Zavičajni muzej Biograd na Moru prolazi kroz najveću obnovu u svojoj povijesti, a povijesna zgrada na biogradskoj rivi trebala bi krajem studenoga 2027. ponovno otvoriti vrata javnosti kao suvremeni Interpretacijski centar blaga potopljenog broda kod Gnalića. Projekt vrijedan oko 5,6 milijuna eura donijet će potpuno obnovljenu zgradu, novi stalni postav i niz multimedijalnih sadržaja, a priča o brodu koji je 1583. godine potonuo nedaleko od Biograda bit će predstavljena kroz arheološku građu, arhivska istraživanja i suvremene tehnologije, navode nam iz Grada.
O obnovi muzeja, trenutačnom tijeku projekta i budućem sadržaju govorio je i ravnatelj Zavičajnog muzeja Draženko Samardžić u emisiji Aktualni sat Radija BNM, istaknuvši kako se odluka da muzej ostane u povijesnoj zgradi na rivi pokazala kao dobar potez. Projekt obnove pokrenut je još 2015., kada je odlučeno da se muzejska djelatnost neće seliti na drugu lokaciju, nego će se postojeća zgrada temeljito obnoviti i prilagoditi novoj ulozi.
Riječ je o objektu koji ima veliku povijesnu i simboličku vrijednost za Biograd na Moru. Zgrada je nekada bila kotarski sud, a desetljećima je predstavljala dio gradskog središta na rivi. Upravo zato njezin vanjski izgled neće doživjeti velike promjene, zbog zahtjeva konzervatorske struke objekt će se rekonstruirati kao faksimil, uz očuvanje postojećih otvora, pročelja i drugih važnih arhitektonskih elemenata.
No, priprema za obnovu pokazala je i koliko je zahvat složen, istraživanja su utvrdila da postojeća zgrada nema klasične temelje, već je podignuta na nasipu nastalom nasipavanjem mora prilikom širenja rive, zbog toga će veći dio postojećeg objekta biti uklonjen, dok će se sačuvati samo pojedini nosivi zidovi za koje je geofizičkim i statičkim istraživanjima potvrđeno da su dovoljno stabilni.
U lapidariju će, prema sadašnjem planu, ostati dva velika zida, dok će se ostali dijelovi ukloniti do temelja i potom ponovno izgraditi. Prije početka građevinskih radova predviđena su i završna arheološka istraživanja. Uklanjanje postojeće građevine nadzirat će arheolozi Sveučilišta u Zadru kako bi se dokumentirali eventualni povijesni nalazi.
Takva su istraživanja važna i zbog ranijih pretpostavki da bi se ispod ili uz pročelje mogli pronaći ostaci nekadašnjih biogradskih bedema. Dosadašnji arheološki nadzor, međutim, njihovo postojanje nije potvrdio ipak.
Nakon ljetne stanke, uvedene kako bi se tijekom turističke sezone olakšalo poslovanje ugostiteljima i drugim korisnicima prostora na rivi, nastavak aktivnosti na gradilištu očekuje se uskoro. Iza koordinacijskog sastanka projektanata, izvođača i ostalih sudionika projekta, u idućih desetak do petnaest dana trebale bi početi pripreme za uklanjanje dijela postojeće zgrade, nakon čega bi trebali uslijediti građevinski radovi.
Prema riječima ravnatelja, izvođači su procijenili da dosadašnja stanka neće značajnije utjecati na planiranu dinamiku projekta. Potpisanim ugovorom predviđeno je da obnova i opremanje budu završeni do kraja studenoga 2027. godine, kada bi obnovljeni muzej trebao biti spreman za otvaranje i prihvat posjetitelja.
Ukupna procijenjena vrijednost projekta, uključujući građevinsku obnovu, opremanje i multimedijalne sadržaje, iznosi oko 5,6 milijuna eura. Oko 4,7 milijuna eura osigurano je iz europskih i nacionalnih izvora, dok će preostali dio financirati Grad Biograd na Moru. Oko 85 posto ukupne vrijednosti projekta čine nepovratna europska sredstva.
Projekt se provodi uz nadzor konzervatorskih službi, projektanata, stručnog nadzora i drugih uključenih institucija, kao i stručnjaka Razvojne agencije Zadarske županije, kako je istaknuo Samardžić, svaka promjena u projektu i svaka nepredviđena okolnost, uključujući eventualni rast građevinskih troškova, mora se pravodobno prijaviti nadležnim tijelima.
Središnja tema obnovljenog muzeja bit će Gnalić, odnosno brod koji je 1583. godine potonuo kod istoimenog otočića nedaleko od Biograda na Moru. Brod je iz Venecije prevozio raznovrstan teret namijenjen europskom tržištu, a među predmetima koji su završili na morskom dnu bili su stakleni predmeti iz Murana, tkanine, naočale, topovi, sidra i druga roba.
Posebno zanimljiv dio priče odnosi se na staklene prozore namijenjene osmanskom sultanu Muratu III. Prema arhivskim istraživanjima, sultan je nakon požara u svom haremu naručio velik broj staklenih prozora, a dio tereta broda bio je namijenjen upravo njemu. Takvi detalji omogućuju da se priča o Gnaliću ne zadrži samo na samom brodolomu, nego da se predstavi širi kontekst trgovine, pomorskih putova i života u 16. stoljeću.
Novi postav zato će povezati arheološku građu s arhivskim istraživanjima i pričama o vremenu u kojem je brod plovio. Posebna pozornost bit će posvećena venecijanskim arhivima, podvodnoj arheologiji i međunarodnoj suradnji stručnjaka, čime bi se biogradska zbirka trebala predstaviti u širem europskom kontekstu.
„Ako već do sada nismo upisani na svjetsku mapu, onda ćemo sigurno s ovim muzejom to učiniti“, poručio je Samardžić, naglašavajući potencijal koji projekt ima za Biograd, muzeologiju i predstavljanje vrijedne arheološke baštine, Zavičajni muzej pritom već posjeduje velik broj predmeta pronađenih na brodu, a među najvrjednijim eksponatima posebno se izdvajaju očuvane naočale i jedinstvena bala damasta. Prema riječima ravnatelja, u europskim muzejima nalazi se tek nekoliko desetaka primjeraka naočala iz tog razdoblja, dok biogradski muzej posjeduje nekoliko stotina takvih predmeta.
Posebno vrijedan predmet je i bala damasta, duga više od 50 metara. Riječ je o skupocjenoj tkanini koja je stoljećima bila pod morem, a ipak je ostala sačuvana. Stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda tijekom ranijih istraživanja utvrdili su njezinu posebnu vrijednost i stanje očuvanosti.
Obnovljeni muzej pritom neće biti namijenjen isključivo stalnom postavu. Prizemlje će biti otvorenije i prilagođeno različitim programima, od povremenih izložbi, predavanja i drugih kulturnih sadržaja do koncerata. Muzejski sadržaji bit će obogaćeni multimedijom i suvremenim tehnologijama, a prostor će biti prilagođen i osobama s invaliditetom te slabovidnim osobama.
Planirani su interaktivni sadržaji, muzejski shop sa suvenirima i publikacijama te suvremena prezentacija predmeta iz muzejske zbirke, time bi obnovljeni prostor trebao dobiti i širu kulturnu i turističku funkciju, uz mogućnost održavanja različitih programa tijekom godine, a građa koja neće biti dio stalnog postava bit će vraćena u posebno uređen muzejski depo, dok će dio ostalih zbirki, među kojima su arheološka građa, likovna zbirka, dokumenti, plakati i fotografije, biti sačuvan za buduće projekte muzeja.
Do završetka obnove muzejski predmeti privremeno su pohranjeni u prostorima biogradskog inkubatora, gdje su osigurani odgovarajući sigurnosni, klimatski i svjetlosni uvjeti. Samardžić je pritom zahvalio djelatnicima inkubatora i komunalnom poduzeću Bošana na pomoći pri preseljenju i zaštiti muzejske građe, a ako sve bude prema planu, Biograd će krajem studenoga 2027. godine dobiti obnovljenu povijesnu zgradu muzeja i novi Interpretacijski centar koji će kroz vrijedne predmete, arhivske izvore, podvodnu arheologiju i interaktivne sadržaje ispričati priču o jednom od najzanimljivijih brodoloma na Jadranu. Gnalić će tako dobiti središnje mjesto u muzejskoj priči, a Biograd prostor koji bi njegove povijesne i arheološke vrijednosti trebao približiti domaćim posjetiteljima, turistima i stručnoj javnosti. (Grad Biograd na Moru/bnm-portal)
