Kada se govori o hrvatskim gradovima koji su posljednjih desetak godina napravili najveći razvojni iskorak, Šibenik se gotovo redovito nalazi među vodećima. Nekada prepoznat ponajprije po svojoj bogatoj povijesti, katedrali sv. Jakova i jedinstvenoj staroj gradskoj jezgri, danas se sve češće ističe kao jedan od najboljih primjera kako se sustavnim ulaganjima u kulturnu baštinu, suvremenu kulturnu produkciju i europske projekte može stvoriti sredina koja živi kulturu tijekom cijele godine i upravo na njoj gradi svoju turističku i razvojnu budućnost, pri čemu veliku ulogu ima i gradska potpora.
Posljednjih godina Grad Šibenik proveo je jedan od najvećih investicijskih ciklusa u kulturi, napose u kulturnoj infrastrukturi, u svojoj novijoj povijesti. Energetski su obnovljeni Hrvatsko narodno kazalište i Muzej grada Šibenika, završava obnova Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić”, rekonstruira se Kuća Ušić za potrebe kazališta i Međunarodnog dječjeg festivala, kontinuirano se ulaže u obnovu povijesne jezgre, u pripremi su i novi sadržaji poput Centra za mlade, a vrijedi podsjetiti kako je upravo analiza portala Gradonačelnik.hr pokazala da je Šibenik među deset hrvatskih gradova koji su u 2024. najviše povećali izdvajanja za kulturu, i to za čak oko 2,8 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. Takvi podaci najbolje pokazuju kako ulaganje u kulturu nije jednokratna investicija, nego dugoročna razvojna politika.
A upravo posljednjih nekoliko godina Šibenik je izgradio prepoznatljiv model razvoja u kojem kultura nije tek dodatak turističkoj ponudi, nego jedan od njezinih glavnih pokretača. Obnovljene tvrđave, suvremeni kulturni centri, međunarodno priznati festivali, kontinuirana ulaganja u muzeje, kazalište i knjižnice, razvoj novih interpretacijskih centara, očuvanje povijesne jezgre i snažno korištenje europskih fondova stvorili su grad koji tijekom cijele godine nudi bogat kulturni sadržaj, istodobno podižući atraktivnost destinacije, time usporedno i kvalitetu života građana i boravka posjetitelja.
Takvu razvojnu strategiju potvrđuju i brojni drugi pokazatelji. Šibenik je početkom ove godine uvršten među deset najboljih europskih gradova za kulturni posjet u 2026. godini prema izboru organizacije European Best Destinations, našavši se u društvu svjetski poznatih kulturnih središta poput Firence, Verone ili Beča. Riječ je o jednom od najprestižnijih europskih izbora turističkih destinacija, u kojem završnu riječ imaju sami putnici., dok stručni žiri procjenjuje kulturnu baštinu, kvalitetu suvremene kulturne scene, autentičnost doživljaja i međunarodnu prepoznatljivost lokaliteta.
U završnom izboru sudjelovalo je više od 22 tisuće putnika iz čak 131 države svijeta, a upravo je Šibenik, među 40 europskih gradova koji su ušli u uži izbor, uspio izboriti mjesto među deset najboljih kulturnih destinacija kontinenta. Posebno su istaknuti spoj UNESCO-ove baštine i suvremene kulturne produkcije, kontinuitet kulturnih programa tijekom cijele godine i uspješna revitalizacija povijesnih sadržaja koji danas imaju sasvim novu društvenu funkciju u službi turizma. Priznanje je to višegodišnjoj razvojnoj politici kojom se sustavno ulaže u obnovu kulturne infrastrukture, stvaranje novih kulturnih sadržaja i međunarodnu promociju grada.
-Veliko nam je zadovoljstvo što je Šibenik uvršten među deset najboljih europskih destinacija za kulturni posjet, što predstavlja snažnu potvrdu dugogodišnjeg strateškog ulaganja Grada u kulturu, kulturnu infrastrukturu i sadržaje dostupne građanima i posjetiteljima tijekom cijele godine – poručili su tom prilikom iz Grada Šibenika. Da takav razvojni model donosi konkretne rezultate potvrđuju i turistički pokazatelji. Prema podacima Turističke zajednice, tijekom prošle godine ostvareno je 295.053 turističkih dolazaka i preko 1,16 milijuna komercijalnih noćenja, odnosno više od 1,7 milijuna ukupnih noćenja kada se pribroje nautički i nekomercijalni smještaj. U odnosu na godinu ranije broj dolazaka povećan je osam, a za sedam posto broj noćenja.
Posebno veseli nastavak rasta domaćeg tržišta, ali i sve snažniji interes gostiju iz Poljske, Slovenije i Nizozemske, ali i SAD-a. Istodobno se posljednjih godina sve više razvija kongresni i poslovni turizam, dok bogata događanja u predsezoni i posezoni pridonose smanjenju sezonalnosti i stvaranju cjelogodišnje destinacije, napominju nam iz TZG-a. Baš je razvoj manifestacija postao jedan od ključnih alata takve politike, Turistička zajednica grada Šibenika zato je i Program rada za 2026. godinu usmjerila na daljnje jačanje sadržaja izvan glavne turističke sezone, povećanje turističkog prometa za dodatnih dva do pet posto i snažniji razvoj kongresnog, eno-gastro i aktivnog turizma.
-Rezultati koje ostvarujemo potvrđuju da se Šibenik razvija u snažnu, prepoznatljivu i održivu destinaciju. Pred nama je zadatak nastaviti ulagati u sadržaje, kvalitetu i promociju, ali prije svega u suradnju svih turističkih dionika kako bismo dodatno ojačali poziciju grada koji živi turizam tijekom cijele godine – istaknuo je Željko Burić, gradonačelnik Šibenika. Potvrđuje to i ono što se zadnjih godina sve jasnije vidi na terenu, Šibenik više nije grad koji turistički “živi” samo tijekom srpnja i kolovoza. Velike kulturne manifestacije, kongresi, međunarodni festivali, koncerti, muzejske izložbe i brojna događanja raspoređena su gotovo tijekom cijele godine, čime kultura postaje itekako bitan razlog dolaska desetaka tisuća gostiju iz zemlje i inozemstva.
Dio te politike čini i kontinuirana potpora kulturnim programima. Samo za ovogodišnje Šibensko kulturno ljeto – Grad je za programe udruga u kulturi iz proračuna osigurao ukupno 370 tisuća eura, čime se dodatno jača ne samo sezonska, već i cjelogodišnja produkcija kulturnih sadržaja. Istovremeno se ulaže u očuvanje povijesnog identiteta, pa je primjerice TZG raspisala program sufinanciranja obnove tradicionalne drvene stolarije na objektima unutar stare gradske jezgre, čime se potiče očuvanje kulturne baštine, povećava energetska učinkovitost, podupiru lokalno gospodarstvo i tradicionalni obrti, naglašavaju iz Grada.
Takvi projekti pak pokazuju kako se u Šibeniku razvoj kulture promatra daleko više i šire od puke organizacije pojedinačnih događanja. Jednaka se važnost pridaje obnovi spomenika, očuvanju identiteta prostora, suvremenoj arhitekturi, dostupnosti kulturnih sadržaja, održivom turizmu i uključivanju građana u kulturni život, a posebno mjesto u toj razvojnoj priči zauzimaju gradske tvrđave koje su postale jedan iz reda najuspješnijih primjera revitalizacije fortifikacijske baštine u Europi i danas predstavljaju okosnicu kulturne, turističke i međunarodne prepoznatljivosti Šibenika. Sustavnom obnovom i stavljanjem u funkciju povijesnih fortifikacija, grad je ne samo sačuvao vrijednu baštinu, nego je od nje stvorio žive kulturne i turističke prostore koji definiraju njegov identitet na europskoj karti kulturnih destinacija.
Tvrđave sv. Mihovila, Barone i sv. Ivana, zajedno s nizom manjih fortifikacijskih lokaliteta, postale su okosnica jednog od najuspješnijih EU projekata revitalizacije kulturne baštine u RH. Kroz višegodišnja ulaganja, uz snažno korištenje europskih fondova, povijesne su strukture transformirane u multifunkcionalne prostore koji objedinjuju koncerte, izložbe, edukativne programe, digitalne interpretacijske centre i turističke atrakcije visoke dodane vrijednosti. Tvrđava sv. Mihovila danas je prepoznata kao jedan od najatraktivnijih open-air koncertnih prostora na Jadranu, dok je Barone reinterpretiran kroz suvremene digitalne tehnologije koje posjetiteljima omogućuju interaktivno iskustvo povijesti grada. Tvrđava sv. Ivana, najviša od fortifikacija, dodatno je učvrstila ulogu grada kao primjera uspješne integracije kulturne baštine i suvremenog turizma.
-TI projekti nisu ostali izolirani primjeri, nego dio ukupne strategije koja obuhvaća i druge segmente kulturne infrastrukture, u istom razdoblju značajna sredstva usmjerena su u obnovu i modernizaciju ključnih gradskih institucija poput Hrvatskog narodnog kazališta, Muzeja grada i Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić”, čime je kulturni sustav dobio novu funkcionalnu i programsku dimenziju – ističu iz Grada. Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku time je dodatno osnažilo svoju ulogu središta dramske i glazbene produkcije, dok je Muzej grada Šibenika modernizacijom stalnih postava i novih interpretacijskih sadržaja postao važna točka očuvanja i prezentacije lokalne povijesti. Paralelno s tim, Gradska knjižnica transformira se u suvremeni informacijsko-edukacijski centar otvoren svim generacijama.
Naročito vrijedan iskorak predstavlja i obnova Kuće Ušić, koja se razvija kao budući prostor za potrebe kazališnog i festivalskog programa, uključujući i aktivnosti Međunarodnog dječjeg festivala. Time se dodatno jača sinergija između kulturnih institucija i manifestacija koje Šibenik čine prepoznatljivim na prestižnim međunarodnim kulturnim kartama.
U širem urbanističkom kontekstu, jedan u nizu najvažnijih razvojnih projekata odnosi se na područje Batižela, gdje se planira nova urbana transformacija prostora bivše industrijske zone u suvremeni gradski kvart. Taj projekt predstavlja možda i ključan budući iskorak u širenju gradskog tkiva i stvaranju novih javnih sadržaja, poslovnih zona i stambenih kapaciteta, uz naglasak na održivi urbani razvitak. Istodobno se intenzivno radi i na prije spomenutoj revitalizaciji stare gradske jezgre, koja predstavlja jedinstvenu povijesnu cjelinu pod zaštitom UNESCO-a. Sustavna ulaganja u infrastrukturu, obnovu pročelja, komunalnu opremljenost i očuvanje autentičnosti prostora dio su dugoročne politike kojom se nastoji očuvati identitet grada, ali i osigurati visoka kvaliteta života stanovnika unutar povijesnog središta.
Tu prilično važnu ulogu ima i razvoj javnih prostora, kao i projekti poput uređenja trgova, šetnica i obalnih zona, koji Šibeniku daju dodatnu vrijednost kao gradu koji sve više živi na otvorenom, dodaju iz Grada. Takvi prostori, napominju nam, postaju mjesta susreta, kulturnih događanja i svakodnevnog života građana, čime se naposljetku briše granica između kulturne ponude i urbanog identiteta. Važan segment razvoja odnosi se i na ulaganja u mlade i obrazovne programe, a planirani Centar za mlade trebao bi postati središnje mjesto okupljanja, edukacije i kreativnog izražavanja mladih generacija, čime se dugoročno jača društveni kapital grada i stvara temelj za budući poduzetnički, ali i kulturni izričaj.
Kako naglašavaju iz Grada, nabrojane investicije, od tvrđava do knjižnice, od kazališta do novih urbanih zona, dio su jedinstvene strategije koja kulturu u Šibenik ne promatra kao trošak, nego kao razvojni resurs, a upravo takav pristup omogućio je da grad danas bude prepoznat ne samo kao turistička destinacija, nego i kao primjer uspješne integracije kulturne baštine, suvremenog urbanizma i europskih razvojnih politika.
Uz to, razvoj kulturne politike najbolje se vidi i kroz način na koji je oblikovan festivalski i događajni identitet, dok su infrastrukturni projekti i obnovljene tvrđave stvorili fizičku osnovu, festivali i manifestacije su Šibeniku donijeli prepoznatljivost, kontinuitet i međunarodnu vidljivost tijekom cijele godine, pri čemu središnje mjesto u tom sustavu zauzima Međunarodni dječji festival. Jedan od najstarijih i najznačajnijih dječjih festivala u Europi, već desetljećima pretvara grad u veliku pozornicu posvećenu djeci, kreativnosti i edukaciji. MDF je ujedno i snažan generator kulturnog turizma koji svake godine privlači značajnu brojku posjetitelja.
Uz njega, Šibenik je razvio i niz suvremenih festivala koji dodatno jačaju njegovu poziciju na karti europskih kulturnih destinacija. Među njima se ističe Supertoon International Animation and Comics Festival, koji je grad pozicionirao kao važno središte animacije i suvremene vizualne kulture, ili Barone Jazz Festival, koji je, spajajući povijesni prostor i vrhunsku glazbenu produkciju, glazbeni program vratio unutar jedinstvenih ambijenata šibenskih tvrđava.
Posebno mjesto u kulturnom kalendaru zauzima i manifestacija Šibensko kulturno ljeto, koja objedinjuje niz koncerata, izložbi, kazališnih predstava i uličnih programa tijekom ljetnih mjeseci, ali i sve snažniji zimski program predvođen Adventurom, koja je u posljednjih nekoliko godina postala jedno od najprepoznatljivijih adventskih događanja u RH. Time se dodatno potvrđuje strateški cilj – pretvaranje Šibenika u destinaciju koja intezivno živi kulturu izvan glavne turističke sezone i tri ljetna mjeseca.
Integracija prostora i sadržaja omogućila je da Šibenik danas funkcionira kao grad u kojem se kulturni život odvija paralelno na više razina – od velikih open-air koncerata na tvrđavama, preko kazališnih i muzejskih programa, do uličnih performansa, suvremenih umjetničkih instalacija i prezentacije izuzetnih povijesnih sadržaja. No, jednako važan dio priče odnosi se i na budućnost, planirani projekti, daljnja ulaganja u kulturnu infrastrukturu, razvoj novih sadržaja na području Batižela, jačanje kongresnog i poslovnog turizma i kontinuirano širenje festivalske ponude jasno pokazuju smjer u kojem se grad razvija.
-Naš cilj nije samo povećati broj događanja ili turista, nego održati ravnotežu između kvalitete života stanovnika i atraktivnosti destinacije, upravo na toj ravnoteži temelji se i cjelokupna razvojna filozofija grada, u kojoj kultura nije izdvojeni detalj, nego temelj urbanog identiteta, gospodarskog razvoja i turističke strategije – podsjećaju učestalo iz Grada, više puta ističući kako je dugoročni cilj pozicionirati Šibenik kao cjelogodišnji kulturni i turistički centar, a svi dosadašnji pokazatelji potvrđuju da se taj cilj sustavno ostvaruje – od rasta turističkog prometa, preko ulaganja u kulturnu infrastrukturu, do međunarodnih priznanja.
Uspjelo se na koncu, naglašavaju, spojiti povijest i suvremenost, baštinu i inovaciju, lokalni identitet i međunarodnu popularnost, od obnovljenih tvrđava do festivalskih pozornica, od muzeja i knjižnica do novih urbanih zona kao primjer kako se živu, prepoznatljivu i privlačnu europsku priču može “napisati” jasnom vizijom, kontinuitetom kulturne politike i strateškim ulaganjima. (P.L.)
