Vijesti

Poreč jedan od rijetkih gradova s pozitivnim prirodnim prirastom – unatoč krizi zbog korone nastavljaju s projektom gradnje vrtića i sufinanciranjem kupnje stanova mladim obiteljima

Među tek deset gradova koji su u razdoblju od 2017. do 2019. imali pozitivan prirodni prirast, s dvoje više rođenih nego umrlih, svrstao se je i Grad Poreč. Sa 0,01 posto u vodećih je deset i po rastu stanovnika koji je posljedica prirodnog kretanja u razdoblju od 2017. do 2019. godine. Grad je proglašen dvije godine zaredom najboljim gradom s kvalitetom života, u dvije godine završene su dvije osnovne škole, nastava se odvija u jednoj smjeni, grade se vrtići, dodijeljuju visoke stipendije, vodi se i briga o umirovljenicima, a razvija se i gospodarstvo.

Poreč, koji je dvije godine zaredom proglašen gradom s najboljom kvalitetom života u kategoriji srednjih gradova, iznova se potvrđuje kao mjesto u kojem ljudi žele živjeti, raditi i stvarati. Stoga bilježi porast rođene, ali i upisane djece u vrtiće i škole. Najmlađi je grad u Istri, koji bilježi porast stanovnika, kao i stalno širenje i razvijanje svih 10 mjesnih odbora.

‘Te brojke nama su slatke muke na koje odgovaramo ulaganjima – u 2017. godini otvorena je nova osnovna škola u Žbandaju za stotinjak učenika, a 2018. dovršen je generacijski projekt izgradnje nove osnovne škole Finida za 600 učenika. Zahvaljujući tom projektu, sva porečka djeca nastavu polaze u jednoj, jutarnjoj smjeni.

Iste godine počela je prenamjena nekadašnje područne škole u Velom Maju u nove jaslice, koje su otvorene početkom 2019.  Odmah nakon otvorenja jaslica u Velom Maju, počeli smo i s izgradnjom vrtića u Dračevcu, za koji smo dobili i sufinanciranje sredstvima iz EU fondova, odnosno Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz mjere 7., podmjere 7.4., tipa operacije 7.4.1., u iznosu od 80% ukupno prihvatljivih troškova. Model obnove i prenamijene derutnih javnih prostora u porečkim naseljima u dječje vrtiće pokazao se kao pun pogodak, jer smanjujemo pritisak na glavne ustanove u gradu, razvijamo sve mjesne odbore, a reakcije djece i roditelja su pozitivne.

Naravno da veliko povećanje broja stanovnika u kratkom periodu mijenja i naše prioritete u gradskim projektima – okrećemo se gradnji škola, vrtića i jaslica i trenutno nam je prioritet za svu djecu osigurati jednake, kvalitetne uvjete i dovoljno mjesta u svim ustanovama.’ – kaže gradonačelnik Poreča Loris Peršurić.

Grad dijeli najveće stipendije u zemlji za učenike i studente, svim umirovljenicima sufinancira dopunsko zdravstveno osiguranje i osigurava ostale pogodnosti poput sufinanciranog smještaja u  gradski Dom za starije i poludnevni boravak, osigurava nadstandarde u hitnoj medicinskoj pomoći, financira smještaj deficitarnih kadrova poput liječnika, povećao je i naknade za prvorođeno dijete za 50%, dok je socijalni program jedan od najkvalitetnijih u zemlji za koji se izdvaja oko 10 milijuna kuna godišnje, s porastom od 1.8 milijuna kuna u odnosu na lani. Sve je to samo mali dio mjera koje život u Poreču čine kvalitetnijim, stoga ne čudi da je broj stanovnika u Poreču od 2011. godine porastao za 18%.

Iako je ova godina posebno izazovna zbog manjka prihoda zbog epidemije koronavirusa, i dalje planiramo pokrenuti izgradnju vrtića i jaslica u naselju Žbandaj, kao i gradski model kojim se želi mladim obiteljima olakšati put do prve nekretnine kroz subvencije.

Konačno, pozitivna demografska kretanja nisu i ne mogu biti rezultat samo jednokratnih mjera. Pozitivna kretanja rezultat su, prije svega, stabilne gospodarske situacije. Poreč, osim što je najrazvijeniji grad u Istri, ujedno je i među najrazvijenijima u Hrvatskoj. Na nama, kao Gradu, je da osiguramo kvalitetne uvjete života za sve i stalno ulažemo u razvitak grada. (L.K.)

Moglo bi vas zanimati

Hrvatska na nogama: pomoć Omišu stiže sa svih strana

Župan Bilaver i gradonačelnik Bulić na ilegalnom odlagalištu otpada: Ovo je pitanje nacionalne...

U Makarskoj smješteno 45 osoba evakuiranih zbog požara na području Omiša

Sinj donirao 20 tisuća eura Omišu nakon katastrofalnog požara: ‘Kada strada jedan dalmatinski...