao jednokratna bespovratna pomoć u iznosu od 45 eura po ležaju, uz primjenu pravila de minimis potpora Europske unije, prema kojima ukupni iznos potpore jednog korisnika u tri fiskalne godine ne smije premašiti 300 tisuća eura.
Mjera je uvedena kao odgovor na izmjene zakonskog poreznog okvira i rast financijskog opterećenja privatnih iznajmljivača, s ciljem očuvanja kvalitete smještaja i konkurentnosti turističke ponude, a Grad tu politiku nastavlja i u proračunu za 2026. godinu, potvrđujući kontinuitet potpore sektoru koji čini temelj smještajnih kapaciteta Novalje i značajno doprinosi uspješnim rezultatima otočnog lokalnog gospodarstva.
– Kada se svi pokazatelji stave u isti okvir – od rekordnih izdvajanja za poduzetnike, poreznog rasterećenja i razvoja poslovnih zona do ulaganja u energetiku, digitalizacije potpora i financijske podrške privatnim iznajmljivačima – postaje jasnije zašto se Novalja posljednjih godina sve češće ističe kao primjer sredine koji gospodarski razvoj nastoji graditi kombinacijom poduzetničkih poticaja, investicija i dugoročnog planiranja – naglašavaju iz Grada. (P.L.)
